Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Mi smo o ovom pitanju već jednom detaljno govorili i može se to naći u arhivi pitanja. Dakle, ukoliko se sumnja na nekoga da je urekao određenu osobu, onda se od njega treba tražiti da se abdesti i da određene djelove tijela opere u neku posudu, te da se zatim ta voda pospe po osobi koja je ureknuta. Ovakvo postupanje je potvrđeno hadisima Božijeg poslanika i u velikom broju slučajeva takva stvar bude razlogom ozdravljenja.

Ovo je jedan način koji je eksplicitno vezan za urok, a sve drugo što važi za liječenje od sihra važi za liječenje od uroka. Znači jutarnji i večernji zikr, rukja, učenje Kur'ana, med, čurokot i sve ostale stvari koje mogu pozitivno djelovati na liječenje čovjeka od sihra, one uz Allahovu pomoć mogu pozitivno djelovati na liječenje čovjeka od uroka (sa dodatkom ovog načina koji smo u jednom od predavanja baš detaljno pojasnili).

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Insan treba da zna da je nemoguće obaviti cijeli namaz, a da nikada naše misli negdje ne odlutaju. Ovo govorimo da se insan ne demorališe. Svi mi vodimo bitku sa šejtanom u namazu. Zašto je i došlo u hadisima Božijeg Poslanika a.s. ‘neko klanja pa mu namaz bude primljen četvrtinu, nekom trećina, nekom polovina, nekom osmina, nekom sedmina.’ Namaz i jeste borba sa šejtanom.

S druge strane, kako ojačati koncentraciju? Razmišljajući i spoznaja o onome što učimo, da budemo svjesni da stojimo pred Uzvišenim Allahom, isključivanje svega što će nas dekoncentrisati itd. Imaju predavanja i knjige o metodama i načinima kako da se čovjek koncentriše.

Ono što treba da znamo jeste da čovjek ne treba da pada u neki očaj ako sam sebe uhvati da su mu jednostavno u datom momentu misli odlutale u namazu – to je normalna stvar. Ljudski razum je takav da čovjeku privuče pažnja prozor, pokret, televizija, odjeća, šare, tepih itd. pa čovjek jednostavno treba da se trudi da se što prije vrati razmišljanju o onome što uči i njegov namaz je inšallah biiznilah ispravan i validan.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
To su dvije stvari koje nisu vezane uzročno-posljedičnom vezom. Kada nastupa zora mi do tada možemo biti u džunup stanju, jesti i piti. Kada zauči ezan ili nastupi zora po vaktiji onda ćemo zapostiti. Tada imamo otprilike sat i 15 minuta do izlaska sunca, pa možemo otići okupati se i klanjati sabah prije izlaska sunca. Ako je čovjek na putu i ne može se okupati onda će uzeti tejemum.

Znači možemo zapostiti kao džunup (npr. imati intimni kontakt pa onda ustati na sehur), ali moramo se nakon što nastupi zora okupati ako imamo mogućnost ili ako nemamo onda uzeti tejemum, te klanjati sabah.
Ali sabah namaz se mora klanjati kada smo u čistom stanju (uzeti gusul, abdest ili tejemum) – može se zapostiti džunup, okupati se, klanjati, tako je činio Allahov Poslanik i to potvrđuju vjerodostojni hadisi.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Rezime pitanja: ko je u pravu; jedni kažu da se vitr namaz može klanjati kao akšam, jedni kažu da se ne može?

U svakom slučaju, opet se vraćamo da su to pitanja u kojima su mezhebi zauzeli različite stavove. Hanefijski mezheb je dozvolio da se klanja vitr namaz, ako ćemo klanjati tri rekjata, da klanjamo onako kako se klanja akšam namaz. S druge strane, mi imamo vjerodostojan hadis da je Allahov poslanik, s.a.w.s, zabranio da se klanjaju vitri na način kako se oponaša akšam; tako da, može se desiti, da u datom momentu mezheb zauzme određeni stav na osnovu određenih drugih argumenata koji su možda općeg karaktera a da ostavi određene hadise u kojima se određena stvar naređuje ili zabranjuje.

Bez obzira što neko kaže: „Ja sam studirao, ja sam učio tako, mezheb zauzima stav…“, mi pokušavamo u životu da ljude vezujemo za govor Božijeg poslanika, s.a.w.s., tako da vjerodostojni hadisi potvrđuju da je Allahov poslanik, s.a.w.s., zabranio da se vitr namaz klanja poput akšam namaza. Mi to nećemo činiti ali isto tako tolerišemo ljude koji su odrasli u jednom podneblju gdje se praktikuje hanefijski mezheb i ljudi tako klanjaju. Čak šejhul-islam Ibn Tejjmije, kada su ga pitali, da li insan da ode, da se odazove, da bude imam u džamiji gdje će morati ljudima klanjati po hanefijskom mezhebu vitr, on je kazao da to prihvati i da im klanja vitr namaz onako kako oni klanjaju.

Tako da, to je pitanje u pogledu kojeg islamski učenjaci, pravnici, mezhebi, imaju različite stavove. Lično sam stava da osoba koja klanja tri rekjata ili će klanjati sve tri rekjata od jednom, bez zaustavljanja, ili će klanjati dva rekjata pa će zaustaviti se, sjesti, proučiti etehijjatu, salavate, predati selam pa će ustati i klanjati treći rekjat. Znači, neće praviti ono sjedenje samo etehijjatu i ustati na treći rekjat ali isto tako moramo znati da je to stav mezheba, da su ljudi odrasli u takvom ambijentu, takvom podneblju i treba to uvažiti i tolerisati.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
U svakom slučaju, islamski učenjaci su kazali da trudnica u osnovi potpada pod obavezu posta. To je osnova ali ako trudnica vidi da je slaba, izmorena, doktor/doktorica joj savjetuje, kaže: “Plod se ne razvija.”, potrebni su joj vitamini, voda, hrana, itd., onda potpada pod kategoriju bukvalno bolesnika i imao pravo da ne posti a dane koje nije postila će, ako Bog da, nakon Ramazana kada mogne i, ako Bog da, nakon poroda napostiti. Osnova je da treba pokušati.

Imate koliko hoćete žena koje normalno isposte cijeli Ramazan u trudnoći. Šta smo trebali toj ženi kazati: “Nemoj da postiš.”. Ne. Osnova je da se na nju odnose ajeti i hadisi u kojima se naređuje post ali ako okolnosti, činjenično stanje, analiza, nalazi, stručna osoba, kompetentna, kaže da ne treba da posti, da bi to moglo štetiti njoj, njenom zdravlju ili razvoju njenog djeteta, tada ima pravo da ne posti a dane koje nije postila će, ako Bog da, napostiti.

Audio isječak odgovora