Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li dozvoljeno obaviti umru za umrlog koji svoj život nije proveo u pokornosti Allahu?
Poželjno je obaviti hadž i umru za umrlog, a i živi će zbog toga imati nagradu. U hadisima se navodi da je Allahov Poslanik, ﷺ, odobravao, pa čak i preporučivao, obavljanje hadža (umra ide uz hadž) za umrlu osobu. Ako je naš bližnji, za koga želimo obaviti umru i hadž, bio musliman, poželjno je da mviše
Poželjno je obaviti hadž i umru za umrlog, a i živi će zbog toga imati nagradu. U hadisima se navodi da je Allahov Poslanik, ﷺ, odobravao, pa čak i preporučivao, obavljanje hadža (umra ide uz hadž) za umrlu osobu. Ako je naš bližnji, za koga želimo obaviti umru i hadž, bio musliman, poželjno je da mu učinimo dobro i da za njega obavimo umru i hadž. U hadisima se navodi nekoliko djela koja čine živi, a od kojih umrli imaju koristi. Tu su, između ostalih, sljedeća djela: traženje oprosta, udjeljivanje sadake (osobito trajne), obavljanje umre i hadža, vraćanje duga, pošćenje ramazanskog posta (ako je post izostavio iz opravdanih razloga i umro), pošćenje iskupnog posta za neki prekršaj…
Šejh Ibn Baz, rahimehullah, smatra da ne postoji dokaz da se na ime umrlog može obavljati namaz, niti učiti Kur’an, niti postiti dobrovoljni post. On kaže da se treba ograničiti na ono za šta postoji šerijatski dokaz, i to je najsigurnije. Kažemo ovako, a, opet, postoje učenjaci koji smatraju da sevapi od učenja Kur’ana stižu umrloj osobi. Molim Sveznajućeg Allaha da nas pouči islamu, On je pokrovitelj uspjeha.
Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović
Vidi manjeJe li ispravano reći poslije ezana ti ćeš, zaista, održati Svoje obećanje?
Islamski su se učenjaci razišli u pogledu ispravnosti tog dodatka. Neki tvrde da je taj dodatak izniman jer ga većina prenosilaca nije prenijela, a situacija, jer se radi o dovi i hvaljenju Allahu, iziskuje da ga se ne izostavi; u takvim se okolnostima ne smije izostaviti dodatak koji je prenesen, tviše
Islamski su se učenjaci razišli u pogledu ispravnosti tog dodatka. Neki tvrde da je taj dodatak izniman jer ga većina prenosilaca nije prenijela, a situacija, jer se radi o dovi i hvaljenju Allahu, iziskuje da ga se ne izostavi; u takvim se okolnostima ne smije izostaviti dodatak koji je prenesen, tim prije jer je to sastavni dio ibadeta. Ima i onih učenjaka koji smatraju da je dodatak o kojem je riječ prenesen s pouzdanim lancem prenosilaca, pa ga treba proučiti prilikom dove, utoliko što nije u suprotnosti s verzijom koju su prenijeli drugi prenosioci. I šejh Ibn Baz smatrao je da je dodatak o kojem govorimo pouzdan (rekao je i to da je verziju s ovim dodatkom zabilježio imam el-Bejheki, 1/410).
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMoram li otići u džamiju na namaz ako čujem ezan?
Takav postupak nije dozvoljen. Dužnost je odazvati se na poziv (ezan), shodno riječima Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Ko čuje ezan, pa potom ne dođe na namaz, poslije mu namaz neće biti primljen, osim ako ima uzur (opravdan razlog).” (Ibn Madže, 793; Eddaru kutni, 1/421 – 422; Ibn Hiban,više
Takav postupak nije dozvoljen. Dužnost je odazvati se na poziv (ezan), shodno riječima Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Ko čuje ezan, pa potom ne dođe na namaz, poslije mu namaz neće biti primljen, osim ako ima uzur (opravdan razlog).” (Ibn Madže, 793; Eddaru kutni, 1/421 – 422; Ibn Hiban, 2064. i Hakim, 1/246.)
Upitan je Ibn – ‘Abbas, radijallahu anhu: ”Kakav je to uzur?” Odgovorio je: ”Strah ili bolest.”
Došao je Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, slijep čovjek, te se požalio: ”Ja nemam nikoga da me vodi u mesdžid, pa imam li kakvu povlasticu, da klanjam u kući?” Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ga upita: “Čuješ li ezan?“ “Da”, odgovorio je. “Onda se odazovi”, reče Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem. (Muslim; poglavlje: “Mesdžid”; 653.)
Ako jedan slijepac, koji nema vodiča ne može koristiti olakšicu, podrazumijeva se da ni drugi nema pravo izostaviti namaz u džema’atu. Muslimanu je dužnost obavljati namaz u njegovo vrijeme i u džema’atu. Međutim, ako bude udaljen od mesdžida toliko da ne čuje ezan, neće biti griješan ako bi klanjao u svojoj kući. Ako se strpi na poteškoći, klanjajući u džema’atu, to mu je svakako bolje. (Šejh Ibn Baz, Hitne fetve o zdravstvu; str. 41 – 42)
ŠEJH IBN BAZ
Vidi manjeJe li ravnanje saffova obavezno?
Ravnanje saffova je sunnet. Neki alimi smatraju da je to obaveza (vadžib), držeći se tog stava zbog riječi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kada je vidio čovjeka, čija su prsa stršila u saffu. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: ”Allahovi robovi, ili ćete poravnati safviše
Ravnanje saffova je sunnet. Neki alimi smatraju da je to obaveza (vadžib), držeći se tog stava zbog riječi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kada je vidio čovjeka, čija su prsa stršila u saffu. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: ”Allahovi robovi, ili ćete poravnati saffove, ili će Allah dati razdor među vama.” (Buharija, poglavlje: “Ezan”, 717. i Muslim, poglavlje: “Namaz”, 436.)
Vidi manjeOvo je jasna prijetnja onima koji ne ravnaju saffove, a prijetnja biva izrečena za počinjeni grijeh ili ostavljenu obavezu, tj. vadžib. Na osnovu rečenog, smatram da je poravnanje saffova vadžib. Imam Buharija je jedno poglavlje u svom Sahihu naslovio: ‘Grijeh onoga ko ne upotpunjava redove’ (Buharija, poglavlje: “Ezan”, 75. ili Fethul – bari, 2/245) Što se tiče držanja ruku na lijevoj strani, to je neosnovano i nije poznata podrška takvom stavu u sunnetu, niti u riječima bilo kojeg učenjaka. (Šejh Ibn Usejmin,”Kitabud – de’we” (5); 2/91.-92.)
ŠEJH IBN BAZ
Šta učiniti ako neko pozvoni na vrata, dok klanjam, a u kući nema niko osim mene?
Ako se radi o dobrovoljnom namazu, dozvoljeno je prekinuti namaz i vidjeti ko zvoni, odnosno kuca na vrata. Što se tiče obaveznog namaza, tu ne treba požurivati sa prekidanjem namaza, osim ako se osoba boji da će joj promaći nešto bitno. U slučaju da se osoba, koja zvoni može upozoriti riječima ‘Subviše
Ako se radi o dobrovoljnom namazu, dozvoljeno je prekinuti namaz i vidjeti ko zvoni, odnosno kuca na vrata. Što se tiče obaveznog namaza, tu ne treba požurivati sa prekidanjem namaza, osim ako se osoba boji da će joj promaći nešto bitno. U slučaju da se osoba, koja zvoni može upozoriti riječima ‘SubhanAllah’, (žene upozoravaju udarcem po ruci) i na taj način mu se može skrenuti pažnja da ukućanin obavlja namaz, to će biti dovoljno, kao što kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Ako vam se desi neki slučaj u namazu, neka čovjek kaže ‘SubhanAllah’, a žena neka pljesne rukama.” (Buharija, poglavlje: “Radnje u namazu”, 1218. i Muslim, poglavlje: “Namaz”, 421.)
Vidi manjeAko to ne bude dovoljno, zbog udaljenosti klanjača od vrata i nemogućnosti onog, koji kuca da to čuje, namaz se može prekinuti, zbog te potrebe; pogotovo ako se radi o dobrovoljnom namazu.
Također, može prekinuti i farz namaz, ako se zna da neko kuca zbog bitne stvari, s tim da će taj namaz ponoviti. (Šejh Ibn Baz, Fetve o ženama, str.59 – 60)
ŠEJH IBN DŽIBRIN
Smije li se žuriti na namaz da se ne propusti rekat?
Što se tiče žurbe i trčanja kako bi se prispjelo na namaz, to je pokuđeno (mekruh), shodno riječima Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Kada krenete na namaz, idite polahko, smireno i budite skrušeni. Klanjajte ono na što prispijete, a ono što vas je prošlo, naklanjajte.” (Buharija, poglavlje:više
Što se tiče žurbe i trčanja kako bi se prispjelo na namaz, to je pokuđeno (mekruh), shodno riječima Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Kada krenete na namaz, idite polahko, smireno i budite skrušeni. Klanjajte ono na što prispijete, a ono što vas je prošlo, naklanjajte.” (Buharija, poglavlje: “Ezan”, 635. i Muslim, poglavlje: “Mesdžid”, 603.)
Druga verzija ovog hadisa glasi: ”Nemojte žuriti kada idete na namaz, već idite smireno i budite skrušeni. Klanjajte ono na što ste prispjeli, a upotpunite ono što vas je prošlo.” (Buharija, poglavlje: “Ezan”, 632. i Muslim, poglavlje: “Mesdžid”, 602.)
Sunnet je normalnim hodom dolaziti u džamiju i sa skrušenošću, a ne žuriti. Treba ići polahko, biti smiren i tako stati u saff. (Šejh Ibn Baz, Islamske fetve, 1/218 – 219.)
ŠEJH IBN BAZ
Vidi manjeAko osoba čita Kur'an bez pomijeranja usana, da li će biti nagrađena za to?
Hvala pripada Allahu. Nema ništa što bi sprečavalo da osoba gleda u Kur'an bez čitanja, da bih razmišljala o njegovim značenjima i da bih ga razumjela. Ali se to ne smatra čitanjem Kur'ana kada to radi, i neće dobiti nagradi za čitanje Kur'ana ako ga ne izgovara, čak i da to bilo da ga oni oko njegaviše
Hvala pripada Allahu.
Nema ništa što bi sprečavalo da osoba gleda u Kur'an bez čitanja, da bih razmišljala o njegovim značenjima i da bih ga razumjela. Ali se to ne smatra čitanjem Kur'ana kada to radi, i neće dobiti nagradi za čitanje Kur'ana ako ga ne izgovara, čak i da to bilo da ga oni oko njega ne čuju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
“Učite Kur'an, jer će on uistinu doći na Sudnjem danu i zauzimati se za svoje ashabe (drugove).”Muslim
Ono što je on, sallallahu alejhi ve sellem, mislio pod njegovim drugovima jeste na one koji rade po njemu, kao što je došlo u drugim hadisima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko god pročita jedno slovo iz Kur'ana ima jedno dobro djelo, a dobro djelo će biti desetorostruko nagrađeno.” Tirmizi i Ed-Darimi sa lancem koji je sahih. A ne može se reći za nekoga da uči Kur'an dok ga ustvari i ne izgovori.
A Allah je izvor sve snage.
Vidjeti: Eš-Šejh el-‘Allameh Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz, Medžmu’ Fetava ve Mekalat Muntevi'ah li Simahat
Izvor: http://islamqa.info/en/8177
Preveo Redžo Muratović – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com
Vidi manjeKakav je propis o onome ko u namazu čini pokrete koji nisu njegov sastavni dio?
Sunnet je da vjernik pristupi obavljanju namaza srcem i tijelom, te da bude skrušen; radilo se o farz – namazu ili nafili, jer Allah, dželle šanuhu, kaže: “Ono što žele – vjernici će postići, oni koji namaz svoj ponizno obavljaju.” Obaveza je biti smiren u namazu, što i jeste jedan od njegovih najbiviše
Sunnet je da vjernik pristupi obavljanju namaza srcem i tijelom, te da bude skrušen; radilo se o farz – namazu ili nafili, jer Allah, dželle šanuhu, kaže:
“Ono što žele – vjernici će postići, oni koji namaz svoj ponizno obavljaju.”
Obaveza je biti smiren u namazu, što i jeste jedan od njegovih najbitnijih ruknova, kako to stoji u obraćanju Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, čovjeku koji je ne smirivši se, nepravilno klanjao. Rekao mu je:
”‘Vrati se i ponovo klanjaj, jer nisi klanjao!’ Ponovivši svoj namaz tri puta, čovjek je kazao: ‘O Allahov Poslaniče, tako mi Onoga Koji te posla s Istinom, ja ne umijem bolje pa poduči me.’ Tada Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, reče: ‘… kada stupaš u namaz, upotpuni abdest, zatim se okreni prema Kibli i izgovori tekbir, potom prouči iz Kur’ana ono što ti je lahko. Zatim učini ruku’ tako da se na njemu potpuno umiriš, potom se podigni toliko dok se potpuno ne ispraviš. Spusti se na sedždu, tako da se na njoj potpuno smiriš, onda se ispravi na sjedenje toliko da se na njemu potpuno umiriš. Zatim se spusti na sedždu da se na njoj dobro umiriš. Tako radi tokom cijelog namaza.’”
U predaji koju bilježi Ebu Davud stoji:
“…zatim prouči ‘Ummul-Kitab’ (Fatihu) i ono što Allah bude htio (što ti je lahko).”
Ovaj vjerodostojni hadis ukazuje na to da je smirenost glavni uslov namazu bez kojeg namaz nije ispravan. Ko ne bude smiren u svom namazu, kao da ga nije ni obavio. Smirenost je srž namaza i dužnost je da vjernik uloži mnogo truda u ostvarivanje ispravnog namaza.
Što se tiče ograničenja suvišnih pokreta na tri; ne postoji hadis koji govori o tome. To je stav nekih učenjaka za koji ne postoji dokaz kao potpora tom mišljenju. Međutim, pokuđeno je u namazu činiti radnje koje nisu u vezi s njim (trljanje nosa, brade ili namještanje odjeće). Ako bi ti pokreti postali učestali, namaz bi bio pokvaren. Ne bi kvarilo namaz, ukoliko ti pokreti ne bi bili uzastopni, svejedno da li to izgledalo malo ili puno. Iako imamo ovu činjenicu u vidu, dužnost je da vjernik pazi na skrušenost i da ne čini suvišne radnje (svejedno da li one bile česte ili ne), kako bi što potpunije i što ispravnije obavio namaz. Među dokazima koji upućuju na to da mali broj suvišnih radnji i pokreta, kao i onih koji nisu uzastopni, ne kvari namaz jeste pritvrđeni hadis u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, jednog dana, dok je bio u namazu ‘Aiši, radijallahu anha, otvorio vrata …
Prenosi se hadis od Ebu – Katade da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dok je predvodio ljude u namazu, u naručju držao svoju unuku Umamu, Zejnebinu kćerku. Kada bi išao na sedždu spustio bi je, a kada bi se dizao, ponovo bi je uzeo.
Šejh Ibn Baz
Fetve učenjaka dvaju harema – 99. str.
Vidi manjeŠta da čini čovjek koji je svojim duhom odsutan u namazu, kojem raznorazne misli naviru, tako da nekada zaboravi nešto od namaza?
Vesvese (šejtanovo došaptavanje) su od šejtana. Dužnost je držati do svog namaza i ozbiljno mu prilaziti, te biti smiren prilikom njegovog obavljanja kako bi ga što razboritije obavio. Kaže Allah, dželle šanuhu: ”Ono što žele vjernici će postići. Oni koji namaz svoj ponizno obavljaju.” Kada je Vjeroviše
Vesvese (šejtanovo došaptavanje) su od šejtana. Dužnost je držati do svog namaza i ozbiljno mu prilaziti, te biti smiren prilikom njegovog obavljanja kako bi ga što razboritije obavio. Kaže Allah, dželle šanuhu:
”Ono što žele vjernici će postići. Oni koji namaz svoj ponizno obavljaju.”
Kada je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, vidio jednog čovjeka da je nepotpuno obavio namaz i da nije bio smiren u njemu, naredio mu je da ga ponovi, rekavši mu:
“Kada stupaš u namaz, upotpuni abdest, zatim se okreni prema Kibli i izgovori tekbir, onda prouči iz Kur’ana ono što ti je lahko. Zatim učini ruku’ tako da se na njemu potpuno umiriš, potom se podigni toliko dok se potpuno ne ispraviš. Spusti se na sedždu tako da se na njoj potpuno smiriš, onda se ispravi na sjedenje toliko da se na njemu potpuno umiri. Zatim se spusti na sedždu da se na njoj dobro umiriš, i tako radi tokom cijelog namaza.”
Sama spoznaja da čovjek stoji pred Allahom, dželle šanuhu, dok je u namazu, i da Ga doziva, podstrek mu je da bude skrušen u njemu, i da mu pristupi što ozbiljnije. Takav pristup namazu ukazuje na šejtanovu udaljenost od klanjača i njegov spas od vesvesa.
Ako vesvese u namazu budu česte, puhni (vlažan zrak) tri puta na lijevu stranu i utječi se Allahu, subhanehu ve te’la, od prokletog šejtana (prouči euzu) tri puta. Allahovom, dželle šanuhu, voljom će vesvese prestati.
To bi Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, naređivao nekim ashabima kada bi mu se požalili:
“O Allahov Poslaniče, šejtan me je zbunjivao u namazu.”
Osoba nije dužna ponoviti namaz zbog tih vesvesa. Ako bi učinila prijestup koji se ispravlja sehvi – sedždom, obavezna je učiniti sehvi – sedždu; u slučaju da zaboravi prvo sjedenje (tešehhud), ili ne bi rekla “Subhane Rabbijel – azim” na ruku’, ili “Subhane Rabbijel – e’ala” također iz zaborava.
Ako klanjač tokom namaza posumnja da li je klanjao, npr. podne namaz, sa tri ili četiri rekata, postupit će kao da je klanjao tri, zatim će klanjati još jedan, i prije nego preda selam učinit će sehvi – sedždu. Isti slučaj je i s akšam namazom; ako posumnja da li je klanjao dva ili tri rekata. U tom slučaju će postupiti kao da je klanjao dva rekata, naklanjat će još jedan rekat, te će prije predavanja selama učiniti sehvi – sedždu, jer je tako naredio Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem.
Molim Allaha, dželle šanuhu, da nas zaštiti od prokletog šejtana i da nas uputi na ono čime je On zadovoljan.
Šejh Ibn Baz
Vidi manjeFetve učenjaka dvaju harema – 101. str.
Da li je suvišno donijeti nijjet riječima?
Nijjet za namaz i sve druge ibadete donosi se isključivo srcem. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Nijjet za abdest, gusul, tejemmum, namaz, hadždž, zekat, iskupnine i ostale ibadete ne donosi se riječima već srcem, i to po konsenzusu islamskih učenjaka. Nijjet riječima uvedena je stvar. To nije preneviše
Nijjet za namaz i sve druge ibadete donosi se isključivo srcem. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Nijjet za abdest, gusul, tejemmum, namaz, hadždž, zekat, iskupnine i ostale ibadete ne donosi se riječima već srcem, i to po konsenzusu islamskih učenjaka. Nijjet riječima uvedena je stvar. To nije preneseno od Poslanika, ﷺ, ni od ashaba. Uprkos tome, ummet je danas uveliko iskušan ovom ružnom novotarijom.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava 22/140-141.) Njegov učenik Ibnul-Kajjim tvrdi: “Poslanik, ﷺ, otpočinjao je namaz s tekbirom: Allahu ekber. Nijjet nikada nije izgovarao naglas, niti ijedan ashab, niti ijedan od četiri imama. O izgovaranju nijjeta naglas nema ni ispravnih ni neispravnih hadisa.” (Vidjeti: Zadul-mead 1/136-137.) Veliki hanefijski učenjak Ibn Ebul-Izz konstatirao je: “Imami četiri pravne škole jednoglasni su u mišljenju da se nijjet donosi srcem, i nije nam poznato da su govorili ljudima: ’Izgovarajte nijjet riječima.’” (Vidjeti: El-Kavlul-mubin, str. 94.) Šejh Ibn Baz u djelu El-Fetava, 1/237, tvrdi sljedeće: “Izgovaranje nijjeta riječima jeste novotarija. Poslanikov, ﷺ, sunnet upućuje da se nijjet donosi srcem. Nema pouzdanih dokaza da su Allahov Poslanik, ﷺ, ashabi i učenjaci (prvih generacija) izgovarali nijjet riječima.” (Ko želi saznati više detalja o pitanju neka pogleda sljedeća djela: El-Evsat, 3/71, El-Idžma, str. 42-58, i El-Medžmu, 5/186-187.) Isti je slučaj s nijjetom za abdest: nijjet se donosi srcem, a prije abdesta se izgovori bismilla, tim prije jer je Resulullah, ﷺ, rekao: “Nije ispravan namaz onoga ko nema abdesta, a abdest nije ispravan ako se prije njega ne spomene Allahovo ime.” (Ebu Davud, Ibn Madže i Hakim, 1/245/519, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Dr. Safet Kuduzović
Vidi manje