Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Problemi od muževe familije
Ve alejkumusSelam ve rahmetullahi ve berekatuh, Poslanik alejhisSelam, je rekao:Nema poslusnosti stvorenju,ukoliko se grijesi prema Stvoritelju. Citajuci tekst,mogao sam primjetiti da : • Djed je glavni autoritet cija rijec je uvijek gornja • Radi sto hoce I ni skim se ne savjetuje • Ne postuje svogviše
Ve alejkumusSelam ve rahmetullahi ve berekatuh,
Poslanik alejhisSelam, je rekao:Nema poslusnosti stvorenju,ukoliko se grijesi prema Stvoritelju.
Citajuci tekst,mogao sam primjetiti da :
• Djed je glavni autoritet cija rijec je uvijek gornja
• Radi sto hoce I ni skim se ne savjetuje
• Ne postuje svoga sina, koji mu je blizi rod, pa sta ocekivati onda za tebe kao gosta u toj fameliji
• Opste poznato je da posebice starije generacije koje nisu uspjele kvalitetno ocistiti I urediti svoj kucni prag, I svoj privatni zivot, ako nadju pogodno tlo, onda to zele da pokazu medju najdrazima I najblizima kod kojih su autoritet, ne radi znanja ili nekih moralnih kvaliteta, nego (na zalost) radi naroda,ili da se ne procuje kako se sin nedolicno ponasa prema roditelju.
Ja bih ti savjetovao da sjednes sa svojim suprugom, I da dovedete na cistac neke teze vasega zivota. Ti si nakon majcinskoga doma, duzna slusati muza, I nikoga vise, ni djed ni svekar nema vece pravo od tvoga muza nad tobom I nad tvojom djecom. Onoga trena kada muz sjedne otvoreno sa djedom I pojasni mu da to vise ne moze ici tako, ako je imalo priseban,djed bi se trebao povuci.
U suprotnom, kako primjetim imate novcanu potporu,ili prodajte tu kucu pa napravite na drugoj lokaciji drugu,ili iznajmite neku stambenu jedinicu dok kucu ne prodate.
U svakom slucaju,necete jos dugo moci tako izdrzati. Tim prije ako dijete ne postavite sada na pravi kolosijek, bojim se da ce poslije veoma tesko se moci nesto popravit.
Predjite na lokaciju koja je u blizini dzamije, gdje ima muslimanskih porodica, koje cete posjecivati I koje ce vama dolaziti, ucinite vasa sijela u kuci mjestima koja ce meleki posjecivati I gdje bi se slusao govor Uzvisenoga Allaha I hadisi Poslanika a.s.
Ja uistinu ne znam,dal cete na drukciji nacin moci opstati u buducnosti, jer znaj da je STAROST vrsta opasne bolesti kada razum biva nivoa djeteta koje bas ne razlucuje na ispravan nacin sta je dobro a sta zlo.
Molim Allaha subahneh,da vam podari sabura, da vas poduci propisima vjere I da vam omoguci da izvedete generaciju koja ce robovati samo Allahu.Allahumme amin.
A Allah najbolje zna!
prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeBebe džennetlije i njihovi roditelji
Ve alejkumusSelam, Odgovor cu podijeliti u dva dijela: a)Sudbina I zavrsetak muslimanske djece b) Sudbina nevjernicke djece SUDBINA MUSLIMANSKE DJECE KOJA UMRU PRIJE PUNOLJETSTVA Ibn Kesir kaze:”Nema razilazenja da ce oni u Dzennet.To je opceprihvaceno kod svijeta I uleme,sto cemo I mi prihvatiti”.više
Ve alejkumusSelam,
Odgovor cu podijeliti u dva dijela:
a)Sudbina I zavrsetak muslimanske djece
b) Sudbina nevjernicke djece
SUDBINA MUSLIMANSKE DJECE KOJA UMRU PRIJE PUNOLJETSTVA
Ibn Kesir kaze:”Nema razilazenja da ce oni u Dzennet.To je opceprihvaceno kod svijeta I uleme,sto cemo I mi prihvatiti”. Imam Ahmed kaze:”Zar neko sumnja da ce muslimanska djeca u Dzennet?U pogledu njih nema razilazenja” Imam Nevevijj kaze:”Ulema cije se misljenje prihvata ima jedinstveno misljenje d ace djeca muslimana, uci u Dzennet, jer nisu zaduzena vjerskim propisima”
Imam Kurtubijj kaze:”Vecina smatra da ce oni u Dzennet,a neki cak negiraju da postoji razilazenje po tom pitanju.”
SUDBINA NEVJERNICKE DJECE
Ucenjaci imaju nekoliko misljenja glede ove skupine I kazu:
•Ibn Abdul Berr smatra da ce biti na El-arafu,a to znaci u Dzennetu
•Kadi Ebu Ja’la pripisuje misljenje imamu Ahmedu da ce ta djeca u Dzehennem sa roditeljima,ali sejhul islam Ibn Tejmije smatra da to nije tacno
•Neizjasnjavanje o pitanju nevjernicke djece
•Biti ce posluga stanovnicima Dzenneta—ovo misljenje nema utemeljenja
•BITI CE ISPITANI na ahiretu,pa ko bude pokoran Allahu uci ce u Dzennet,a ko bude neposlusan uci ce u Vatru.
Ovo je misljenje vecine ucenjaka ehli sunneta.
Prenosi se od Enesa da je Poslanik a.s. rekao:”Na Sudnjem danu ce se dovesti cetverica: dijete, ludjak, osoba koja je umrla pred dolazak Poslanika a.s.i oronuli starac. Svako od njih ce iznositi dokaze I opravdanja. Uzviseni Gospodar ce kazati jednom plamenu Vatre da se pokaze a njima ce reci: Svojim sam robovima slao poslanike iz njihovih redova, a Ja sam vam sada u ulozi poslanika I udjite u ovu vatru.
Tada ce oni nesretni kazati: Gospodaru kako da udjemo u vatru, a od nje smo bjezali? Oni koji su sretni ce poslusati I zurno uci u vatru. Allah dz.s. ce kazati: Vi biste jos vise u laz utjerivali Moje poslanike I bili im neposlusni. Ovi zadnji ce uci u Dzennet, a prvi u Dzehennem”
Ibnul Kajjim je jos rekao: ”Ovo je najispravnije misljenje,jer na njega upucuju mnogi dokazi.” Poznato je da ih Allah nece kazniti samo na osnovu Svoga predznanja o njima, ako se to i ne dogodi. On kaznjava onoga ko zasluzuje kaznu na osnovu Svoga predznanja, koje je u prethodno znanje o toj osobi, a ne novonastalo. Potvrda toga predznanja ce se potvrditi na ahiretu.
Rijeci Poslanika a.s.:”Allah zna sta bi oni uradili da su pozivjeli”-ukazuju na to da On zna kako bi postupali da su ostali u zivotu,te da bi oni koji su se pokazali pokorni u vrijeme ispita na ahiretu,bili od pokornih na dunjaluku.
NAPOMENA:
Svako od nas je zaduzen ibadetom Allahu dz.s. Niko nije oslobodjen te obaveze,jer uzviseni kaze:”Ni dzinne ni ljude nisam stvorio osim da mi ibadet cine”. Kako onda insan moze I da pomisli da moze uci u Dzennet I da ima vjecno uzivanje,bez imalo truda. Hadisi koji nas podsticu su dosli u kontekstu da ce se dobro odgojeno dijete moci zauzimati za svoga roditelja I cak mu povecati deredze u Dzennetu. A kako da odgojimo nekoga u islamu i poucimo ga islamskoj etici i moralu ako nismo sami prakticari istoga??
Zato se nemojmo zavaravati nekim pricama koje nemaju osnove u vjeri nego se okrenimo sebi i popravimo nasa djela dok dusa nije do grkljana dosla, a tada ce biti kasno za kajanje, jer pokajanje se vise primati nece.
Nema razlike u dobu u kojem dijete umre, osim propisa klanjanja dzenaze namaza kada pojedini ucenjaci kazu da ako je dijete navrsilo 4 mjeseca i udahnuta mu dusa onda treba klanjat dzenazu,u suprotnome ne treba.
A Allah najbolje zna!
prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeKako se iskupiti od grijehova masturbiranja i gledanja bluda?
Vrata pokajanja su otvorena sve do nastupa Sudnjega dana, tj.dok se Sunce ne pojavi sa zapada. Pokaj se iskrenim pokajanjem koje u sebi sadrzi: a) da odmah prestanes sa tim grijehom b) da se pokajes za sve pocinjenje grijehe c) da se vise ne vracas na doticni grijeh d) da izmiris dugove prema drugimviše
Vrata pokajanja su otvorena sve do nastupa Sudnjega dana, tj.dok se Sunce ne pojavi sa zapada. Pokaj se iskrenim pokajanjem koje u sebi sadrzi:
a) da odmah prestanes sa tim grijehom
b) da se pokajes za sve pocinjenje grijehe
c) da se vise ne vracas na doticni grijeh
d) da izmiris dugove prema drugima I da trazis halala
ako si nekome nazao ucinio
Druzi se sa poboznim ljudima koji ce te podsjecati kada odlucis pociniti neki prijestup.
Spoznaj osnove vjere islama i iste pocni praktikovati u svom zivotu.
Druzi se sa kur,anom I hadisima i zivotopisom naseg Poslanika a.s. Na taj nacin spoznat ces kako su ispravne generacije prije nas rjesavale iskusenja na koja su nailazila u svojim zivotima.
prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeMogu li novac od kamate dati kao sadaku?
Cijenjeni brate, od varijanti koje si spomenuo jedino je ispravno da svoj novac povučeš s banke i da mu potražiš sigurno sklonište. Jedan od najvećih grijeha poslije idolatrije (širka) jeste kamata. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i ostavite ostatak kamate, ako ste vjernici. Ako tako neviše
Cijenjeni brate, od varijanti koje si spomenuo jedino je ispravno da svoj novac povučeš s banke i da mu potražiš sigurno sklonište. Jedan od najvećih grijeha poslije idolatrije (širka) jeste kamata. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i ostavite ostatak kamate, ako ste vjernici. Ako tako ne postupite, eto vam rata od Allaha i Poslanika Njegovog.” (El-Bekare, 278-279.)
A ko može ratovati protiv Svemogućeg Allaha?! Poslanikov, ﷺ, sunnet obiluje hadisima koji ukazuju na pogubnost poslovanja uz kamatu. Abdullah b. Hanzala pripovijedao je da je Poslanik, ﷺ, jednom prilikom rekao: “Potrošiti srebrenjak svjesno zarađen na osnovu kamate gore je kod Allaha od trideset i šest nemorala.“ (Ahmed, Dija i Taberani, u djelu El-Evsat, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/29.)
Ovaj je hadis autentičnim okarakterizirao šejh Albani. U hadisu koji je zabilježio imam Muslim stoji da je Vjerovjesnik, ﷺ, prokleo onoga ko uzima kamatu, ko je daje, ko tome svjedoči i ko to zapiše. Zar nakon ovakvih prijetnji poslovati uz kamatu i izazivati Allahovu srdžbu na se?! Ako bi se mogao napraviti sporazum s bankom da ne daju kamatu i bez oročavanja novaca, to ne bi smetalo, iako banka ima pravo da uzme određeni procenat za uslugu, ali prvo je rješenje bolje, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMože li se očekivati Allahov oprost svih grijeha nakon pokajanja i obavljenog hadždža?
Svevišnji Allah oprostit će sve grijehe, čak i nevjerstvo, ako se čovjek iskreno pokaje. Uzvišeni je rekao: “Reci: ’O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.’” (Ez-Zumer, 53.više
Svevišnji Allah oprostit će sve grijehe, čak i nevjerstvo, ako se čovjek iskreno pokaje. Uzvišeni je rekao: “Reci: ’O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.’” (Ez-Zumer, 53.) U hadisi-kudsijju koji je zabilježio imam Tirmizi stoji da je Uzvišeni Allah rekao: “O čovječe, kada bi tvoji grijesi dostigli nebeske visine pa Me zamolio za oprost, Ja bih ti ih oprostio…” Svevišnji Allah također je rekao: “Dobra djela zaista poništavaju hrđava…” (Hud, 114.) Imam Muslim zabilježio je da je Amr b. As prenio sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Islam briše ono što je bilo prije njega, hidžra briše ono što je bilo prije nje, a hadždž briše ono što je počinjeno prije njega.” Ne samo to, već će Uzvišeni Allah, ako bude htio, sve te grijehe, zbog iskrenog pokajanja, pretvoriti u dobra djela: “…Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti…” (El-Furkan, 70.)
Imam Hakim zabilježio je predanje u kojem Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pripovijeda da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Neki će ljudi na Sudnjem danu poželjeti da su počinili što više grijeha.” Ashabi začuđeno upitaše: “Ko su oni, Allahov Poslaniče?!” “To su oni kojima će Allah njihova hrđava djela u dobra promijeniti”, odgovori im Poslanik, ﷺ. Šejh Albani tvrdi da je lanac prenosilaca ovog hadisa dobar. Međutim, imam Ibn Redžeb, u djelu El-Džamia, 1/118, radije odabire mogućnost da su to Ebu Hurejrine, radijallahu anhu, riječi, a ne Poslanikove, ﷺ. Bilo kako bilo, predanje ne podstiče na činjenje loših djela, griješenje je zabranjeno Kur’anom, hadisom i konsenzusom muslimana, već samo ukazuje na veličinu Allahove, dželle šanuhu, milosti. Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Džibril, alejhis-selam, Poslaniku, ﷺ, rekao: “Da si me samo vidio kako uzimam morski pijesak i trpam ga faraonu u usta bojeći se da ga ne stigne Allahova milost!” (Tirmizi, Taberani i Dija Makdisi.) Imam Tirmizi ovo je predanje ocijenio dobrim. Nema sumnje da bi Milostivi oprostio i faraonu, najvećem prijestupniku svih vremena, koji se proglasio bogom, da se iskreno pokajao prije nego se počeo utapati. Kako onda Milostivi ne bi oprostio ono što je manji grijeh od toga?! Molim Plemenitog Allaha da nas obaspe Svojom neizmjernom milošću, oprosti nam grijehe i dopusti nam džennetska prostranstva, amin!
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeJe li Poslanik podsticao da se uči Kur'an mrtvima?
Muslimanu nije dopušteno dokazivati osim hadisima koji su preneseni dobrim ili vjerodostojnim lancem prenosilaca. Kada bi osoba postupala po svemu što se navodi i što prenose anonimni, nepouzdani i pokvareni prenosioci, okrenula bi leđa islamu, i Allah zna kojoj vjeri bi pripadala. Imam Zehebi kaže:više
Muslimanu nije dopušteno dokazivati osim hadisima koji su preneseni dobrim ili vjerodostojnim lancem prenosilaca. Kada bi osoba postupala po svemu što se navodi i što prenose anonimni, nepouzdani i pokvareni prenosioci, okrenula bi leđa islamu, i Allah zna kojoj vjeri bi pripadala. Imam Zehebi kaže: “Kakva je korist od predanja ako se pomiješaju ispravni i slabi hadisi, pa čovjek ne provjeri ko ih ustvari prenosi.” (Vidjeti: Bejanuz-zegal, str. 6, od imama Zehebija.)
Vidi manjeTačno, navodi se da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko prođe pored mezarja i prouču suru Kul huvallahu ehad jedanaest puta, zatim to pokloni mrtvima, dobit će nagradu shodno broju mrtvih u zemlji.” I taj je hadis prenesen preko Abdullaha b. Ahmeda b. Amira, a on od Alije b. Ebu Taliba. Ibn Dževzi, kao i mnogi drugi muhaddisi, tvrde da imenovani Abdullah prenosi lažnu zbirku hadisa od ehli-bejta. (Vidjeti: Ed-Duafau vel-metrukin, 2/115.)
Dakle, nije sve što se navodi u hadiskim zbirkama vjerodostojno, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je dopušteno kraćenje brade kad suviše poraste?
Iz autentičnih hadisa nedvosmisleno se razumije da je puštanje brade obaveza, odnosno da je njeno brijanje zabranjeno. Poznati hanefijski pravnik Haskefi kaže: “Brijanje brade je zabranjeno.” (Vidjeti: Er-Reddul-muhtar, 9/672.) Ibn Hazm pozivao se na konsenzus pravnika o ovom pitanju.(Vidjeti: Meratviše
Iz autentičnih hadisa nedvosmisleno se razumije da je puštanje brade obaveza, odnosno da je njeno brijanje zabranjeno. Poznati hanefijski pravnik Haskefi kaže: “Brijanje brade je zabranjeno.” (Vidjeti: Er-Reddul-muhtar, 9/672.) Ibn Hazm pozivao se na konsenzus pravnika o ovom pitanju.(Vidjeti: Meratibul-idžma, str. 225, i El-Furu, 1/100.) Aiša, radijallahu anha, govorila je: “Neka je slavljen Allah, Koji je muškarce ukrasio bradom.” (Vidjeti: Kešful-hafa, 1/538, i Ihjau ulumid-din, 1/195.) U drugoj verziji stoji da se Aiša, radijallahu anha, zaklinjala Allahom, Koji je ukrasio muškarce bradom. (Vidjeti: Fejdul-Kadir, 6/18.)
Vidi manjeNeki islamski učenjaci kažu da su Vjerovjesnikovi, ﷺ, hadisi obavezali na puštanje brade i da je, shodno njihovom općem značenju, nije dopušteno kratiti. Međutim, mnogi drugi učenjaci dopuštaju kraćenje brade. (Vidjeti: Et-Temhid, 24/145.)
Učenjaci koji to dopuštaju svoj stav zasnivaju na sljedećim dokazima iz sunneta:
1. Mudžahid b. Džebr kaže da je Poslanik, ﷺ, vidio nekog čovjeka s dugom bradom pa je rekao: “Zašto neko od vas ruži sam sebe!” (Ebu Davud, u djelu El-Merasil, str. 316/448. Lanac prenosilaca ovog predanja vjerodostojan je do Mudžahida, ali je ipak prekinut između tabiina i Poslanika, ﷺ. Predanje je preko Džabira zabilježio Taberani, u djelu El-Evsat, 8/206/8290, ali sa izuzetno slabim lancem prenosilaca.)
2. Ata b. Jesar pripovijedao je da je neki čovjek ušao u Poslanikovu, ﷺ, džamiju raščupane kose i brade, pa mu je Resulullah, ﷺ, pokazao rukom da izađe iz džamije. Otišao je, uredio svoju kosu i bradu, a potom se vratio. A kada se ponovo pojavio, Vjerovjesnik, ﷺ, rekao je: “Zar ovako nije ljepše nego da dolazi rasčupane kose kao da je šejtan!”(Malik, 4/457/1834, i Bejheki, u djelu Šuabul-iman, 5/225/6462. I ovo predanje ima ispravan lanac prenosilaca do Ataa, ali je i ono mursel.) Nesumnjivo je da se ova dva predanja međusobno pojačavaju, ali je problem što verzija koju prenosi Ata nije jasna kada je riječ o kraćenju brade. Preneseno je još pet hadisa iz kojih se može zaključiti legitimnost kraćenja brade, ali su izuzetno slabi i ništavni, pa ih nećemo ni navesti. Dakle, u sunnetu ne postoji validan argument kada je riječ o kraćenju brade.
Ovi učenjaci posegnuli su i za predanjima od nekoliko ashaba u kojima stoji da su kratili bradu.
1. Kada bi obavljao hadždž i ‘umru, Ibn Omer, radijallahu anhu, skratio bi bradu ako bi prešla dužinu šake.(Buharija, str. 1272/5892. Ovo je predanje preneseno s devet različitih lanaca prenosilaca, u nekim vjerodostojnim verzijama spominju se hadž i ‘umra, a u drugima se ne spominju.)
2. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, uzeo je bradu šakom i skratio ono što je prešlo njenu dužinu. (Ibn Ebu Šejbe, 5/226/25472, i Ibn Sa‘d, 4/334, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 5/377-378.)
3. Džabir, radijallahu anhu, govorio je: “Bradu kratimo samo na hadždžu i ‘umri.”(Ibn Ebu Šejbe, 2/227/25478, i Ebu Davud, 4/82/4201, s dobrim lancem prenosilaca, kako tvrdi Ibn Hadžer. Vidjeti: Fethul-Bari, 10/350.)
4. Komentirajući ajet: “Neka sa sebe prljavštinu uklone…”(El-Hadždž, 29.), Ibn Abbas rekao je: “To se odnosi na brijanje glave, kraćenje brkova… i kraćenje brade.” (Taberi, 17/196/18973, i Ibn Ebu Šejbe, 3/414/15668, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 5/377.) Poznati tabiin Muhammed b. Ka‘b Kurezi tumačio je ajet na isti način, ali s nešto izmijenjenim redoslijedom, spomenuvši kraćenje brade. (Ibn Džerir, 17/197/18975, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 5/377.)
5. Preneseno je da je Alija, radijallahu anhu, kratio bradu, ali lanac prenosilaca ovog predanja je slab. (Ibn Ebu Šejbe, 5/226/25471.)
Također se pozivaju na sljedeće tabiine koji su smatrali da je kraćenje brade dopušteno: Ata b. Ebu Rebbah, Hasan Basri, Muhammed b. Sirin, Tavus b. Kejsan, Ibrahim Nehai, Muhammed b. Ka‘ba Kurezi, Mudžahid b. Džebr i neki drugi. Vjerodostojna predanja koja o tome govore zabilježili su, između ostalih, sljedeći muhaddisi: Ibn Ebu Šejbe, 5/226-227/25473, 25474, 25475, 25478 i 25481, Taberi, 17/197/18975 i 18977, Bejheki u djelu Šuabul-iman, 5/220/6438. To mišljenje zastupao je Šabi kao i dva poznata medinska pravnika tabiina: Kasim b. Muhammed i Salim b. Abdullah. (Ibn Ebu Šejbe, 5/226/25476, i Malik, 2/490/918. Vidjeti: Ihjau ulumid-din, 1/195.)
Stav četiri mezheba u vezi s kraćenjem brade
1. Hanefijski mezheb
U djelu En-Nihaja stoji da je bradu obavezno kratiti kada pređe dužine šake, da kraćenje ispod te dužine nije niko dopustio, i da je njeno brijanje oponašanje židova, hindusa i vatropoklonika. (Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/347, El-Bahru-raik, 2/302, i Hašijetu Ibn Abidine, 3/456-457.) Ibn Abidin na drugom mjestu kaže: “Sunnet je da brada bude u dužini šake i da se skrati ono što pređe preko te dužine.” (Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/347, El-Bahru-raik, 2/302, i Hašijetu Ibn Abidine, 3/456-457. 9/671.) Imam Merginani kaže: “Sunnet je nositi bradu u dužini šake.” (Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/347.)
2. Malikijski mezheb
Upitan je li imam Malik smatrao da je nakon skidanja ihrama obavezno skratiti bradu, brkove i nokte, Ibn Kasim je odgovorio: “To nije smatrao obaveznim, ali je smatrao pohvalnim nakon brijanja glave skratiti nokte, brkove i bradu.” (Vidjeti: El-Mudevvenetul-kubra, 1/441.) Imam Badži također kaže da je imam Malik kraćenje brade smatrao pohvalnim.(Vidjeti: El-Munteka, 4/61.) Upitan u vezi sa čovjekom koji nosi izuzetno dugu bradu, imam Malik odgovorio je: “Neka je skrati.” (Vidjeti: Tenvirul-havalik, 1/232, i Šerhuz-Zurkani, 4/453.) Kadija Ijad je govorio: “Kraćenje brade ustranu i udužinu pohvalno je djelo.” (Vidjeti: Nejlul-evtar, 1/133.)
3. Šafijski mezheb
Imam Šafija u djelu El-Umm, 3/121, rekao je: “Draže mi je kada čovjek skrati bradu i brkove, a ako to ne učini, nije grješan jer ispravnost obreda zavisi od kraćenja, odnosno brijanja glave, a ne od brade.” Na drugom mjestu ovaj isti imam rekao je: “Niko nije obavezan skratiti bradu i brkove jer se obavezno kraćenje odnosi na kosu.” (Vidjeti: Nejlul-evtar, 9/337.)
4. Hanbelijski mezheb
Imam Hallal u djelu Et-Teredždžul, s vjerodostojnim lancem prenosilaca, zabilježio je da je imam Ahmed dopuštao kraćenje brade preko dužine šake dokazujući to Ibn Omerovim predanjem. (Vidjeti: El-Furu, 1/100, Kešful-kina, 1/124, i Es-Silsiletud-daifa, 5/377.) Ibn Muflih veli: “Kraćenje brade koja pređe dužinu šake nije pokuđeno.” (Vidjeti: El-Furu, 1/100.) Imam Merdavi rekao je: “Čovjeku nije pokuđeno kratiti bradu koja pređe dužinu šake.”(Vidjeti: El-Insaf, 1/121, i Kešful-kina, 1/124.)
Vidjeli smo da je kraćenje brade u dužinu šake utemeljeno praksom prvih generacija, i ne znam da je neko od ashaba to zabranjivao. Međutim, nije dopušteno kraćenje brade ispod dužine šake, jer, kako kaže Ibn Abidin, to nije dopustio nijedan učenjak. Naime, islamski učenjaci raspravljali su o tome da li je dopušteno kraćenje brade koja pređe dužinu šake, ali nisam zapazio u kapitalnim djelima da su raspravljali o kraćenju brade ispod dužine šake. Neki učenjaci, opet, smatraju da je kraćenje brade vezano isključivo za obrede hadždža, odnosno ‘umre, ali to nije ispravno. U nekim predanjima stoji da su ashabi kratili bradu na hadždžu i ‘umri, ali u nekim drugima predanjima to se ne spominje. Stoga je ispravno kazati da kraćenje brade nije vremenski određeno, tj. legitimno ju je skratiti povodom obreda, ali i drugim povodima, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Može li muž dati zekat svojoj supruzi i obrnuto?
Muž ne može dati zekat svojoj supruzi, makar spadala u jednu ili više skupina koja ima pravo na zekat, iz razloga što je dužan da je izdržava. Ibn Munzir i Ibn Kudame pozivali su se na konsenzus pravnika o tom pitanju. (Vidjeti: El-Idžma, str. 58, El-Mugni, 2/511, Ahkamun-nisa, 5/163.) Može li ženaviše
Muž ne može dati zekat svojoj supruzi, makar spadala u jednu ili više skupina koja ima pravo na zekat, iz razloga što je dužan da je izdržava. Ibn Munzir i Ibn Kudame pozivali su se na konsenzus pravnika o tom pitanju. (Vidjeti: El-Idžma, str. 58, El-Mugni, 2/511, Ahkamun-nisa, 5/163.)
Može li žena dati zekat svome suprugu, naravno ako spada u skupinu koja ima pravo na zekat – pitanje je u vezi s kojim učenjaci nemaju jednoglasan stav. Imam Ebu Hanife, Malik, i Ahmed, po jednoj verziji, smatraju da žena ne može dati zekat svom mužu, dok imam Šafija, Muhammed, Ebu Jusuf, i Ahmed, po drugoj verziji, Ibn Munzir, Ibn Kudame, Kurtubi i neki drugi učenjaci to smatraju legitimnim. (Vidjeti: El-Mugni, 2/511-512, El-Hidaja, 1/111, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 8/176, i Ahkamun-nisa, 5/163.)
Pravnici koji to dopuštaju svoj stav obrazlažu time da žena nije obavezna izdržavati muža, pa je on za nju, u pogledu izdvajanja zekata, strana osoba kojoj se može dati zekat. Ovo je mišljenje i prioritetnije, jer ne postoji argument koji ovu stvar zabranjuje, a i ispravna logika ide mu u prilog. Kada je riječ o tome, oni su još posegnuli za nekim hadisima, ali hadisi (Jedan je zabilježio Buharija, 1426, a drugi Taberani, 24/286/728.) nisu baš jasni da se radi o zekatu, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeŠta nam možete kazati u vezi s postom u mjesecu ševvalu?
Post se smatra jednim od najvrednijih ibadeta i temeljom islama. On pripada Svevišnjem Allahu, i On nagrađuje za njega. Nad drugim ibadetima odlikuje se svojom tajnošću, jer ga drugi ljudi ne mogu vidjeti. Ne postoji mogućnost pretvaranja pred svijetom, što se može činiti prilikom ostalih ibadeta. Kviše
Post se smatra jednim od najvrednijih ibadeta i temeljom islama. On pripada Svevišnjem Allahu, i On nagrađuje za njega. Nad drugim ibadetima odlikuje se svojom tajnošću, jer ga drugi ljudi ne mogu vidjeti. Ne postoji mogućnost pretvaranja pred svijetom, što se može činiti prilikom ostalih ibadeta. Komentirajući Allahove riječi: “Pomozite sebi strpljenjem i obavljanjem namaza, a to je teško osim bogobojaznima” (El-Bekare, 45.), neki učenjaci prvih generacija smatraju da se strpljenje, spomenuto u ajetu, odnosi na post. (Vidjeti: Tefsirul–Kur’anil–azim, 1/90, El-Muharerul–vedžiz, 1/277, Et-Teshil, 1/8, od imama Garnatija, El-Džamiu li ahkamil–Kur’an, 1/64, Fethul–bejan, 1/158, Tefsir imama Semanija, 1/74, i Hašijetu Muhjid-din, 1/32.)
Vidi manjeSvemogući Allah također je rekao: “Samo strpljivi bit će bez računa nagrađeni.” (Ez-Zumer, 10.) A neki su mufessiri objasnili da se izraz strpljivi odnosi na postače. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil–Kur’an, 15/241, i Fethul–Bari, 4/108.) U jednom je hadisu Resulullah, ﷺ, ramazan nazvao “mjesecom strpljenja”. (Nesai, (2407), Buharija, u djelu Et-Tarih, 4/1/238-239, Tajalisi (2393), Taberani, 22/358.-359. Lanac prenosilaca ovoga hadisa je vjerodostojan. Vidjeti: Sahihus–sunen, 2/168, Sahihut–tergib, 1/599, Irvaul–galil, 4/99, Silsiletul–ehadisis–sahiha, 6/1/244-245. Slično predanje zabilježili su Ahmed, 2/263, i Bezzar, (1047 – El–Kešf) u predanju koje je vjerodostojnim ocijenio šejh Ahmed Šakir u svojim opaskama na El–Musned, 4/293, a dobrim hafiz Askalani u djelu Muhtesaru zevaidi musnedil–Bezzar, 1/408. Također vidjeti: Itihaful–hiretil–mehera, 3/408.)
Neispravno je zadovoljiti se pokornosti u ramazanu pa potom zanemariti vjeru do sljedećeg ramazana. Kada je Bišru rečeno da neki ljudi ibadete samo u ramazanu, konstatirao je: “Ružnog li naroda koji zna za Allaha samo u ramazanu! Dobar je onaj ko ibadeti tokom cijele godine.” Kada je Eš-Šibli upitan da li je bolji ša’ban ili ramazan, odgovorio je: “Budi u stalnoj, a ne u sezonskoj pokornosti Allahu.” Nakon ispraćenog gosta, časnog mjeseca ramazana, vjernici i dalje nastavljaju s časnim ibadetom u vidu dobrovoljnog posta. Jedan od vidova neobaveznog, ali jako pohvalnog posta jeste post u mjesecu ševvalu. Ebu Ejjub el-Ensari prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko isposti ramazan pa potom posti šest dana u ševvalu ima status onoga ko je postio cijelu godinu.” (Muslim (1164), Ebu Davud (2433), Tirmizi (759) i Ibn Madže (1741).)
U drugom predanju stoji: “Ko isposti šest dana nakon Ramazanskog bajrama, kao da je postio cijelu godinu.” (Ibn Madže (1740) s vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihus–sunen, 2/77. Slično predanje zabilježili su Ahmed, 5/280, i Tahavi, 3/119-120.) Postoje i drugi hadisi koji se navode s tim u vezi, ali je njihova autentičnost diskutabilna. Budući da se dobra djela udeseterostručavaju, post ramazana ravan je postu deset mjeseci, a post šest dana ševvala ravan je postu dva mjeseca, i tako se broji kao post cijele godine. Tako stoji u hadisu koji bilježi imam Ahmed, 5/280, od Poslanika, ﷺ, i to sa ispravnim lancem prenosilaca, kako tvrde Ebu Hatim er-Razi, Ibn Hibban i šejh Albani. (Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 392, i Sahihul-džamia, 2/715. Uporediti: Medžmu’ul-fetava, 22/303.)
I nema razlike, glede mjeseca ramazana, imao on dvadeset devet ili trideset dana: uvijek se dobija obećana nagrada, Allahovom voljom. Većina učenjaka smatra post šest dana u ševvalu pohvalnim, i to je stav sljedećih autoriteta: Ibn Abbasa, Tavusa, Šabija, Ibn Mubareka, Šafije, Ahmeda, Ishaka i nekih drugih učenjaka; (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, El-Medžmu, 6/400, Letaiful-mearif, str. 389, od Ibn Redžeba.) dok imam Ebu Hanife, Malik, Ebu Jusuf i Es-Sevri smatraju da nije pohvalno postiti ove dane, bojeći se spajanja dobrovoljnog posta s obaveznim, da ih neznalice ne bi poistovjetile u propisu i smatrajući da se time oponašaju ehlul-kitabije. (Vidjeti: Bedaeus-Sanaia, 2/215, Mevahibul-Dželil, 2/414, Šerhuz-Zurkani, 1/271, i Letaiful-mearif, str. 390.)
Nema sumnje da je mišljenje većine učenjaka zasnovano na jačem argumentu, tim prije jer je Ebu Ejjubov hadis jasan i vjerodostojan. Učenjaci koji smatraju pohvalim post u ševvalu imaju različita mišljenja oko kakvoće posta. Imam Šafija i Ibn Mubarek smatraju da je pohvalno uzastopno postiti ove dane početkom mjeseca ševvala, i to dokazuju verzijom koju prenosi Ebu Hurejre od Poslanika, ﷺ: “Ko isposti šest dana uzastopno nakon Ramazanskog bajrama ima status kao da je postio cijelu godinu.” (Taberani u El-Evsatu, 7/366/7607, sa slabim lancem prenosilaca, kako smatraju imam Munziri, Ibn Redžeb i Hejsemi. Šejh Albani ovo predanje smatra ništavnim. Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 390, Medžmeuz-zevaid, 3/183, Silsiletul-ehadisid-daifa, 11/307/5189, Daifut-tergib, 1/309, i Tenkihul-kelam, str. 597.) Slično tome prenosi se i od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kao njegove riječi, ali s neispravnim lancem prenosilaca. Imam Ahmed i Vekia smatraju da je dopušteno postiti te dane kako uzastopno, tako i odvojeno. (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, i Letaiful-mearif, str. 390.)
Postoji i treće mišljenje u kojem stoji da nije dopušteno postiti neposredno nakon Bajrama, jer su to dani jela i pića. Međutim, ovo je mišljenje iznimno i izrazita većina islamskih učenjaka dopušta post odmah nakon prvog dana Bajrama. U tom smislu navode se predanja od Ibn Omera i Ibn Abbasa, ali su njihovi lanci prenosilaca slabi. Ako razmotrimo šerijatske argumente i opće ciljeve šerijata, vidjet ćemo da mišljenje imama Ahmeda i Vekie ima posebnu težinu i da ga možemo preferirati nad ostalim mišljenjima iz dva razloga: prvo, ne postoji jasan i vjerodostojan argument koji bi precizirao način posta u ševvalu; i, drugo, hadis koji prenosi Ebu Ejjub, u kome se spominje post šest dana u ševvalu, općenitog je karaktera, i to je olakšica za obveznika da posti te dane shodno mogućnosti, bilo uzastopno ili razdvojeno, na početku, u sredini ili na kraju mjeseca. (Uporediti: Fetavel-ledžnetid-daima, 10/391.)
Ipak je pohvalno požuriti i uzastopno napostiti ove dane zbog općih ajeta i hadisa koji ukazuju na požurivanje u činjenju dobra. Iz hadisa se, također, razumije da treba prvo napostiti propuštene dane ramazana pa potom postiti šest dana ševvala, jer hadis kaže: “Ko isposti ramazan pa potom isposti šest dana ševvala…”, dakle, post u šest dana ševvala biva nakon ispoštenog ramazana. Šejh Ibn Baz i ostali članovi Stalnog kolegija te Ibn Usejmin smatraju da onaj ko isposti šest dana ševvala prije nego što naposti propuštene dane ramazana neće zaslužiti nagradu posta cijele godine. (Vidjeti: Fetavel-ledžnetid-daima, 10/391, i Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina.) Ibn Usejmin tvrdi da nije ispravno postiti spomenutih šest dana prije nego što se naposte propušteni dani ramazana, makar ševval istekao. (Vidjeti: Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina.)
Ovaj stav odgovara spoljašnjem značenju hadisa koji prenosi Ebu Ejjub, iako neki učenjaci smatraju da je dopušteno postiti šest dana ševvala prije napaštanja ramazana. Ko bude napaštao propuštene ramazanske dane ne može spojiti s njima nijjet posta ševvala istovremeno, jer su to dva ibadeta ciljana sama po sebi, te se njihovi nijjeti ne mogu spajati. (Uporediti: Letaiful-mearif, str. 398.)
Kada se radi o posta cijelog mjeseca ševvala, navodi se neispravan hadis u kome stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko bude postio ramazan, ševval i ponedjeljak i četvrtak ući će u Džennet.” (Ahmed, 3/416. Imam Hejsemi i šejh Albani prigovorili su ovom predanju. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/190, i Silsiletul-ehadisid-daifa, 10/124/4612.) Smisao posta cijelog ševvala navodi se u hadisu koji prenosi Usama b. Zejd od Poslanika, ﷺ, sa slabim lancem prenosilaca. (Ibn Madže, 1/555/1744, i El-Adeni, 8/655 – Kenzul-ummal.) Post šest dana ševvala ima brojne koristi.
Prvo, upotpunjuje, nakon posta ramazana, post godine.
Drugo, post u ša’banu i ševvalu u odnosu na ramazan jeste kao sunneti prije i poslije propisanog namaza koji upotpunjuju krnjavost koja se desi u obaveznim namazima.
Treće, post nakon ramazana ukazuje da je Svevišnji Allah primio ramazanski post, jer onome ko iskreno obavi određeno djelo, Allah omogući činjenje dobrih djela nakon toga.
Četvrto, post ramazana razlog je oprosta prijašnjih grijeha, pa je post u ševvalu zahvala na toj blagodati, kao što je Poslanik, ﷺ, klanjao sve dok mu stopala ne oteknu, iako mu je Svevišnji Allah oprostio prijašnje i kasnije propuste.
Peto, prestankom ramazana ne prestaje mogućnost činjenja dobrih djela koja je vjernik činio u njemu, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Kako da obavim hadždž ako nemam ni jednog mahrema?
Vi, poštovana sestro, za svog sina možete udijeliti sadaku, moliti Allaha za njega i obaviti hadždž nakon što ga vi obavite za sebe. Post ponedjeljkom i četvrtkom za mejita nije bila poznata praksa odabranih generacija muslimana. Stoga nije ispravno postiti dobrovoljni post za mejita. Kada se radi oviše
Vi, poštovana sestro, za svog sina možete udijeliti sadaku, moliti Allaha za njega i obaviti hadždž nakon što ga vi obavite za sebe. Post ponedjeljkom i četvrtkom za mejita nije bila poznata praksa odabranih generacija muslimana. Stoga nije ispravno postiti dobrovoljni post za mejita. Kada se radi o fetvi za obavljanje hadždža bez mahrema nakon napunjenih 45 godina, ona je neispravna, jer u šerijatu ne postoji argument koji pravi razliku između mlađe i starije žene kada je riječ o putovanju bez mahrema, makar se radilo o hadždžu. Pravljenje razlike između starije i mlađe žene koja želi obaviti hadždž bez mahrema, u suprotnosti je s hanefijskim mezhebom, koji tu razliku ne priznaje. (Vidjeti: Tebjinul–hakaik, 2/240.)
Vidi manjeHanefijski pravnici kažu: “Makar žena bila stara, nije joj dopušteno obaviti hadždž osim uz pratnju mahrema.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 3/532.) Dakle, ženi nije dopušteno obaviti hadždž osim uz prisustvo mahrema (muža, sina, oca, djeda, amidže, daidže, pastorka i ostalih kategorija koje su joj trajno zabranjene za sklapanje bračne veze). Ovo je stav apsolutne većine islamskih učenjaka. Fetva koju ste dobili kosi se s vjerodostojnim Poslanikovim, ﷺ, hadisima koji govore o zabrani putovanja žene bez mahrema, a kosi se i sa stavom hanefijske pravne škole. (Vidjeti: El-Ihtijar, 1/181-182, i Hašijetu Ibn Abidin, 3/531.)
Naravno, nameće se pitanje šta činiti? Ako žena nema mahrema, u tom slučaju nije dužna, štaviše, ne smije obaviti hadždž, i neće zbog toga biti grješna, naprotiv, Allah će je nagraditi zbog namjere i želje da obavi hadždž, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović