Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Ako možete da objasnite hadis ,,Kad čovjek umre njegova duša kruži oko njegove kuće mjesec dana a oko kabura godinu dana i tako dalje.“

Allah najbolje zna, ovo nije vjerodostojan hadis samim tim ga i ne treba pojašnjavati. Imamo vjerodostojne hadise a najpoznatiji hadis je od Bera ibn Aziba kojeg bilježi Imam Ahmed. Ona je duži hadis u kojem se detaljno govori kako meleki uzimaju dušu vjernika, kako uzimaju dušu nevjernika, kako duša vjernika ide do sedmog neba, kako se vraća ponovo u tijelo i kako meleki postavljaju pitanja čovjeku ,,Ko ti je gospodar? Koja ti je vjera? Ko ti je poslanik?“ Isto tako kako se kažnjava nevjernik, kako dolazi do prvog neba ne otvaraju mu se vrata, upisuju ga u knjigu, znači, sidždžina, i nakon toga isto tako biva podvrgnut pitanjima u kaburu. Tako da tvrditi da duša kruži oko kuće mjesec dana, oko kabura godinu dana. To je neispravno u suprotnosti sa autentičnim i vjerodostojnim hadisima, tako da nema potrebe i da se tumači.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
U predavanju šezdeset i sedam, emisija 67., ovo je sada 70. emisija, u 67. emisiji rekli ste da je ajet iz sure el-Bekara derogiran. Znači, imali smo jedno tamo pitanje kada je bilo pitanje da čovjek treba nakon smrti da ostavi vasijet, da njegovoj ženi se isplati i da joj se da njezina potrepština za godinu dana, pa smo kazali da je taj ajet iz sure en-Nisa po mišljenju velikog broja islamskih učenjaka – derogiran, sa ajetima o pričeku, da žena znači nakon smrti ima priček četiri mjeseca i deset dana a ne godinu dana i da je definisan ajetima o nasljednom pravu. Tako da taj ajet je derogiran pa nam kaže čovjek ,,Kako je moguće derogirati ajet i na koji način ste mislili ‘derogiran’? Jer s tim se može misliti da se neki dio Kur'ana ne prihvata, odnosno, poništava.“

Allah dželle šanuhu kaže u Kur'anu u suri el-Bekara ,,Mi nijedan propis ne dokinemo, derogiramo niti ga u zaborav potisnemo a da bolji od njega ili sličan njemu ne donesemo.“ Allah dželle šanuhu jasno u Kur'anu definiše u suri el-Bekara da je Uzvišeni Allah Taj koji može određene ajete propisati ljudima, određene propise, nakon toga za vremena Božijeg Poslanika da se kaže ,,Ovaj propis se derogira.“ Ovaj propis se, znači, stavlja izvan snage pa imamo nekoliko različitih vrsta derogiranja.

Imamo derogiranje da se derogira propis, a ajet ostane i dalje u Kur'anu, zapisan je. Imamo i drugih situacija da određen propis se derogira ali da se isto tako taj ajet, da se izbaci iz Kur'ana, ali ovo je sve za vrijeme Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam. Nakon njegove smrti, znači, završena je objava ono što je Uzvišeni Allah dokinuo, to je dokinuto. Ono što nije dokinuto po tome se praktikuje, po tome se radi.

Tako da postoji u usuli fikhu jedno veliko poglavlje koje se zove ,,Derogiranje“, pa imamo hadise, propisi koji su hadisima derogirani, imamo propise u Kur'anu koji su derogirani – dokinuti. Zato imamo jednu nauku koja posebno govori o ajetima koji derogiraju i ajetima koji su derogirani. Tako se može desiti da čovjek pročita određen propis i ljudima da nameće ili, kad dođe nakon toga pročita šta je ulema rekla, kaže ,,Taj ajet je derogiran.“ Jasno Božiji Poslanik potvrdio da je to bilo u početku islama nakon toga je Uzvišeni Allah derogirao određene ajete.

Tako da ko ima prava na derogiranje? Gospodar Zemlje i nebesa, Uzvišeni Allah. U Kur'anu ima ajeta koji mi učimo, čitamo ali oni su dokinuti. Po njima se ne postupa. Ne treba ovo da zbunjuje. Znači malo je takvih ajeta. Ako uzmemo, znači, koliko je ajeta u cijelom Kur'anu ali imamo ajete, imamo posebna poglavlja u knjigama, u usuli fikha koji govori o vrstama derogiranja, derogiranje hadisa, derogiranje ajeta, ostavljanje učenja ajeta – mi ajet učimo, imamo sevap za njegovo učenje al se po njemu propisu ne radi jer je dokinut. Imamo jasne dokaze, da li Kur'anske dokaze ili sunnetske, da je taj propis dokinut. Tako da to je jedno poglavlje u islamu koje se zove derogiranje.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Da li smijem zikriti posle odnosa sa suprugom ako se nisam okupao? Da li je uvjet za ispravnost zikrullaha da čovjek bude čist, da nije džunup?

Nije uvjet. Svakako da je lijepo ako čovjek može da se okupa ali znači zikrullah je jedan jednostavan lagahan ibadet da čovjek, znači, do te mjere ne mora biti pod abdestom čak i u džunup stanju. Znači može, može da spominje Uzvišenog Allaha, tebareke ve te'ala, kao što je došlo u vjerodostojnim hadisima da su za Božijeg Poslanika govorili ,,Božiji Poslanik bi spominjao Allaha Subhanehu ve te'ala u svim svojim tim nekim životnim situacijama.“

Svakako to izuzima samo boravak u toaletu ili nešto slično tome ali u protivnom, znači ako insan, da kažemo, u džunup stanju nema vremena trenutno da se okupa, slobodan je, želi da veliča Allaha, subhanallah, elhamdulillah, Allahu Ekber, Allahumme salli ala Muhammedin ve ala ali Muhammed, sve se stvari su, ako Bog da, dozvoljene i nije uvjet da bi zikr, zikrullah, bio ispravan i znači validan, da moramo biti čisti od džunupluka.

Onaj ko može da se okupa svakako da je pohvalno i lijepo.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Da li nam je dozvoljeno da knjigu ili knjige, koje u sebi imaju hadise na arapskom, da ih čitamo bez abdesta?

Pitanje je ,,Da li se mogu čitati knjige u kojima imaju hadisi na arapskom jeziku, kao što je Buharija koja je štampana, znači imamo i arapsku verziju i bosansku verziju? Da li se takve knjige mogu čitati bez abdesta?“

Apsolutno da! Mi smo toliko tolerantni da čak ako ima i potreba da čovjek dira i uči Kur'an, držeći mushaf bez abdesta, ja sam stava da ne postoji jasan i vjerodostojan dokaz koji nas obavezuje da moramo imati abdest kada učimo Kur'an iz mushafa. Svakako da je lijepo i pohvalno, to da. Ali obavezati ljude da moraju imati abdest. Allah najbolje zna. Ne postoji takav dokaz i mislim istorijski gledano da je to bio jedan od razloga da se ljudi odaljili od mushafa, od učenja Kur'ana. Zašto? Zato što ,,Ne diraj mushaf! Moraš biti pod abdestom. Moraš biti pod abdestom i tako dalje“. Znači čovjek kada je u autobusu, putuje u avionu, nema nikakve smetnje da i bez abdesta uzme mushaf i uči, znači Kur'an, a da ne govorimo da je to dozvoljeno, znači, mnogo prioritetnije da čovjek uči sa mobitela, sa laptopa sa airpad-a i tako dalje. Sve je to, uz Allahovu pomoć, dozvoljeno.

Tako da rezime odgovora je ,,nema nikakve smetnje učiti, čitati knjige u kojima imaju hadisi Božijeg Poslanika, makar oni bili i u arapskoj verziji, a mi nemamo abdest. Dozvoljeno je.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Ako se ne varam pročitala sam na Vašem profilu o klanjanju namaza nakon sabaha namaza i do prije podne. Kako se taj namaz zove i kakva je korist klanjanja tog namaza?

Kazali smo mi, pisali smo o tome i govorili smo više puta u periodu kada Sunce izađe, znači na nekih 15 do 20 minuta nakon izlaska Sunca, nastupa vrijeme duha namaza. Taj namaz na bosanskom jeziku i na arapskom jeziku se zove duha namaz, salatu duha. Može se klanjati od izlaska Sunca, znači nekih 20 minuta da se sačeka ako bi rekli da Sunce izlazi u 6, od 6 i 20, pola 7 može se početi klanjati taj namaz duha namaz. Može se klanjati i isto tako 15, 20 minuta do nastupanja podne namaza. Znači sav taj period, ako bi rekli da je podne u 12, ako bi Sunce izlazilo u 6, od pola 7 do pola 12, kada god imamo vremena možemo, znači, klanjati taj namaz – duha namaz.

Allahov Poslanik, alejhi selatu ve sellam, izrekao je nekoliko hadisa u kojima govori o vrijednosti duha namaza. U nekim hadisima je spominjao da čovjek treba u toku dana da da na svaki zglob, 360 zglobova ima u ljudskom tijelu, da na svaki zglob treba dati sadaku, ali to sve zamjenjuju dva rekjata duha namaza. Tako daje lijepo i pohvalno, pogotovo za osobe koje imaju mogućnost, nemaju radnu obavezu ili čak u radnoj obavezi ako imaju neku pauzu, lijepo je da čovjek u periodu izlaska Sunca pa do 20 minuta, ili pola sata prije nastupanja podne namaza klanja ova dva rekjata. Oni se klanjaju standardno, klasično, nema nikakvog nijeta posebnog. Dok čovjek krene da klanja, dok ode abdestiti.

Zašto abdestim? Želim da klanjam duha namaz. Staje čovjek: Allahu Ekber, i znači uči standardno, klasično, sve što se uči na drugim namazima, nakon dva rekjata predaje se sellam, i ako čovjek hoće klanjati može klanjati 4 rekjata i 6 rekjata, 8 rekjata. Nije broj ograničen.

Namaz se u osnovi uči u sebi. Znači ne uči se naglas, ako bi neko učio i naglas ne bi napravio neku grešku. To su neki osnovni propisi vezani za ovaj namaz. Klanja se, znači, 15, 20 minuta nakon izlaska Sunca i može se klanjati 15 do 20 minuta do nastupanja podne namaza. U tom periodu kada god da se klanja, inšallah, to je dobro i ispravo.

Audio isječak odgovora