Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koliki je grijeh onoga koji ne ispuni zavjet?
Imran b. Husajn, radijallahu anhu, pripovijeda hadis Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem: 'Najbolja je moja generacija, potom ona koja će doći poslije nje, a zatim ona koja će doći poslije nje. Zatim će se pojaviti ljudi koji će se zavjetovati, a neće ispunjavati zavjete, i koji će sasvim izviše
Imran b. Husajn, radijallahu anhu, pripovijeda hadis Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Najbolja je moja generacija, potom ona koja će doći poslije nje, a zatim ona koja će doći poslije nje. Zatim će se pojaviti ljudi koji će se zavjetovati, a neće ispunjavati zavjete, i koji će sasvim izgubiti povjerenje, pa će varati, i koji će svjedočiti, a da to od njih neće biti traženo. Među njima će se pojaviti gojaznost. “739
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zalužuju ukor oni koji ne izvršavaju zavjet, jer je to osobina licemjera; a Allah je vjernike pohvalio jer ispunjavaju zavjete: “Oni su zavjet ispunjavali .. .” (El-lnsan, 7)
Drugo, Zakonodavac je poistovijetio varanje i neispunjavanje zavjeta. I jedno i drugo je osuđeno.
Treće, karakteristike spomenute u navednom hadisu istaknute su u negativnom kontekstu, a negativno je samo ono što je nepoželjno, a ne ono što je dopušteno. A Allah najbolje zna.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Smije li se zakleti da će prekinuti rodbinsku vezu ili uraditi neispravno djelo?
Allah, dželle šanuhu, rekao je: "I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. A Allah sve čuje i sve zna." (El-Bekara, 224) Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko seviše
Allah, dželle šanuhu, rekao je: “I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. A Allah sve čuje i sve zna.” (El-Bekara, 224)
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se zakune da će prekinuti rodbinsku vezu ili da će počiniti neki grijeh pa tu zakletvu prekrši već se iskupio. “724
Aiša, radijallahu anha, prenosi sljedeći hadis: Ko se zakune da će prekinuti rodbinsku vezu ili da se neće pomiriti, dobročinstvo je da ne ispoštuje tu zakletvu. “725
Adijj b. Hatim, radijallahu anhu, čuo je Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Ko se zakune da će nešto učiniti pa shvati da može učiniti ono što je bolje od toga, neka izabere ono što je bolje. “726
Abdurrahman b. Semura, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada se zakuneš za nešto ali vidtiš daje nešto drugo bolje od toga, iskupi se za svqju zakletvu i uradi ono što je bolje. “727
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko uporno ostane pri zakletvi koja se tiče njegove porodice, to je tad još veći grijeh. Neka popusti i iskupi se za zakletvu!”728
Ebu Musa el-Eš'ari, radijallahu anhu, prenosi Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Allaha mi, ja se, inšallah, neću zakleti te shvatiti daje nešto drugo bolje, a da se neću iskupiti za zakletvu i uraditi ono što je bolje. “729
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, ne treba nanositi štetu svojoj porodici, već se prema njoj mora odnositi u skladu s Allahovim propisima, a ne u skladu s prohtjevima i običajima.
Drugo, ko se zakune da će učiniti nešto što ne valja, treba prekršiti zakletvu, učiniti ono što je bolje i iskupiti se za zakletvu, a ne treba ustrajavati u zakletvi pravdajući se da će počiniti grijeh ako prekrši svoje riječi; to je veći grijeh.
Treće, odustati od greške bolje je nego ustrajavati u njoj, i to se ne smatra mahanom već vrlinom koju posjeduju samo najodabraniji ljudi.
Četvrto, navedeni hadisi dokazuju univerzalno pravilo u vezi s koristima i šteti. Dakle, prednost se daje mogućoj koristi u odnosu na moguću štetu.
Peto, navedeni hadisi objašnjavaju značenje Allahovih riječi: “l neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. A Allah sve čuje i sve zna” (El-Bekara, 224). Značenje je: čovjek se zakune da neće učiniti dobro, da neće održavati rodbinske veze i da neće miriti ljude, pa mu se kaže da učini dobro djelo, a on odgovori da ne može jer se zakleo da to neće učiniti. Takav treba prekršiti takvu zakletvu i iskupiti se za nju, kako mu ona ne bi bila prepreka u činjenju dobra, u čestitosti i nastojanju da pomiri ljude. To je bolje i prikladnije. Nakon što se propisno iskupi za prekršenu zakletvu i učini to dobro djelo, svakako je na dobitku. A Allah najbolje zna.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis lažnog zaklinjanja?
Svevišnji je Allah rekao: "Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju nečim što malo vrijedi - na onom svijetu nikakva dobra neće imati, Allah ih neće osloviti, niti će na njih, na Sudnjem danu, pažnju obratiti, niti će ih očistiti - njih bolna patnja čeka." (Alu Imran, 77) Tu jviše
Svevišnji je Allah rekao: “Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju nečim što malo vrijedi – na onom svijetu nikakva dobra neće imati, Allah ih neće osloviti, niti će na njih, na Sudnjem danu, pažnju obratiti, niti će ih očistiti – njih bolna patnja čeka.” (Alu Imran, 77)
Tu je i sljedeći ajet: “Pa budite što dalje od kumira poganih i izbjegavajte što više govor neistiniti.” (El-Hadž, 30)
Abdullah b. Mesud, radijallanu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se zakune lažno da bi mu pripao imetak drugog muslimana, susret će Allaha, a On će na njega biti srdit. “718
Ebu Umama Ijas b. Sa'leba, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: “Ko zakletvom oduzme pravo drugog muslimana, Allah se obavezao da će ga uvesti u Vatru, a zabraniti mu Džennet. ” “Allahov Poslaniče, a šta ako se radi o nečemu što je neznatno?”, upitao je neko. “Makar se radilo i o luku nerasječene grane “, odgovorio je Poslanik.719
Abdullah b. Amr, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Veliki grijesi su: širk, neposlušnost roditeljima, ubistvo i lažno zaklinjanje. “720
Imran b. Husajn, radijallahu anhu, pripovijeda ovaj Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Ko se namjerno lažno zakune neka sebi pripremi mjesto u Vatri. “721
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je namjerno se zakleti s ciljem da se oduzme pravo drugom muslimanu, pa makar se radilo o nečem neznatnom. Na veličinu i opasnost lažnog zaklinjanja ukazuje činjenica da je spomenuto zajedno sa širkom.
Drugo, lažno zaklinjanje baca čovjeka u bezdan grijeha, a poslije će ga baciti u bezdan džehennemske vatre.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis kaderija u ovom ummetu?
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi sljedeći Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: "Kaderije su vatropoklonici ovog ummeta! Kada se razbole, ne obilazite ih, a kada umru, ne klanjajte im dženaza-namaz "712 U drugoj verziji stoji: "U svakom ummetu postoje vatropoklonici, a vatropoviše
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi sljedeći Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Kaderije su vatropoklonici ovog ummeta! Kada se razbole, ne obilazite ih, a kada umru, ne klanjajte im dženaza-namaz “712
U drugoj verziji stoji: “U svakom ummetu postoje vatropoklonici, a vatropoklonici moga ummeta jesu oni koji negiraju određenje. Kada se razbole, ne obilazite ih, a kada umru, ne klanjajte im dženaza-namaz “713
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, najgore kaderije jesu oni koji tvrde da Allah ne zna šta će se dogoditi sve dok se ne dogodi. Kaže se da su Ma'bed el-Džuheni i njegovi sljedbenici ovako govorili.
Drugo, zatim slijede oni koji smatraju da čovjek stvara svoja djela, a ne Allah. U tome su slični vatropoklonicima, koji kažu da postoje dva stvoritelja. Ibn Ebul-lzz el-Hanefi, str. 524, rekao je: “Njihova je sličnost s vatropoklonicima očita, čak su i gori od njih, budući da vatropoklonici vjeruju u postojanje dva stvoritelja, a kaderije u bezbroj stvoritelja (koliko ljudi, toliko tvoraca).”
Treće, ovakve novotare treba napustiti, ne treba im klanjati dženaza-namaz, niti ih obilaziti kad su bolesni. A Allah najbolje zna.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Je li dozvoljeno poželjeti nesreću?
Enes, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obišao jednog izuzetno bolesnog, iscrpljenog muslimana i upitao ga: "Da li si molio Allaha za nešto?" "Da", odgovori on, "molio sam Ga da me kazni na dunjaluku onim čime bi me kaznio na ahiretu." 'Subhanallah!",više
Enes, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obišao jednog izuzetno bolesnog, iscrpljenog muslimana i upitao ga: “Da li si molio Allaha za nešto?” “Da”, odgovori on, “molio sam Ga da me kazni na dunjaluku onim čime bi me kaznio na ahiretu.” ‘Subhanallah!”, uzviknu Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, “Ne može tako! Zašto nisi tražio dobro i na dunjaluku i na ahiretu, i spas od vatre!?” Tada Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uputi dovu za onog čovjeka, i Allah ga je izliječio.666
Propisi u vezi s poglavljem
En-Nevevi, 17/13, zapaža: “Na osnovu ovog hadisa zaključujemo da je zabranjeno tražiti nastupanje kazne, kao i željenje nesreće, jer to može izazvati Allahovu srdžbu.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis zanemarivanja donošenja salavata na Poslanika?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Propao čovjek u čijem se prisustvu spomenem pa ne donese salavat na mene!"664 Alija b. Ebu Talih, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: 'Škrtac je onaj uviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Propao čovjek u čijem se prisustvu spomenem pa ne donese salavat na mene!”664
Alija b. Ebu Talih, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: ‘Škrtac je onaj u čijem se prisustvu spomenem pa ne donese salavat na mene. “665
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, grešan je onaj čovjek u čijem se prisustvu spomene Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a on ne donese salavat na njega. Salavat se mora donijeti. U navedenim hadisima upućena je dova protiv onog koji ne donese salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i okarakteriziran je škrticom, što je dokaz da je veliki grijeh izostaviti salavat kada se spomene Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.
Drugo, salavat i selam ubrajaju se u pohvalan čin prilikom učenja dove, što sam objasnio u djelu En-Nebzul-mustetaba, str. 30, 31.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Je li dozvoljeno u dovi tražiti ono što je grijeh ili tražiti prekidanje rodbinske veze?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah će čovjeku uslišavati dove sve dok ne bude molio za grijeh ili prekidanje rodbinske veze i sve dok ne bude požurivao da mu se Gospodar odazove. " "Kako čovjek požuruje da mu se Gospodar odazove,više
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah će čovjeku uslišavati dove sve dok ne bude molio za grijeh ili prekidanje rodbinske veze i sve dok ne bude požurivao da mu se Gospodar odazove. ” “Kako čovjek požuruje da mu se Gospodar odazove, Allahov Poslaniče?”, neko upita. On odgovori: ‘To vam je kada neko kaže: ‘Dugo sam Allaha molio, ali mi nije udovoljio!, umorivši se i odustavši od dove. “661
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučio sljedeće: ‘Nemojte doviti protiv sebe! Nemojte doviti protiv svoje djece! Nemojte doviti protiv svog imetka! Možda Allah baš u tom trenutku, kada Ga zamolite, usliša vašu dovu. “662
Ubada b. Samit, radijallahu anhu, prenosi ovaj hadis: ‘Kada god musliman zamoli Allaha za nešto, Allah će mu to dati ili će u toj mjeri od njega otkloniti nekog zla, sve dok ne bude molio za grijeh ili prekidanje rodbinske veze. ” Tada neko reče: “Onda ćemo stalno učiti dove!” “Koliko god vi tražli, Allah može dati još više “, zaključi Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem.663
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je upućivati dovu protiv imetka, djece, sluga, samog sebe, tj. moliti Allaha za zlo, smrt, prokletstvo, stradanje, shodno Allahovim riječima: “Čovjek svojom dovom i proklinje i blagosilja; čovjek je, doista, nagao.” (El-Isra, 1 1)
Drugo, dova za neki grijeh ili prekidanje rodbinske veze neće biti uslišana, što je Allahova milost i dobročinstvo prema čovjeku: kada bi Allah uslišao takvu dovu, čovjek bi propao. Evo o tome Božijih riječi: “Da Allah ljudima daje zlo onako brzo kao što im se odaziva kad traže dobro, oni bi, uistinu, stradali. A Mi ipak ostavljamo da u zabludi svojoj lutaju oni koji ne vjeruju da će pred Nas stati.” Junus, 1 1)
Treće, ne smije se činiti dova za grijeh, kidanje rodbinske veze, protiv imetka, života ili djeteta, ta postoji bojazan da će čovjek istu tu dovu učiniti onda kada Allah uslišava dove … Allah nas sačuvao toga!
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Smije li se požurivati dova?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: ''Allah će uslišavati čovjeku dove sve dok ne bude požurivao da mu se udovolji govoreći: 'Molio sam, ali mi nije udovoljeno!"'660 Propisi u vezi s poglavljem Prvo, čovjek je brzoplet, a brzopletost dovodi do gubljenja nade i beznađa, pa čovjek zviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: ”Allah će uslišavati čovjeku dove sve dok ne bude požurivao da mu se udovolji govoreći: ‘Molio sam, ali mi nije udovoljeno!”‘660
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, čovjek je brzoplet, a brzopletost dovodi do gubljenja nade i beznađa, pa čovjek zapostavlja dovu i time je na gubitku.
Drugo, požurivanje da se udovolji čovjekovoj dovi čini je uzaludnom i besmislenom.
Treće, čovjek koji požuruje da mu se udovolji dovi sličan je čovjeku koji predbacuje zbog svog dobročinstva i koji je obmanut svojim djelima. Naime, takav svojim ponašanjem govori da uvijek zaslužuje da se udovolji onome što traži, pa ispada da je Plemeniti Gospodar škrt. Međutim, Allahu ništa teško nije, Njegove riznice ne mogu presahnuti niti davanje može umanjiti Njegovu veličinu.
Četvrto, požurivanje da se udovolji dovi donosi samo tugu, prije ili kasnje. Kada je riječ o kasnijem, požurivanje sprečava dovu da bude uslišana, rob ne vidi da se ostavrilo ono što je tražio i ostaje samo pusta želja u njegovom srcu, tuga i očaj. Što se tiče trenutnog stanja, čovjek koji je strpljiv više će se radovati ostvarenju svoje želje, a ako bude požurivao, razočarat će se. To je onda tuga na tugu, jer on gubi nadu.
Peto, u spomenuto se požurivanje ne ubraja želja da dova bude uslišana što prije, jer postoje pouzdani hadisi u kojima stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upućivao takve dove, kao, naprimjer, kišna dova ili dova uoči Bitke na Bedru. Zabranjeno je da čovjek odustane od upućivanja dove smatrajući da neće biti uslišana navrijeme.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Je li dozvoljeno u dovi reći Allahu, ako hoćeš, daj mi to i to?
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas upućuje dovu Allahu, neka moli s odlućnošću, a neka ne kaže: 'Allahu, ako hoćeš, daj mi to i to!' Niko Allaha ne može ninašta prisiliti. "658 Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedećiviše
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas upućuje dovu Allahu, neka moli s odlućnošću, a neka ne kaže: ‘Allahu, ako hoćeš, daj mi to i to!’ Niko Allaha ne može ninašta prisiliti. “658
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeći Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Neka niko od vas ne kaže: ‘Allahu, oprosti mi ako hoćeš! Allahu, smiluj mi se ako hoćeš!, već neka moli odlučno. “659
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, čovjek ne smije dopustiti da bude neodlučan prilikom upućivanja dove i ne smije govoriti: “Allahu, daj mi to i to, ako hoćeš!”
Naime, čovjek se može pozvati na volju samo onoga koga se na nešto može prisiliti, a Allah je uzvišen i vrlo visoko iznad svake prisile.
Drugo, onaj ko se u dovi poziva na Allahovu volju sličan je onome koji smatra da mu ne treba Allahova milost.
Treće, poželjno je da čovjek moli Allaha odlučno i s uvjerenjem – to je oblik lijepog mišljenja o Gospodaru svjetova. Odlučnost, snažna želja i uvjerenje da Allahu ništa nije teško, prilikom učenja dove ukazuju na veličanje Allaha. S tim u vezi, imam Muslim zabilježio je od Ebul-Alaa, koji prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čovjek upućuje dovu Allahu, neka ne govori: ‘Allahu, oprosti mi ako hoćeš!, već neka moli odlučno i neka ne bude skroman u dovi, ta Allahu nije teško udovoljiti bilo kojoj molbi. ”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis onoga koji traži da ljudi ustaju pred njim?
Ebu Mudžliz pripovijeda da se Muavija pojavio dok su Abdullah b. Amir i Abdullah b. ez-Zubejr sjedili. Ibn Amir je ustao, a Ibnuz-Zubejr nije - bio je staloženiji od Ibn Amira. Tada Muavija navede sljedeći hadis: "Koga raduje to da ljudi ustaju pred njim neka sebi pripremi mjesto u vatri. "650 Enes,više
Ebu Mudžliz pripovijeda da se Muavija pojavio dok su Abdullah b. Amir i Abdullah b. ez-Zubejr sjedili. Ibn Amir je ustao, a Ibnuz-Zubejr nije – bio je staloženiji od Ibn Amira. Tada Muavija navede sljedeći hadis: “Koga raduje to da ljudi ustaju pred njim neka sebi pripremi mjesto u vatri. “650
Enes, radijallahu anhu, kazuje: “Ashabi su najviše voljeli vidjeti Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ali i pored toga nisu ustajali pred njim, znali su da on to izuzeto mrzi.”651
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je da čovjek želi da ljudi ustaju pred njim.
Drugo, pokuđeno je ustati onome ko se pojavi, makar on to i ne želio jer je u tome međusobno potpomaganje u grijehu i neprijateljstvu, iz zbog sljedećih razloga: prvo, Muavija je negodovao Ibn Amiru zbog toga što je ustao pred njim i to je potkrijepio hadisom; drugo, Enesov je hadis očit dokaz zabrane, jer su oni znali da on to mrzi, pa su ga poštovali na taj način što mu nisu ustajali, čineći ono što on voli, a sustežući se od onoga što prezire, i to je suština poštovanja, a ne puko ustajanje; treće, ako je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, mrzio da mu se ustaje na noge, onda je svaki musliman dužan da ga oponaša u tome; i, četvrto, ukoliko musliman mrzi da se pred njim ustaje, onda treba mrziti i to da on ustaje pred drugim muslimanima, jer im želi dobro, a ne zlo.
Neki su učenjaci navedene hadise protumačili rekavši da se odnose na ustajanje i stajanje pred onim ko sjedi, ali to tumačanje nije tačno. S tim u vezi, Ibn Kajjim el-Dževzijja zapisao je u djelu Tehzibus-sunen, 8/93, sljedeće: “Ovakva je tvrdnja neutemeljena jer kontekst hadisa ukazuje na suprotno. Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjivao je ashabima da ustaju pred njim kada se pojavi, što nije bila praksa Arapa nego Perzijanaca i Bizantinaca. Stoga je napravio razliku između ustajanja pred nekim (što je zabranjeno) i stajanja pred nekim dok sjedi, što je slično praksi Perzijanaca i Bizantinaca. Hadisi ukazuju na to da je dopušteno uputiti prema onome koji dolazi, što je bio običaj Arapa.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf