Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Šta je zabranjeno kada je riječ o razmjeni novca?
Ebu Seid, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: "Nemojte mijenjati zlato za zlato, osim ako je riječ o istoj količini, i nemojte preferirati jednu nad drugom vrstom! Nemojte mijenjati srebro za srebro, osim ako je nječ o istoj količini, i nemojte prviše
Ebu Seid, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Nemojte mijenjati zlato za zlato, osim ako je riječ o istoj količini, i nemojte preferirati jednu nad drugom vrstom! Nemojte mijenjati srebro za srebro, osim ako je nječ o istoj količini, i nemojte preferirati jednu nad drugom vrstom! Nemojte tu robu mijenjati s naknadnim preuzimanjem robe!'175
Osman b. Affan, radijallahu anhu, govorio je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte mijenjati jedan zlatnik za dva zlatnika, niti jedan srebrenjak za dva srebrenjaka. “176
Ovaj isti ashab prenio je sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Zlato za zlato, srebro za srebro, pšenica za pšenicu, ječam za ječam, hurme za hurme, so za so – samo ista količina, iz ruke u ruku; a ko doda ili zatraži više, već je posegnuo za kamatom: onaj koji uzima kamatu i onaj koji je daje isti su. ”177
Malik b. Evs b. el-Hadesan, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Počeo sam govoriti: ‘Ko će od mene kupiti zlatnike?’, pa je Talha b. Ubejdullah, koji je bio s Omerom b. el-Hattabom, radijallahu anhu, rekao: ‘Pokaži svoje zlatnike, a kada dođe naš sluga, dat ćemo ti srebrenjake.’ Ali Omer, radijallahu anhu, reče: ‘Nikako! Allaha mi, ti ćeš mu vratiti njegovo zlato, ili ćeš uzeti svoje srebro jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Mijenjanje srebra za zlato kamata je, osim iz ruke u ruku; mijenjanje pšenice za pšenicu kamata je, osim iz ruke u ruku; mijenjanje ječma za ječam kamata je, osim iz ruke u ruku; mijenjanje hurmi za hurme kamata je, osim iz ruke u ruku. “”178
Ebu Kilaba pripovijedao je: “Dok sam bio u Šamu, sjedjeo sam u halki s Muslimom b. Jesarom pa je došao Ebul-Ešas. Ljudi zavikaše: ‘Ebul-Ešas, Ebul-Ešas!’ Kada je sjeo, rekao sam mu: ‘Ispričaj našem bratu hadis koji prenosi Ubada b. es-Samit.’ On reče: ‘Hoću. Za vrijeme Muavije bili smo u jednoj bici i u njoj uzeli veliki ratni plijen. Između ostalog, u ratnom plijenu bila je nekakva srebrena šerpa. Muavija je naredio jednom čovjeku da je proda uz stvari koje su date nekim ljudima, pa su svi ljudi požurili da je kupe. Kada je za to čuo, Ubada b. es-Samit ustao je i rekao: ‘Čuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje mijenjanje zlata za zlato, srebra za srebro, pšenice za pšenicu, ječma za ječam, hurmi za hurme i soli za so – osim ako jedno za drugo mijenja bez razlike; a onaj ko doda ili zatraži više, već je posegnuo za kamatom.’ Nakon toga ljudi su vratili šta su bili uzeli, a kada je to Muavija saznao, održao je govor rekavši: ‘Šta je nekim ljudima! Prenose od Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, hadise koje mi nismo čuli, iako smo ga viđali i s njime se družili!’ Ubada b. es-Samit ustade i ponovi isto, a potom reče: ‘Pripovijedat ćemo ono što smo čuli od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa makar Muaviji ne bilo po volji’, ili je rekao: ‘ … pa makar Muaviji bilo krivo, i ne zanima me hoće li me primiti u svoju vojsku, da idem u pohod usred mrkle noći.””179
****
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, kamata se dijeli na dvije vrste. Prva vrsta jeste kamata vrijednosti (ribel-fadl), koja se uzima, odnosno daje prilikom mijenjanja robe podložne kamati. A druga je vrsta kamata odgađanja (riben-nesia), i to je kamata koja se uzima, odnosno daje prilikom vraćanja veće sume novca od one koja je uzeta u pozajmici. Ibn Abbas, radijallahu anhu, jedno je vrijeme negirao postojanje kamate vrijednosti, pozivajući se na predanje Usame b. Zejda, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Postoji samo kamata odgađanja ”188, međutim, preneseno je da je promijenio svoj stav. Ebu Seid, radijallahu anhu, izjavio je: ” … kasnije sam upitao Ibn Omera u čemu je objektivnije poslovati uz kamatu: u hurmama ili u srebru, pa mi je zabranio i jednu i drugu kategoriju kamate; nisam pošao kod Ibn Abbasa da ga to upitam, ali mi je Ebus-Sahba rekao da je on upitao Ibn Abbasa u Meki u vezi s tim, pa mu je oboje zabranio.”189
Usput, treba napomenuti da je dokazivanje Usaminim, radijallahu anhu, predanjem neprihvatljivo jer se iz njega razumije da kamata vrijednosti nije zabranjena po principu mefhuma (razumijevanja), a takvom se razumijevanju moraju pretpostaviti navedeni hadisi u poglavlju, utoliko što se iz njih razumije da je ova kategorija kamate zabranjena po principu mentuka (jasno izgovorenog dokaza) , i otuda se mora kazati da se ovo Usamino, radijallahu anhu, predanje odnosi na tešku kamatu, ili da se odnosi na različite vrste trgovine, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Drugo, spomenutih šest vrsta: zlato, srebro, hurme, pšenica, ječam i so nije dopušteno mijenjati jednu za drugu (naprimjer, zlato za zlato), osim ako je riječ o istoj količini, i iz ruke u ruku. Drugim riječima, te se stvari moraju podudarati u težini, odnosno u mjeri, i primopredaja se mora izvršiti odmah; ako ijedan od tih uvjeta izostane, u takvoj se trgovini posegnulo za kamatom, da Svevišnji Allah sačuva!
Treće, kada se radi o različitim vrstama, tada se roba može razlikovati, ali i ovdje se primopredaja robe mora izvršiti odmah, tj. zabranjeno je plaćati na odgodu, jer je i to kamata.
Četvrto, davanje i uzimanje viška smatra se kamatom.
Peto, mijenjanje zlatnog nakita za neiskovano zlato može se izvršiti samo ako je riječ o istoj težini, i nije dopušteno tražiti nadoknadu za trud izrade nakita; ipak, ako zatraži, tada je zatražio neravnomjerno mijenjanje zlata za zlato.
Šesto, ako čovjek želi zamijeniti neku robu koja je podložna kamati za robu iste vrste uzimajući više, to mu nije dopušteno sve dok tu istu robu ne proda i ne preuzme novac, odnosno drugu robu, te onda kupi ono što je želio kupiti.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Kakav je propis samoubistva?
Sabit b. ed-Dahhak, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko kaže: 'Nemao ništa s islamom' a laže zaklinjući se, nema ništa s islamom. Ko izvrši samoubistvo komadom željeza, bit će njime mučen u džehennemskoj vatri. "784 Džundub, radij allahu anhu, pripovviše
Sabit b. ed-Dahhak, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko kaže: ‘Nemao ništa s islamom’ a laže zaklinjući se, nema ništa s islamom. Ko izvrši samoubistvo komadom željeza, bit će njime mučen u džehennemskoj vatri. “784
Džundub, radij allahu anhu, pripovijeda sljedeći hadis: ‘Jedan je čovjek imao rane po tijelu i ubio se, pa je Uzvišeni Allah rekao: ‘Moj mi je rob požurio! Zabranit ću mu da uđe u Džennet!'”785
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upozorenja: “Ko se strmoglavi s litice ipočini samoubistvo bit će bačen u džehennemsku vatru, kroz koju će propadati i vječno će u njoj ostati. Ko se ubije otrovom bit će bačen u džehennemsku vatru, u kojoj će ispijati otrov i vječno će u njoj ostati. Ko se ubije nožem bit će bačen u vatru, u kojoj će probadali svoj stomak i u njoj će vječno ostati. “786
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, strogo je zabranjeno oduzeti svoj život, kao i oduzeti nekome život.
Drugo, navedeni hadisi nisu dokaz onima koji tvrde da će počinioci velikih grijeha biti vječno u Vatri. Od Resulullaha je, sallallahu alejhi ve sellem, preneseno ono što opovrgava ovo njihovo mišljenje, posebno kada se radi o samoubistvu.
Džabir b. Abdullah pripovijeda da je Et-Tufejl b. Amir ed-Devsi došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “Allahov Poslaniče, treba li ti snažna zaštita?” Vjerovjesnik je, sallallahu alejhi ve sellem, odbio tu ponudu, jer je Allah odredio da će njegovi zaštitnici biti ensarije. Nakon što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio hidžru u Medinu, i Et-Tufejl b. Amir, s jednim svojim sunarodnjakom, došao je u Medinu. Boravak u Medini nije im se sviđao, pa se Et-Tufejlov sunarodnjak razbolio i zapao u depresiju. Uzeo je šiljak strijele i odrezao zglobove svojih prstiju od čega je umro. Poslije toga, Et-Tufejl b. Amir usnio ga je u lijepom stanju, ali su mu ruke bile pokrivene. Upitao ga je: “Šta je s tobom uradio tvoj Gospodar?” Odgovorio je: “Oprostio mi je zbog hidžre koju sam učinio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.” Et-Tufejl ga je upitao: “Zašto su ti ruke pokrivene?” Odgovorio je da mu je rečeno: “Ono što si sam uništio, Mi nećemo vratiti kako je bilo.” Taj san je Et-Tufejl ispričao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Bože moj, oprosti i rukama njegovim!”787
Imam En-Nevevi zapisao je u djelu El-Minhadž 2/ 131-132: “Ovaj hadis dokazuje veličanstveno pravilo ehli-sunneta – da onaj ko izvrši samoubistvo ili počini veliki grijeh pa umre ne pokajavši se, nije nevjernik niti se za njega može tvrditi da će ući u Džehennem; on će biti prepušten Allahovoj volji. Ovaj hadis objašnjava prethodno navedene hadise, a čije vanjsko značenje ukazuje na to da će on, ipak, biti vječno u Vatri. Hadis potvrđuje da će neki počinioci velikih grijeha biti kažnjeni, kao što je ovaj kažnjen zbog svojih ruku. Također, hadis pobija stav murdžija koji kažu da grijcšenje ne šteti čovjeku. A Allah najbolje zna.”
Treće, Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” . . i vječno će u njoj ostati”, odnose se na onoga koji samoubistvo smatra dopuštenim, a koji je zapravo nevjernik zbog toga. Sve ovo vrijedi u slučaju da je ovo predanje pouzdano preneseno, jer ga je Et-Tirmizi doveo u sumnju rekavši u djelu Es-Sunen, 4/387: “Muhammed b. Adžlan prenosi od Seida el-Makberija, od Ebu Hurejre, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: ‘Ko se ubije otrovom bit će bačen u džehennemsku vatru, i nema dodatka: ‘… i vječno će u njoj ostati. ‘ U ovom obliku prenosi ga Ebuz-Zinad od El-E'redža, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovo je ispravnije, budući da mnoga predanja govore o tome da će neki vjernici biti kažnjeni Džehennemom, ali da će izaći iz njega i neće u njemu vječno boraviti.”
Četvrto, učeni i pobožni ljudi ne klanjaju dženazu samoubici te ga prepuštaju običnom svijetu, shodno hadisu Džabira b. Semure, radijallahu anhu, koji pripovijeda da su pred Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, donijeli truplo čovjeka koji je izvršio samoubistvo šiljkom strijele, ali mu on nije klanjao dženaza-namaz. 788
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Vidi manjeJe li dozvoljeno zauzimanje za osobu nad kojom se treba izvršiti propisana kazna?
Uzvišeni Allah rekao je: "Onaj ko se bude za zlo zauzimao - bit će i njemu udio u kazni." (En-Nisa, 58) Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj čije zauzimanje onemogući izvršenje neke šerijatske kazne, taj se suprotstavio Allahu. Ko umviše
Uzvišeni Allah rekao je: “Onaj ko se bude za zlo zauzimao – bit će i njemu udio u kazni.” (En-Nisa, 58)
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj čije zauzimanje onemogući izvršenje neke šerijatske kazne, taj se suprotstavio Allahu. Ko umre pod dugom neka zna da na ahiretu neće biti prisutni zatnici i srebrenjaci nego će se prava drugim ljudima vratiti dajući im dobra dijela, odnosno preuzimajući njihove grijehe. Ko se bude prepirao znajući da nije u pravu, Allah će biti ljut na njega sve dok ne prestane. Onaj koji nešto izmisli o vjerniku bit će zadržan u znoju stanovnika džehennema sve dok ne dokaže svrju izjavu. “771
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio se Usami b. Zejdu, radijallahu anhu, koji se zauzimao za ukinuće kazne jednoj ženi iz plemena Mahzum: “Zar se zauizmaš za izostavljanje šerijatske kazne?!”772
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je zauzimanje za osobu nad kojom se treba izvršiti propisana kazna, jer je to Allahovo pravo, i ono se ne smije zanemariti.
Drugo, zauzimanje za neizvršenje neke šerijatske kazne zapravo je suprotstavljanje Allahu.
Treće, navedeni hadisi odnose na slučaj kad vladar sazna za prijestup, a sve dok ne sazna, zauzimanje je dopušteno, kako bi se sakrila sramota muslimana. Ovako je rekao imam El-Begavi, 10/329. Dokaz za ovo jesu Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Opraštajte jedni drugima, ali kada slučaj do mene dopre, kazna se mora izvršiti. “773
Četvrto, dopušteno je zauzimanje kada je riječ o kaznama koje nisu određene Kur'anom i hadisom, shodno Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: “Zanemarite greške istaknutim, uzoritim ljudima, osim ako se radi o prijestupima za koje slijedi šerijatska kazna. “774
U vezi s navedenim hadisom, El-Begavi, u djelu Šerhus-sunna, 10/330, kaže: “Ovaj hadis dokazuje da kazna koju određuje vladar može biti izostavljena, jer je nije obaveza izvršiti. Da je obavezna, tada bi u tom pogledu bili jednaki istaknuti i uzoriti ljudi i oni koji to nisu.”
Ibn Hadžer, 12/88, tvrdi: ” …i ovaj je hadis dokaz da je dopušteno zauzimanje u pogledu kazni koje propisuje vladar. Ibn Abdulberr i neki drugi učenjaci kažu da o tome postoji saglasnost među islamskim pravnicima. Tome su dokaz i svi drugi hadisi u kojima se preporučuje da se sakrije sramota muslimana, ako vladar već nije saznao za prijestup.”
Peto, neki učenjaci smatraju da je zauzimanje dopušteno za onoga ko obično nije uznemirivao muslimane niti je činio poroke, a kojem se eto dogodilo da pogriješi.
Smatram da je to u skladu sa sintagmom istaknuti i uzoriti ljudi, koja je upotrijebljena u navedenom hadisu. El-Bejheki, 8/334, je zabilježio sljedeće Šafijeve riječi: “Uzorni su oni ljudi koji vrlo rijetko griješe, koji nisu poznati po zlu, ali i oni nekada posrnu.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Smije li se zakleti da će prekinuti rodbinsku vezu ili uraditi neispravno djelo?
Allah, dželle šanuhu, rekao je: "I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. A Allah sve čuje i sve zna." (El-Bekara, 224) Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko seviše
Allah, dželle šanuhu, rekao je: “I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. A Allah sve čuje i sve zna.” (El-Bekara, 224)
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se zakune da će prekinuti rodbinsku vezu ili da će počiniti neki grijeh pa tu zakletvu prekrši već se iskupio. “724
Aiša, radijallahu anha, prenosi sljedeći hadis: Ko se zakune da će prekinuti rodbinsku vezu ili da se neće pomiriti, dobročinstvo je da ne ispoštuje tu zakletvu. “725
Adijj b. Hatim, radijallahu anhu, čuo je Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Ko se zakune da će nešto učiniti pa shvati da može učiniti ono što je bolje od toga, neka izabere ono što je bolje. “726
Abdurrahman b. Semura, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada se zakuneš za nešto ali vidtiš daje nešto drugo bolje od toga, iskupi se za svqju zakletvu i uradi ono što je bolje. “727
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko uporno ostane pri zakletvi koja se tiče njegove porodice, to je tad još veći grijeh. Neka popusti i iskupi se za zakletvu!”728
Ebu Musa el-Eš'ari, radijallahu anhu, prenosi Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Allaha mi, ja se, inšallah, neću zakleti te shvatiti daje nešto drugo bolje, a da se neću iskupiti za zakletvu i uraditi ono što je bolje. “729
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, ne treba nanositi štetu svojoj porodici, već se prema njoj mora odnositi u skladu s Allahovim propisima, a ne u skladu s prohtjevima i običajima.
Drugo, ko se zakune da će učiniti nešto što ne valja, treba prekršiti zakletvu, učiniti ono što je bolje i iskupiti se za zakletvu, a ne treba ustrajavati u zakletvi pravdajući se da će počiniti grijeh ako prekrši svoje riječi; to je veći grijeh.
Treće, odustati od greške bolje je nego ustrajavati u njoj, i to se ne smatra mahanom već vrlinom koju posjeduju samo najodabraniji ljudi.
Četvrto, navedeni hadisi dokazuju univerzalno pravilo u vezi s koristima i šteti. Dakle, prednost se daje mogućoj koristi u odnosu na moguću štetu.
Peto, navedeni hadisi objašnjavaju značenje Allahovih riječi: “l neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. A Allah sve čuje i sve zna” (El-Bekara, 224). Značenje je: čovjek se zakune da neće učiniti dobro, da neće održavati rodbinske veze i da neće miriti ljude, pa mu se kaže da učini dobro djelo, a on odgovori da ne može jer se zakleo da to neće učiniti. Takav treba prekršiti takvu zakletvu i iskupiti se za nju, kako mu ona ne bi bila prepreka u činjenju dobra, u čestitosti i nastojanju da pomiri ljude. To je bolje i prikladnije. Nakon što se propisno iskupi za prekršenu zakletvu i učini to dobro djelo, svakako je na dobitku. A Allah najbolje zna.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis zanemarivanja donošenja salavata na Poslanika?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Propao čovjek u čijem se prisustvu spomenem pa ne donese salavat na mene!"664 Alija b. Ebu Talih, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: 'Škrtac je onaj uviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Propao čovjek u čijem se prisustvu spomenem pa ne donese salavat na mene!”664
Alija b. Ebu Talih, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: ‘Škrtac je onaj u čijem se prisustvu spomenem pa ne donese salavat na mene. “665
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, grešan je onaj čovjek u čijem se prisustvu spomene Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a on ne donese salavat na njega. Salavat se mora donijeti. U navedenim hadisima upućena je dova protiv onog koji ne donese salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i okarakteriziran je škrticom, što je dokaz da je veliki grijeh izostaviti salavat kada se spomene Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.
Drugo, salavat i selam ubrajaju se u pohvalan čin prilikom učenja dove, što sam objasnio u djelu En-Nebzul-mustetaba, str. 30, 31.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Smije li se požurivati dova?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: ''Allah će uslišavati čovjeku dove sve dok ne bude požurivao da mu se udovolji govoreći: 'Molio sam, ali mi nije udovoljeno!"'660 Propisi u vezi s poglavljem Prvo, čovjek je brzoplet, a brzopletost dovodi do gubljenja nade i beznađa, pa čovjek zviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: ”Allah će uslišavati čovjeku dove sve dok ne bude požurivao da mu se udovolji govoreći: ‘Molio sam, ali mi nije udovoljeno!”‘660
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, čovjek je brzoplet, a brzopletost dovodi do gubljenja nade i beznađa, pa čovjek zapostavlja dovu i time je na gubitku.
Drugo, požurivanje da se udovolji čovjekovoj dovi čini je uzaludnom i besmislenom.
Treće, čovjek koji požuruje da mu se udovolji dovi sličan je čovjeku koji predbacuje zbog svog dobročinstva i koji je obmanut svojim djelima. Naime, takav svojim ponašanjem govori da uvijek zaslužuje da se udovolji onome što traži, pa ispada da je Plemeniti Gospodar škrt. Međutim, Allahu ništa teško nije, Njegove riznice ne mogu presahnuti niti davanje može umanjiti Njegovu veličinu.
Četvrto, požurivanje da se udovolji dovi donosi samo tugu, prije ili kasnje. Kada je riječ o kasnijem, požurivanje sprečava dovu da bude uslišana, rob ne vidi da se ostavrilo ono što je tražio i ostaje samo pusta želja u njegovom srcu, tuga i očaj. Što se tiče trenutnog stanja, čovjek koji je strpljiv više će se radovati ostvarenju svoje želje, a ako bude požurivao, razočarat će se. To je onda tuga na tugu, jer on gubi nadu.
Peto, u spomenuto se požurivanje ne ubraja želja da dova bude uslišana što prije, jer postoje pouzdani hadisi u kojima stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upućivao takve dove, kao, naprimjer, kišna dova ili dova uoči Bitke na Bedru. Zabranjeno je da čovjek odustane od upućivanja dove smatrajući da neće biti uslišana navrijeme.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis onoga koji traži da ljudi ustaju pred njim?
Ebu Mudžliz pripovijeda da se Muavija pojavio dok su Abdullah b. Amir i Abdullah b. ez-Zubejr sjedili. Ibn Amir je ustao, a Ibnuz-Zubejr nije - bio je staloženiji od Ibn Amira. Tada Muavija navede sljedeći hadis: "Koga raduje to da ljudi ustaju pred njim neka sebi pripremi mjesto u vatri. "650 Enes,više
Ebu Mudžliz pripovijeda da se Muavija pojavio dok su Abdullah b. Amir i Abdullah b. ez-Zubejr sjedili. Ibn Amir je ustao, a Ibnuz-Zubejr nije – bio je staloženiji od Ibn Amira. Tada Muavija navede sljedeći hadis: “Koga raduje to da ljudi ustaju pred njim neka sebi pripremi mjesto u vatri. “650
Enes, radijallahu anhu, kazuje: “Ashabi su najviše voljeli vidjeti Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ali i pored toga nisu ustajali pred njim, znali su da on to izuzeto mrzi.”651
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je da čovjek želi da ljudi ustaju pred njim.
Drugo, pokuđeno je ustati onome ko se pojavi, makar on to i ne želio jer je u tome međusobno potpomaganje u grijehu i neprijateljstvu, iz zbog sljedećih razloga: prvo, Muavija je negodovao Ibn Amiru zbog toga što je ustao pred njim i to je potkrijepio hadisom; drugo, Enesov je hadis očit dokaz zabrane, jer su oni znali da on to mrzi, pa su ga poštovali na taj način što mu nisu ustajali, čineći ono što on voli, a sustežući se od onoga što prezire, i to je suština poštovanja, a ne puko ustajanje; treće, ako je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, mrzio da mu se ustaje na noge, onda je svaki musliman dužan da ga oponaša u tome; i, četvrto, ukoliko musliman mrzi da se pred njim ustaje, onda treba mrziti i to da on ustaje pred drugim muslimanima, jer im želi dobro, a ne zlo.
Neki su učenjaci navedene hadise protumačili rekavši da se odnose na ustajanje i stajanje pred onim ko sjedi, ali to tumačanje nije tačno. S tim u vezi, Ibn Kajjim el-Dževzijja zapisao je u djelu Tehzibus-sunen, 8/93, sljedeće: “Ovakva je tvrdnja neutemeljena jer kontekst hadisa ukazuje na suprotno. Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjivao je ashabima da ustaju pred njim kada se pojavi, što nije bila praksa Arapa nego Perzijanaca i Bizantinaca. Stoga je napravio razliku između ustajanja pred nekim (što je zabranjeno) i stajanja pred nekim dok sjedi, što je slično praksi Perzijanaca i Bizantinaca. Hadisi ukazuju na to da je dopušteno uputiti prema onome koji dolazi, što je bio običaj Arapa.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je učenje sure kehf vezano za petak?
Vrijednost sure El-Kehf Od Beraa b. Aziba prenosi se da je kazivao: „Jedan je čovjek učio suru El-Kehf, a pored njega bio je konj čvrsto svezan s dva užeta. Iznenada ga je prekrio oblak koji se sve više i više približavao, a njegov se konj toga plašio. Kada je taj čovjek osvanuo, otišao je do Poslanviše
Vrijednost sure El-Kehf
Vidi manjeOd Beraa b. Aziba prenosi se da je kazivao: „Jedan je čovjek učio suru El-Kehf, a pored njega bio je konj čvrsto svezan s dva užeta. Iznenada ga je prekrio oblak koji se sve više i više približavao, a njegov se konj toga plašio. Kada je taj čovjek osvanuo, otišao je do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ispričao mu šta se desilo. Tada mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Bila je to smirenost (sekina) koja se spustila zbog Kur'ana!'“
Buhari, 5011., i Muslim, 795.
Ebu Derda prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ko nauči napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf biće sačuvan Dedždžala.“
Muslim, 809.
Nevas b. Sem'an, Allah njime bio zadovoljan, prenosi hadis o Dedždžalu, u kojem između ostalog, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Ko ga doživi od vas, neka mu prouči početak sure El-Kehf.“
Muslim, br. 2937.
Ebu Derda prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ko bude učio tri prva ajeta sure El-Kehf, bit će sačuvan Dedždžalova iskušenja.“
Bilježi Tirmizi, br. 2886., i kaže da je hadis hasen sahih.
Ovi hadisi, u općoj formi, govore o vrijednosti sure Kehf ili nekih njenih ajeta, a postoje drugi hadisi koji govore o propisanosti učenja sure Kehf uoči petka ili petkom. Jedan od tih hadisa jeste: “Ko prouči suru Kehf u noći petka ili petkom, biće obasjan nurom od njega do Ka'be.” Bilježi Darimi, a ispravnim ga smatra Albani.
KORONA VIRUS = NAGRADA ŠEHIDA
Alejkumusselam. Hadis je vjerodostojan, bilježi ga Buharija u svom Sahihu, ali prijevod hadisa na kraju nije prezican. A što se tiče tumačenja, to jest da se hadis o kugi odnosi na korona virus, da onaj ko je strpljiv u kući ima nagradu šehida, to je batil tumačenje. Pojašnjenje toga je u sljedećviše
Alejkumusselam.
Hadis je vjerodostojan, bilježi ga Buharija u svom Sahihu, ali prijevod hadisa na kraju nije prezican.
A što se tiče tumačenja, to jest da se hadis o kugi odnosi na korona virus, da onaj ko je strpljiv u kući ima nagradu šehida, to je batil tumačenje.
Pojašnjenje toga je u sljedećem:
1. Došlo je u vjerodostojnim hadisima da onaj ko preseli od bolesti kuge, a ne bilo koje zarazne bolesti ima nagradu šehida na ahiretu. Od tih hadisa je hadis muttefekun alejhi od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:”Kuga je šehadet(nagrada šehida) svakom muslimanu”.
Također, hadis muteffekun alejhi, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:”Ko umre od stomačne bolesti je šehid, ko umre od kuge je šehid”.
2. U vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu od Aiše, radijallahu anha, je potvrđeno da onaj ko ostane u mjestu u kom se pojavila kuga, bude strpljiv i zna(vjeruje)da ga neće zadesiti osim ono što je Allah odredio, ima nagradu POPUT nagrade šehida.
U tekstu hadisa je došlo da je Aiša, radijallahu anha, pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o kugi pa je on odgovorio sljedeće:
“Kuga je bila kazna koju je Allah slao kome je htio, a zatim je Allah učinio milošću mumina. Nema roba koji ostane u sredini u kojoj se pojavi kuga, strpljivog, zna da ga neće zadesiti osim ono što je Allah odredio, a da neće imati POPUT nagrade šehida”.
Znači, kada ispuni ove šartove imat će poput nagrade šehida a ne nagradu šehida. O prezicnosti ovakvog izražavanja i razlike između NAGRADE šehida i POPUT NAGRADE šehida govorio je Ibn Hadžer u svom Fethul-bariu (komentaru Buharije), to jest da ima sličnu nagradi šehida ali ne i nagradu šehida.
3. Da bi neko ko preseli od kuge imao nagradu šehida, ili ko ne preseli da ima sličnu nagradu šehida, mora ispuniti sljedeća tri šarta spomenuta u hadisu:
-Da ne pobjegne iz mjesta u kom se pojavila kuga bježeći od kuge (u tom kontekstu su došli i hadisi u kojima je zabranjeno napustiti mjesto u kom se pojavila kuga bježeći od nje)
-Da bude strpljiv na tome što ga zadesilo, a ne da se žali, da je zabrinut i uznemiren
-Da vjeruje da ga neće zadesiti osim ono što je Allah odredio, znači da bude predan Allahovoj odredbi i zadovoljan njome
Ko ne ispuni ove šartove nema nagradu šehida makar i preselio od kuge, što se odnosi i na nagradu onog koji ne preseli, to jest da nema nagradu koju bi imao.
4. Sva tema oko nagrade se odnosi isključivo na kugu, nisam našao da je neko od uleme poistovjetio druge zarazne bolesti sa kugom u ovom propisu, prema tome, hadis o nagradi ko umre od kuge, ne odnosi se na Korona virus i druge zarazne bolesti.
5. Ako bi uzeli da je neko od uleme i rekao da se ovaj propis kuge odnosi i na druge zarazne bolesti opet se to ne može odnositi na našu stvarnost (trenutno) jer se korona nije raširila u toj mjeri na našem prostoru da se tretira zaraznom zonom, kao što je slučaj sa kugom.
Ve billahi tevfik
Vidi manjeDr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila
https://www.facebook.com/423679737763900/posts/1844087505723109/
Promjena djetetovog prezimena
Alejkumusselam. U vjerodostojnim hadisima je namjerno pripisivanje porijekla nekome mimo stvarnog oca nazvano kufrom a njegovom počiniocu je učinjen Džennet zabranjenim. Pa tako u hadisu od Ebu Zerra, radijallahu anhu, je došlo: "Nema čovjeka koji pripiše svoje porijeklo nekome mimo svoga oca, a onviše
Alejkumusselam.
Vidi manjeU vjerodostojnim hadisima je namjerno pripisivanje porijekla nekome mimo stvarnog oca nazvano kufrom a njegovom počiniocu je učinjen Džennet zabranjenim. Pa tako u hadisu od Ebu Zerra, radijallahu anhu, je došlo: “Nema čovjeka koji pripiše svoje porijeklo nekome mimo svoga oca, a on to zna, a da nije učinio djelo kufra, ko se pripiše porodici kojoj po porijeklu ne pripada, neka sebi pripremi mjesto u Vatri”. Hadis je muttefekun alejhi.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi hadis u kojem je došlo: “Ne odvraćajte se od vaših očeva (pripisujući svoje porijeklo nekom drugom), ko se odvrati od svoga oca taj je učinio kufr”. Hadis također bilježe Buharija i Muslim.
A od S'ad ibn Ebi Vekksa i Ebu Bekrete, radijallahu anhum, se prenosi hadis u kojem stoji: “Ko pripiše svoje porijeklo nekome mimo svoga oca, a zna da mu on nije otac, Džennet mu je zabranjen”.
Hadis je muttefekun alejhi.
Spomenuti hadisi ukazuju da je namjerno pripisivanje porijekla nekome drugom mimo stvarnog oca i porodice veliki grijeh i haram jer je popraćeno prijetnjom Džehennema i nazvano djelom kufra.
Onaj ko ovo učini ne znači da je izašao iz islama.
Odgovor na tvoje pitanje je sljedeći:
Spomenuti razlozi zbog kojih hoćeš da promjeniš prezime djeteta a i svoje, to jest da ste ti i supruga složni oko promjene prezimena i da je prezime od tvojih roditelja poznato po lošem, nasilju, alkoholu i mržnji islama, nisu opravdani šerijatski razlozi za promjenu porijekla, u ovon slučaju prezimena.
To što se roditelji slažu oko promjene prezimena djeteta, ne mjenja propis zabrane jer propis nije u njihovim rukama. A to što je prezime tvoje porodice poznato po lošem, također nije dozvoljen razlog promjene porijekla jer ashabi koji su primili islam nisu mjenjali svoje porijeklo, tj očeva, djedova i plemena zbog toga što su oni bili mušrici i borili se protiv Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i muslimana.
Ve billahi tevfik