Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Neispravan pristup, znači jedna je žena jedan period dovila i nakon toga vidjela da se Allah ne odaziva njenoj dovi i prestala je doviti. Došlo je u vjerodostojnim hadisima da Allahov poslanik s.a.w.s. kazao: “Allah će se odazivati sve vama dok ne dođete u situaciju da kažete: “Dovio sam, dovio sam, pa mi se Allah nije odazvao i sad ću prestati.””
Znači treba da bude svojstveno muminu da dovi i da očekuje da mu se uzvišeni Allah odazove. Bez obzira da li se uzvišeni Allah odazvao nama ili ne, mi ćemo biti nagrađeni za našu dovu. S druge strane, mi nikad ne znamo da li nam se Allah odazvao zato što uzvišeni Allah zna da li treba i da li je bolje da se nama odazove ili ne.
Možda je nas zaštitio, zbog naše dove, od zla koje nas je trebalo zadesiti, kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu. Mi svojom dovom, ako nam se Allah ne odazove za ono što tražimo, može nas, zbog te dove, sačuvati zla koje je trebalo da nas zadesi. I na kraju, kaže se ovdje: “Zašto doviti ako su pera podignuta?” Dobro, a da li mi, kao da smo čitali mi svoju sudbinu, pa mi znamo: “Ja neću doviti zato što u sudbini piše da ni Allah neće odazvati.” Ne, nama je naređeno da dovimo kada imamo problema. Dova je ibadet. Treba da se oslonimo na Allaha, da imamo lijepo mišljenje i da dovimo a Allah ili će se odazvati našoj dovi ili će nas sačuvati nekog musibeta koji nas je trebao zadesiti ili će nam nagradu odgoditi za sudnji dan.
Tako da, u svakom slučaju, mi dovom, ako Bog da, dobivamo. Ovakav pristup dovi je neispravan.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Dva pitanja, znači: da li je ispravno doviti nakon zikra kojeg činimo poslije farz namaza? Da, čak imaju određeni hadisi koji ukazuju da je pohvalno i lijepo povremeno da se dovi nakon što čovjek obavi propisane farz namaze i nakon što završi sa zikrom, tako da, nema smetnje da čovjek, da to ne bude svakodnevna praksa već povremeno, znači svaki drugi dan, svaki treći dan, svaki treći namaz itd., da to ne bude ustaljena praksa ali da čovjek, s vremena na vrijeme, nakon farz namaza, nakon zikra, podigne ruke i dovi Allahu tebarekte ve teala, definitivno da je to dozvoljeno i da je to propisano i to ima utemeljenje u određenim hadisima Božijeg poslanika s.a.w.s.

Da li se može zikriti i doviti dok se vozim u autu do posla i nazad kući? Može, definitivno. Zikrullah, znači kada se vozimo u autu, čak šta više, pohvalno je i lijepo da iskoristimo svoje vrijeme, znači, da veličamo Allaha tebareke ve teala, a, isto tako, se može doviti. Da, jeste propisano i lijepo da čovjek prilikom dove podigne ruke ali nije to uvijet za primanje dove tako da čovjek kada vozi auto može da veliča Allaha riječima “subhanallah”, “elhamdulillah”, “Allahu ekber”, “la havle ve la kuvvete illa billah” itd. a isto tako može da vozi i da dovi, da govori: “Gospodaru oprosti mi”, “Gospodaru smiluj mi se “, “Gospodaru, učvrsti me na pravom putu”, itd. Nema nikakve snetnje da čovjek u toku vožnje vozila dovi Allahu tebareke ve teala.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Allah najbolje zna, znači, vjerodostojni hadisi jasno potvrđuju da je Allahov poslanik s.a.w.s. zabranio da se nafile klanjaju odmah poslije farza. Tako da insan, to što je običaj na našem podneblju da se odmah nakon predavanja selama ustane i klanjaju sunneti, jednostavno treba da se lagano odvikavamo od takvih stvari. Sunet Božijeg poslanika je najprioritetnije da se slijedi. Možda će insan, u datom momentu, u početku malo naići na određene kritike ili, znači, različite poglede ali u svakom slučaju sunnet Božijeg poslanika s.a.w.s. najprioritetnije da se slijedi.
Vjerodostojni hadisi potvrđuju da je Božiji poslanik zabranio da se klanja, da se spajaju sunneti sa farzima tako da čovjek kada klanja farze, nakon farza će zikriti, nakon toga će klanjati sunnete ili, eventualno, pomjeriti se na neku drugu stranu džamije ili sa nekim nešto porazgovarati, ako ima neku potrebu a nakon toga klanjati sunnet ali je bitno da se sunneti razdvoje od farza i to je, znači, prakticiranje sunneta Božijeg poslanika s.a.w.s.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

U svakom slučaju, mi smo više puta govorili da 4 pravne škole, iako su tada muzika i muzički instrumenti bili 100 i 1000 puta na nekom nižem i blažem nivou, na kojem se sada trenutno nalazi i muzika i muzički instrumenti, ali se 4 pravne škole i hanefijski mezheb i šafijski i malikijski i hanbelijski, smatrali su muziku i muzičke instrumente zabranjenim. Opet na osnovu hadisa Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam. Vjernik bi trebalo prvenstveno kada traga za istinom i propisima da pita za propis njegovog utemeljenja u Kur'anu i sunnetu. A zašto je određena stvar zabranjena? Uzvišeni Allah, subhanehu ve te'ala, najbolje zna zašto je zabranio svojim robovima muziku i muzičke instrumente.

Kazali su islamski učenjaci, navodili su mnoge stvari pretpostavljajući i shodno činjeničnom stanju i pokazateljima, zašto je muzika zabranjena al nama je prvenstveno bitno da znamo da su hadisi Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam, jasni u pogledu toga! Sve 4 pravne škole su zauzele stav onda kada su muzički instrumenti bili daleko, daleko od onoga na čemu se danas nalazi muzika i muzički instrumenti. Tako da, nema nikakve sumnje da je slušanje muzike, nebitno kakva to bila muzika, da li to bila glazba ovakva, onakva, bilo koja muzika koja nastaje kao plod korišćenja muzičkih instrumenata, u islamu je zabranjena!

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Pitanje je da pojasnimo propis klanjanja 2 rekata tehijjetul mesdžida kada čovjek uđe u džamiju a imam je već na mimberi i drži hutbu. Znači, insan petkom kada dolazi u džamiju, lijepo je da klanja 2 rekata tehijjetul mesdžida i sjedne i čeka početak hutbe. To je, inšallah, jasno pitanje. Pitanje kada je već imam počeo sa hutbom, mi kasnimo i dolazimo u džamiju, da li ćemo sjesti, slušati hutbu ili ćemo klanjati 2 rekata?

Lično sam stava, shodno hadisima Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam, u kojima je naređivao ashabima koje bi vidio da sjednu a nisu klanjali da bi im rekao ,,Ustani i klanjaj!“, pa sam stava da treba klanjati. Ali isto tako treba da se u jednu ruku respektujemo i uvažavamo. Imamo učenjaka koji su kazali da čovjek kada dođe na džumu treba da sjedne i da sluša hutbu. Pa mislim da insan koji je došao ako već kasni na hutbu da ne privlači pažnju, treba negdje da stane u neki ćošak gdje ne ometa ljude i njihovo slušanje hutbe i da lagano klanja 2 rekata i da sjedne. Mislim da isto tako efendija, ako je stava da se ta 2 rekata ne klanjaju, ne treba da bude osoran i da ukazuje na tu pojavu kao da je čovjek uradio najveću novotariju.

Uradio je nešto što možda nije u hanefijskom mezhebu ali jeste u nekim drugim mezhebima. Nije uradio nešto što je haram! Nije uradio nešto što ljudi imaju konsenzus da je zabranjeno. Uradio je nešto što neki drugi mezhebi odobravaju. Ne možemo mi nikome nametnuti da bude našeg stava i našeg mezheba. Možda taj insan koji je došao možda je musafir, možda je taj insan koji je došao ne slijedi mezheb kojeg mi slijedimo, možda slijedi određeni hadiski i tako dalje… Tako da nam treba u takvim pitanjima tolerancije, lično sam stava kada čovjek dođe u periodu dok imam drži hutbu, treba klanjati dva rekata prije nego što sjedne ali će klanjati negdje u ćošku kako ne bi sa svojim klanjanjem ometao ljude od slušanja hutbe. Isto tako s druge strane smatram da je greška upozoravati, ljuti se na ljude koji klanjaju. Ako sam stava da to ne treba činiti, onaj čovjek je drugog stava da je to dozvoljeno da treba tako raditi i moramo se međusobno uvažavati.

Audio isječak odgovora