Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Izostavljanje džuma-namaza zbog posla
Džuma-namaz obaveza je svakom punoljetnom i razumnom muškarcu koji živi u naseljenom mjestu u kojem se taj namaz obavlja. Nije dozvoljeno muslimanu koji ispunjava ove uvjete da izostavi džuma-namaz bez šerijatski prihvatljivog opravdanja. Svevišnji Allah kaže: “O vjernici, kada se u petak na molitvuviše
Džuma-namaz obaveza je svakom punoljetnom i razumnom muškarcu koji živi u naseljenom mjestu u kojem se taj namaz obavlja. Nije dozvoljeno muslimanu koji ispunjava ove uvjete da izostavi džuma-namaz bez šerijatski prihvatljivog opravdanja. Svevišnji Allah kaže: “O vjernici, kada se u petak na molitvu pozove, kupoprodaju ostavite i pođite molitvu obaviti; to vam je bolje, neka znate!” (El-Džumua, 9). Ovim ajetom Svevišnji Allah poziva da se ostavi kupoprodaja i da se na molitvu pođe. U značenju kupoprodaje je posao i sve drugo što ljude namaza od odvraća.
Ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao onima koji izostaju sa džuma-namaza: “Bio sam naumio da naredim jednom čovjek da predvodi ljude u namazu, a potom da muškarcima koji nisu došli na džuma-namaz zapalim kuće.” (Muslim)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: “Ili će ti ljudi prestati da izostaju sa džume ili će Allah njihova srca zapečatiti, a potom će nemarni biti.” (Muslim)
Ebu Dža’d ed-Damri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko iz nemara i bez razloga izostavi tri džume, Allah će mu zapečatiti srce.” (Ahmed i Ebu Davud. Hadis je hasen-sahih, po ocjeni šejha Albanija.)
U ovim hadisima upućena je velika prijetnja onome ko izostavlja džuma-namaz. Musliman je dužan svoje radno vrijeme uskladiti sa ovom obavezom i organizirati se tako da može prisustvovati ovom ibadetu. Dužan je odabrati posao i službu koji mu to omogućava pa i ako je zarada na tom poslu manja. Svevišnji Allah kaže: “A onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada.” (Et-Talak, 2–3)
Ipak, postoje vanredne situacije u kojima je dozvoljeno izostaviti džumu. Učenjaci su, kazujući o posebnim okolnostima usljed kojih je dozvoljeno izostaviti džumu, istakli da je to stanje u kojem čovjek biva izložen neugodnosti i velikoj, neprirodnoj teškoći ili se izlaže sigurnoj šteti po život, zdravlje ili imovinu. Malikijski učenjak Ibn Abdulberr kaže: “Govor o razlozima izostavljanja džume je širok, ali se načelno može kazati da sve ono što sprečava čovjeka da dođe na džumu tako da mu pričinjava neugodnost, izlaže ga strahu od neprijatelja ili se time poništava nužna obaveza, validan je razlog izostanka…” (Et-Temhid)
To se odnosi na povremeno izostavljanje džume, dok je kontinuiran izostanak teži i opasniji, kao što na to ukazuju prethodno spomenute riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko iz nemara i bez razloga izostavi tri džume, Allah će mu zapečatiti srce.”
Posao i služba nisu prihvatljiv razlog za izostanak sa džume, izuzev u dva slučaja:
● Prvi je da se radi o poslu za kojim postoji velika potreba i nužda, a iziskuje kontinuirano prisustvo radnika i službenika, koji ako bi napustili posao i otišli na džumu, nastala bi velika šteta ili bi izložili sebe i druge ljude velikoj opasnosti, a nema mogućnosti da ih neko drugi u tom poslu zamijeni. Kao, naprimjer, dežurni ljekari u hitnoj pomoći, čuvari i policajci za vrijeme dežurstva na mjestima gdje postoji opasnost da bude ugrožena sigurnost ljudi ili imovine, nadzornici u pogonima koji se ne mogu zaustaviti i sl.
● Drugo stanje jeste kada posao nekom bude jedini izvor prihoda tako da nema drugog načina da pokrije svoje elementarne potrebe u hrani, piću, odjeći, smještaju i sličnim potrepštinama koje su nužno potrebne njemu i njegovoj porodici. Takvo stanje je nužda u kojoj je dozvoljeno izostati sa džume sve dok ne osigura ono što je neophodno potrebno njemu i onom ko je u njegovom skrbništvu, uz nastojanje da čim prije pronađe izvor prihoda uz koji može obavljati džuma-namaz. Hanbelijski učenjak Merdavi kaže: “Jedan od razloga koji izostanak sa džume i džemata čine legitimnim jeste opasnost po životnu opskrbu za kojom je čovjek u potrebi.” (El-Insaf) Allah najbolje zna!
http://el-asr.com/pitanja/izostavljanje-dzuma-namaza-zbog-posla/
Vidi manjePreuzeto od “El-Asr – Islamski informativni časopis”
Uredništvo: https://el-asr.com/autori/
Je li obavezno donošenje salavata kad se spomene Allahov Poslanik?
Uzvišeni Allah kaže: “Allah i meleki Njegovi donose salavat na Vjerovjesnika. O vi koji vjerujete, donosite salavat na njega i selamite predano.” (El-Ahzab, 56) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset.” (Muslim) Doviše
Uzvišeni Allah kaže: “Allah i meleki Njegovi donose salavat na Vjerovjesnika. O vi koji vjerujete, donosite salavat na njega i selamite predano.” (El-Ahzab, 56) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset.” (Muslim) Donositi salavat na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalno je u svim vremenima, a posebno petkom, uoči petka, prilikom učenja jutarnjeg i večernjeg zikra, kada se ulazi u džamiju, kada se iz nje izlazi, nakon ezana, prije i poslije dove, kada se njegovo ime spomene i drugim vremenima i prilikama u kojima je na to sunnetom podstaknuto.
Učenjaci imaju različita mišljenja o tome da li je donijeti salavat na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada se njegovo ime spomene, obligatna dužnost, tako da onaj ko ne donese salavat biva grješan, ili je to samo pohvalno tako da onaj ko donese salavat ima sevap, a onaj ko ne donese, nema grijeh. Ibn Kajjim, rahimehullah, kaže: “Podijeljena su mišljenja o obaveznosti donošenja salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad god se njegovo ime spomene. Jedna skupina učenjaka rekla je: “Dužnost je donijeti salavat na njega kad god se njegovo ime spomene. Drugi su kazali da je to pohvalno, ali nije obavezno, tako da onaj ko bi to izostavio, ne bi bio grješan. Zatim su se također razišli, pa je jedna skupina kazala: “Vadžib je salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, donijeti jedanput u životu, jer opći imperativ ne iziskuje neprekidno ponavljanje, a suština se ostvaruje jednim donošenjem salavata. Ovaj stav prenosi se od Ebu Hanife, Malika, Sevrija i Evzaija. Ijad i Ibn Abdulberr rekli su: “To je stav većine ummeta.” Jedna skupina je kazala: “To je obavezno na svakom namazu na zadnjem tešehhudu.” To je stav imama Šafije i Ahmeda u posljednjoj od njegove dvije predaje, kao što je to stav i drugih učenjaka.” (Skraćeno iz: Dželaul-efham)
Hadisi u kojima se dovi protiv onoga ko ne donese salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada se njegovo ime spomene i u kojima se takav opisuje škrtim i surovim, načelno idu u prilog stavu da je vadžib donijeti salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svaki put kada se njegovo ime spomene.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Neka je ponižen onaj u čijem se prisustvu ja spomenem, a on ne donese salavat na mene! (Tirmizi, hadis je hasen po ocjeni Tirmizija, sahih po ocjeni Albanija.) Također je rekao: “Škrt je onaj u čijem prisustvu ja budem spomenut, a on ne donese salavat na mene.” (Tirmizi, hadis je hasen-sahih po ocjeni Tirmizija.)
U prilikama kada se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje često, kao što je slučaj u tekstu poput ovog, vazovima, dersovima i sl., obaveza je jedanput donijeti salavat na Poslanika, jer ako bi to bilo obavezno svaki put, to bi pričinjavalo teškoću. Uzvišeni Allah kaže: “On vas je odabrao i nije vam u vjeri načinio nikakvu teškoću.” (El-Hadždž, 78) A Allah najbolje zna! (Pogledati: El-Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja)
http://el-asr.com/pitanja/obaveznost-donosenja-salavata-kad-se-spomene-allahov-poslanik/
Vidi manjePreuzeto od “El-Asr – Islamski informativni časopis”
Uredništvo: https://el-asr.com/autori/
Vrijednost dove u danu Arefata
O vrijednosti dana Arefata i dove u njemu kazuju mnogi hadisi. Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne postoji nijedan dan da u njemu Svevišnji Allah od vatre oslobodi više svojih robova od dana Arefata, tog dana se Uzvišeni Allah približi i prviše
O vrijednosti dana Arefata i dove u njemu kazuju mnogi hadisi. Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne postoji nijedan dan da u njemu Svevišnji Allah od vatre oslobodi više svojih robova od dana Arefata, tog dana se Uzvišeni Allah približi i prisutnima na Arefatu se pred Melekima ponosi, govori: ‘Šta žele ovi ljudi?’” (Muslim) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: „Najbolja dova je dova na dan Arefata.“ (Imam Malik, El-Muvetta, hadis je hasen po ocjeni Albanija u Sahihul-Džami.) Također se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Najbolja je dova ona koja se uči na Dan Arefata. A najbolje što smo ja i vjerovjesnici prije mene izgovorili jesu riječi: ‘La ilahe illellahu vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej’in kadir!’ (Nema drugog boga osim Allaha, On je jedan i nema druga. Njemu pripada sva vlast i zahvala, i On je nad svim moćan!).” (Tirmizi. On kaže da je ovaj hadis garib, a dobrim ga je ocijenio šejh Albani.)
Učenjaci se nisu složili oko toga da li je ova odlika dove na dan Arefata specifična za one koji tog dana borave na Arefatu ili obuhvata sve one koji tog dana dove, bez obzira gdje se nalazili.
Spominje se od Ibnu Abbasa, radijallahu anhu, da je boraveći u Basri na dan Arefata odlazio u džamiju kako bi se posvetio zikru i dovi. Imam Ahmed je o skupljanju radi dove i zikra u džamijama na dan Arefata kazao: „Nadam se da u tome nema ništa loše, to su mnogi činili.“ (Ibnu Kudame, El-Mugni) To ukazuje da su ovi učenjaci bili stanovišta da zikr i dova na dana Arefata imaju posebnu vrijednost, zbog vrlina i odlika tog dana, pa i ako se uče daleko od Arefata. Međutim, nema sumnje da je dova hadžije na Arefatu vrednija i bliža uslišenju, jer je izgovara onaj ko prisustvuje tom veličanstvenom skupu kojem se Svevišnji Allah približi i kojim se ponosi. (Muhammed b. Salih el-Munedžid, El-Islamu sualun ve dževab)
http://el-asr.com/pitanja/vrijednost-dove-u-danu-arefata/
Vidi manjePreuzeto od “El-Asr – Islamski informativni časopis”
Uredništvo: https://el-asr.com/autori/
Kako će žena potrati kosu prilikom uzimanja abdesta?
Ženino potiranje glave prilikom abdesta tretira se isto kao potiranje glaveu slučaju muškarca. Ona je dužna potrati cijelu glavu i obuhvatiti sva mjesta gdje je kosa nikla. Ona nije dužna potrati pramenove koji strše jer postoje vjerodostojni hadisi u kojima se navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., pviše
Ženino potiranje glave prilikom abdesta tretira se isto kao potiranje glaveu slučaju muškarca. Ona je dužna potrati cijelu glavu i obuhvatiti sva mjesta gdje je kosa nikla. Ona nije dužna potrati pramenove koji strše jer postoje vjerodostojni hadisi u kojima se navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., potirao svoju glavu od čela ka potiljku obuhvatajući pri tome i uši. Osnova je u vezi sa šerijatskim propisima da su muškarci i žene jednako tretirani, osim kada postoji specifičan tretman zasnovan na šerijatskom argumentu.
Šejh Ibn-Baz
Prijevod: Muhamed Mehanović
Revizija: Senad Crnkić
Vidi manjehttps://islamhouse.com/bs/fatwa/406191/
Kakav je stav učenjaka naspram hadisa čiji je lanac prenosilaca slab?
Hvala Allahu. Kada je u pitanju rad po slabom hadisu koji podstiče na dobra djela učenjaci su se razišli tako da su neki dozvolili rad po njemu ali uz uslove dok su drugi zabranili. Hafiz Ibn-Hadžer, rahimehullah, je dao sažetak uslova uz koje je dozvoljeno raditi po slabom hadisu, a ti uslovi su: 1više
Hvala Allahu.
Kada je u pitanju rad po slabom hadisu koji podstiče na dobra djela učenjaci su se razišli tako da su neki dozvolili rad po njemu ali uz uslove dok su drugi zabranili.
Hafiz Ibn-Hadžer, rahimehullah, je dao sažetak uslova uz koje je dozvoljeno raditi po slabom hadisu, a ti uslovi su:
1 – Da ne bude jako slab, tako da se neće raditi po hadisu kojeg prenosi samo jedan od lažova ili optuženih za laž ili neko čije greške su mnogobrojne.
2 – Da se može ubrojati u jednu od osnova (dokaza, op. prev.) po kojima se radi.
3 – Da ne smatra prilikom rada da je hadis vjerodostojan, nego smatra rad po njemu kao da je rezerva (za svaki slučaj, op. prev).
I rad po slabom hadisu ne znači da mi smatramo pohvalnim činiti ibadet samo zato što postoji slab hadis; to nije rekao niko od učenjaka – kao što će doći u govoru šejhul-islama Ibn-Tejmijje – nego to znači da kada postoji preporuka za određeni ibadet uz šerijatski ispravan dokaz poput noćnog namaza, zatim dođe slab hadis po pitanju fadileta klanjanja noćnog namaza, tada u toj situaciji nema ništa sporno da se radi po slabom hadisu.
A kada se kaže rad po njemu misli se na njegovo prenošenje kako bi se ljudi podsticali na dotični ibadet uz nadu radnika da će dobiti nagradu u spomenutom slabom hadisu, jer rad po slabom hadisu na ovakav način ne povlači za sobom nikakvu šerijatsku zabranu kao kada bi neko rekao da je određeni ibadet pohvalan a u šerijatu nema dokaza za to, nego ako dobije očekivanu nagradu to je to, a ako ne nema štete po njega.
Rekao je šejhul-islam Ibn-Tejmijje, rahimehullah, u Medžmu'i-fetava, 1/250: „I nije dozvoljeno da se u šerijatu oslonimo na slabe hadise koji nisu vjerodostojni niti dobri, nego Ahmed b. Hanbel i drugi učenjaci su dozvolili da se prenose kada su fadileti djela u pitanju ako se ne zna da je vjerodostojan i kada se ne zna da je laž. To je zato što je rad po nečemu što se zna da je propisano šerijatskim dokazom a zatim prenesen hadis za kojeg se ne zna da je laž, dozvoljeno je da spomenuta nagrada biva istinita. I niko od imama nije spomenuo da je dozvoljeno učiniti nešto vadžibom ili pohvalnim radi slabog hadisa, a ako neko kaže suprostavio se je koncenzusu…dakle, dozvoljeno je da se prenose u stvarima podsticaja i zastrašivanja ako se ne zna da je laž, ali to samo u stvarima za koje znamo da je Allah podstaknuo na to ili zastrašio time uz drugi dokaz a ne onaj čije stanje ne poznajemo“.
I rekao je Ebu-Bekr b. El-Arebi da nije dozvoljeno raditi po slabom hadisu u svim stanjima; ne u fadiletima djela niti u čemu drugom. Pogledaj Tedribur-ravi, 1/252.
Ovaj govor je izabrao i allame Albani, rahimehullah. Pogledaj uvod u knjigu Sahihut-tergib vet-terhib,1/47-67.
A u onom što je došlo vjerodostojnim putem od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i ispravnim lancem prenosilaca od hadisa po pitanju fadileta i vrijednosti djela i drugih je dovoljnost i nema potrebe za radom po slabim hadisima.
Dakle, na muslimanu je da se trudi da spozna i razlikuje ispravan hadis od slabog te da se zadovolji s radom samo po vjerodostojnom.
A Allah Uzvišeni zna najbolje.
Islam PiO
Muhammed Salih El-Munedždžid
Prijevod: Senad Crnkić
Vidi manjehttps://islamhouse.com/bs/fatwa/430711/
Hoće li postiti dan polovine mjeseca šabana iako je hadis po tom pitanju slab?
Hvala Allahu. Prvo: Ono što je preneseno o vrijednosti namaza, posta i ibadeta polovinom mjeseca šabana nije od vrste slabih hadisa, nego od vrste izmišljenih i hadisa bez osnove (batil), i uzimati ih nije dozvoljeno niti raditi po onom što iziskuju o vrijednosti djela niti o čemu drugom. Određeni bviše
Hvala Allahu.
Prvo: Ono što je preneseno o vrijednosti namaza, posta i ibadeta polovinom mjeseca šabana nije od vrste slabih hadisa, nego od vrste izmišljenih i hadisa bez osnove (batil), i uzimati ih nije dozvoljeno niti raditi po onom što iziskuju o vrijednosti djela niti o čemu drugom.
Određeni broj učenjaka je presudio ovim predajama da su bez osnove, od njih je Ibn-El-Dževzi u svojoj knjizi El-Mevduat, 2/440-445, kao i Ibn-Kajjim El-Dževzijje u El-Menar El-Menif, str. 174-177, kao i Ebu-Šame Eš-Šafi'i u El-Ba'is ala inkar el-bide'i vel-havadis, str. 124-137, kao i El-Iraki u Tahridž ihja ulumid-din, br. 582, a Šejhul-islam je prenio koncenzus o neosnovanosti ovih predaja u Medžmu'il-fetava, 28/138.
I rekao je šejh Ibn-Baz, rahimehullah, o propisu obilježavanja noći polovine mjeseca šabana: „Doista, obilježavanje noći polovine mjeseca šabana namazom i drugim ili posteći njen dan je novotarija u vjeri koja se mora negirati i to po govoru većine učenjaka, i ovakvo djelo nema osnove u šerijatu“.
I rekao je, rahimehullah: „Po pitanju noći polovine mjeseca šabana ne postoji vjerodostojan hadis. Svi hadisi koji se prenose o ovoj noći su izmišljeni i slabi, nemaju osnove. To je noć koja nema posebnost niti u čitanju niti u posebnom namazu niti džematu, a ono što je neko od učenjaka rekao da ova noć ima posebnost je slab govor, i nije dozvoljeno izdvojiti ovu noć sa bilo čime. Ovo je ispravan govor. A od Allaha je svaka potpora“. (Fetava islamijje, 4/511)
Pogledaj pitanje na linku:
(http://www.islamhouse.com/430709).
Drugo: A ako kažemo da su ti hadisi slabi a ne izmišljeni, ispravno je kod učenjaka da nije dozvoljeno raditi po slabom hadisu u svim stanjima, pa makar se radilo o predaji koja govori o fadiletima djela ili o podsticanju i zastrašivanju, jer u vjerodostojnim hadisima je dovoljnost i zamjena za rad po slabom hadisu.
I ne poznaje se da ova noć i njen dan imaju posebnost u šerijatu, ne od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, niti njegovih ashaba.
I rekao je allame Ahmed Šakir: “Nema razlike između propisa i fadileta djela i slično tome kada je u pitanju rad po slaboj predaji, šta više, niko nema dokaza osim u onom što je vjerodostojno došlo od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od vjerodostojnih i dobrih hadisa”. (El-ba'isul-hasis, 1/278)
A za više pojašnjenja pogledaj El-kavlul-menif fi hukmil-ameli bil-hadisi ed-da'if.
Kao što možeš pogledati odgovor na ovom linku (http://www.islamhouse.com/430711).
A Allah zna najbolje.
Muhammed Salih El-Munedždžid
Prijevod: Senad Crnkić
Vidi manjehttps://islamhouse.com/bs/fatwa/430713/
Posti a ne klanja
Ispravno je da osoba koja ostavi namaz namjerno biva nevjernikom i učinila je veliki kufr, i zbog toga mu post nije ispravan kao i ostali ibadeti sve dok se ne pokaje Allahu Uzvišenom, jer Allah, azze ve dželle, kaže: "A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono što su činili"više
Ispravno je da osoba koja ostavi namaz namjerno biva nevjernikom i učinila je veliki kufr, i zbog toga mu post nije ispravan kao i ostali ibadeti sve dok se ne pokaje Allahu Uzvišenom, jer Allah, azze ve dželle, kaže: “A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono što su činili”. (Sura El-En'am, 88) Kao i drugi ajeti i hadisi na ovu temu. [Ibn-Baz]
Abdul-Aziz b. Abdullah b. Baz
Prijevod: Senad Crnkić
Vidi manjehttps://islamhouse.com/bs/fatwa/430952/
Način upućivanja dove za umrloga nakon njegovog ukopa
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nam je naredio da tražimo oprosta za umrloga muslimana i da molimo Allaha da ga učini postojanim u kaburu. Ta dova nam je naređena da je činimo odmah nakon ukopa, a razlog tome je što je to vrijeme kada ga meleki ispituju, pa je on u tim momentima potreban našviše
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nam je naredio da tražimo oprosta za umrloga muslimana i da molimo Allaha da ga učini postojanim u kaburu. Ta dova nam je naređena da je činimo odmah nakon ukopa, a razlog tome je što je to vrijeme kada ga meleki ispituju, pa je on u tim momentima potreban naše dove. Nije preneseno u hadisima da su oni glasno učili dove i istigfare. Poznato je da je tiho učenje dove i istigfara bolje od glasnog, jer Allah čuje i tiho i glasno učenje, pa zbog toga glasno učenje nije propisano osim ako za to postoji validan šerijatski argument. Također, glasno učenje uznemirava prisutne i ometa ih. Nije poznato da je neko iz prvih generacija nakon ukopa kod kabura činio dovu glasno, a također nije poznato da su to činili zajedno u jedan glas. Imam Ebu Davud prenosi predaju koja ukazuje na zabranu podizanja glasa i nošenje vatre (svijeće) prilikom praćenja dženaze. Ibn Tejmijje u djelu Medžmu'u-l-fetava (24/294.) veli: „Jedan od prvih tabi’ina, drugova Alije, r.a., Kajs b. Ubbad veli: ’Ashabi su smatrali pohvalnim da se glas snizi prilikom praćenja dženaze, zikra i borbe. Islamski učenjaci upućeni u hadise i predaje su složni po pitanju da ovakvo nešto (podizanje glasa) nije bilo u prva tri hidžretska stoljeća koja se smatraju posebno vrijednim.’“
Na osnovu kazanog dolazimo do zaključka da oni nisu podizali glasove kada su učili dove za umrlu osobu i to nisu radili ni prilikom nošenja dženaze, a ni nakon ukopa. Oni su bili najučeniji ljudi po pitanju sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa iz razloga što oni to nisu činili, takvo nešto je novotarija.1
fusnota:
1 Vidjeti: El-Munteka min fetava-l-Fevzan, 2/153.
Salih ibn Fevzan el-Fevzan
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/448282/
Iskopavanje kabura i vađenje umrle osobe iz nekog razloga
Kada umre osoba, treba da joj se izvadi zlato koje ima u zubima, prije nego se ukopa, jer ukoliko se ukopa sa tim, onda bi to bilo rasipanje imetka, a prema hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, to je zabranjeno. Ukoliko se to zlato ne može izvaditi, osim da se našteti tijelu umrle osobeviše
Kada umre osoba, treba da joj se izvadi zlato koje ima u zubima, prije nego se ukopa, jer ukoliko se ukopa sa tim, onda bi to bilo rasipanje imetka, a prema hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, to je zabranjeno.
Ukoliko se to zlato ne može izvaditi, osim da se našteti tijelu umrle osobe ili njegovim zubima, onda će se zakopati u takvom stanju, pa kada tijelo istruhne iskopaće se kabur i izvaditi zlato, koje će se nakon toka spojiti sa ostalim imetkom kojeg je umrli ostavio iza sebe. U konkretnom slučaju nasljednici su slobodni kako će se postupiti.1
fusnota:
1 Fetava nurun ala-d-derb, Ibn Usejmin, 2/335.
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/448567/
Da li je dozvoljeno dizati ruke prilikom dove kod kabura?
U nekim hadisima se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, dizao ruke prilikom posjete kaburovima i dove za ukopane u njima. Jednu od tih predaja prenosi Aiša, a u njoj se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, posjetio kaburove, učio dovu ukupanim u njima i dizao ruke. (više
U nekim hadisima se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, dizao ruke prilikom posjete kaburovima i dove za ukopane u njima. Jednu od tih predaja prenosi Aiša, a u njoj se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, posjetio kaburove, učio dovu ukupanim u njima i dizao ruke. (Muslim)1
fusnota:
1 Medžmu'u fetava ve mekalati-š-šejh Ibn Baz, 3/338.
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452710/