Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je dužnost dati zekat na med?
Islamski učenjaci nemaju jedinstveno mišljenje u vezi s obavezom zekata na med, shodno njihovom prihvatanju ili neprihvatanju hadisa koji obavezuje na davanje zekata na med. Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo desetinu na med. Ebu Sejjara el-Mutteki je rekao Posviše
Islamski učenjaci nemaju jedinstveno mišljenje u vezi s obavezom zekata na med, shodno njihovom prihvatanju ili neprihvatanju hadisa koji obavezuje na davanje zekata na med. Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo desetinu na med. Ebu Sejjara el-Mutteki je rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahov Poslaniče, ja imam pčele!” “Izdvoj desetinu”, reče Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napisao stanovnicima jemena da uzimaju desetinu od meda. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Za med se daje na svakih deset mješina, jedna mješina.” Veliki islamski učenjaci, poznati hadiski eksperti su prigovarali hadisima koji govore o zekatu na med.
Imam Šafija kaže: “Hadis u kome se spominje desetina na med, nije vjerodostojan.”
Imam El-Buhari kaže: “Nema ispravnog hadisa u vezi sa zekatom na med.”
Imam Et-Tirmizi kaže: “Nema u vezi s ovim pitanjem ispravnog hadisa.”
Imam Ibn Munzir kaže: “Nema u vezi meda ispravnog hadisa niti konsenzusa učenjaka, pa se zbog toga na med ne daje zekat.”
Imam Ibn Abdulberr kaže: “Imam Ahmed je ocijenio slabim hadis u kome se spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao desetinu za med.”
Omer b. Abdulaziz je smatrao da se na med ne daje zekat.
Većina islamskih učenjaka smatra da se ne daje zekat na med. Imam El-Hattabi kaže: “Zekat na med ne obavezuju imam Malik, Ibn Ebu Lejla, Es-Sevri, Šafija i Ebu Sevr.” Imam Ibn Abdulberr kaže: “Ovo je stav imama Malika, Es-Sevrija, Hasana b. Hujejja i Šafije.”
Ovo mišljenje zastupaju malikijski i šafijski pravnici i Ibn Hazm. Od savremenih učenjaka ovo mišljenje su odabrali stalni kolegij na čelu s šejhom Ibn Bazom i šejh Ibn Usejmin.
S druge strane imama Ebu Hanifa , Rebia, Ibn Šihab, Jahja b. Seid , El-Evzai , Ishak i Ahmed smatraju obaveznim davanje zekata na med.
Napomene:
• Imam Ahmed smatra obaveznim zekat na med, iako je hadis u vezi s tim ocijenio slabim. Imam Ahmed se u ovom slučaju nije pozvao na hadis, već na praksu Omera b. el-Hattaba.
• Što se tiče hadisâ koji govore o zekatu na med oni su, definitivno, slabi, osim hadisa koga prenosi Abdullah b. Amr da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo desetinu na med, koji ima najveće predispozicije za prolaznu ocjenu. Imam Ibn Abdulberr je ovo predanje ocijenio dobrim, a šejh El-Albani vjerodostojnim. Stoga ako bi šerijatski obaveznik iz preostrožnosti dao zekat na med bilo bi preče i bolje.
• Zekat je obavezan na med ako je isti namjenjen za trgovinu jer tada ima status trgovačke robe , a Allah najbolje zna.
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li su humanitarne organizacije dužne davati zekat na novac koji dijele kao pomoć? Zekat na državni imetak i vakuf?
Ne podliježe zekatu imetak koji nema striktno određenog vlasnika, kao imetak humanitarnih organizacija, vakufa, državni imetak i sl. , a Allah najbolje zna. Odgovorio Dr. Safet Kuduzović Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala: https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2više
Ne podliježe zekatu imetak koji nema striktno određenog vlasnika, kao imetak humanitarnih organizacija, vakufa, državni imetak i sl. , a Allah najbolje zna.
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeZašto moramo klanjati nafila-namaze?
Šerijatskim obaveznicima krajnje je pohvalno, ali nije obavezno klanjati nafile. Uzvišeni Allah počastio je sljedbenike Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, velikim izborom dobrovoljnih namaza da bi zaslužili što veću i potpuniju nagradu na Sudnjem danu. Jedna od osnovnih uloga dobrovoljnih namazviše
Šerijatskim obaveznicima krajnje je pohvalno, ali nije obavezno klanjati nafile. Uzvišeni Allah počastio je sljedbenike Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, velikim izborom dobrovoljnih namaza da bi zaslužili što veću i potpuniju nagradu na Sudnjem danu. Jedna od osnovnih uloga dobrovoljnih namaza jeste upotpunjavanje krnjavosti prilikom obavljanja propisanih namaza. Uzvišeni će Gospodar narediti melekima na Sudnjem danu da upotpune krnjavost propisanih namaza nafilama koje je čovjek klanjao. Stoga je poželjno klanjati što više nafila, ali se, ipak, mora razlikovati ono što je kategorično naređeno od onoga što je ostavljeno na izbor ljudima. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je obaveza dati zekat na pozajmicu?
Po mišljenju većine islamskih učenjaka dužnost je izdvojiti zekat za pozajmljeni imetak, budući da ne postoji dokaz koji ga oslobađa zekata. Ovaj stav zastupaju učenjaci hanefijske , šafijske i hanbelijske pravne škole, za razliku od imama Malika koji ne obavezuje na zekat osim na zadnju godinu. Međviše
Po mišljenju većine islamskih učenjaka dužnost je izdvojiti zekat za pozajmljeni imetak, budući da ne postoji dokaz koji ga oslobađa zekata. Ovaj stav zastupaju učenjaci hanefijske , šafijske i hanbelijske pravne škole, za razliku od imama Malika koji ne obavezuje na zekat osim na zadnju godinu.
Međutim, mnogi učenjaci su dozvolili isplatu zekata za proteklu godinu ili godine, tek, nakon što zajmodavac ponovo preuzme svoj imetak. Ovo je stav Alije b. Ebu Taliba , Ataa el-Horasanija , Es-Sevrija, Ebu Sevra , te hanefijskih i hanbelijskih učenjaka.
Šejh Ibn Baz kada je upitan u vezi sa zekatom na pozajmicu , odgovorio je: “Dat će zekat svake godine, a nema smetnje odgoditi davanje zekata za cijeli period kada dug bude vraćen. Međutim, bolje je davati zekat svake godine, prije nogo dođe smrtni čas ili čovjek zaboravi ovu obavezu.”
Šejh Ibn Usejmin je upitan isto pitanje, pa je odgovorio: “Izdvajat će zekat na pozajmicu, bilo sa ostalim imetkom svake godine, ili kada mu bude vraćen dug za cijeli protekli period. Draže mi je da se zekat, ipak, izdvoji redovno s ostalim imetkom, jer čovjek ne zna kada će umrijeti i da li će njegovi nasljednici izdvojiti zekat umjesto njega” , a Allah najbolje zna.
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je klanjaču dozvoljeno da uči Kur’an zatvorenih očiju?
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno da je zatvarao oči u namazu, već je preneseno da je pogled usmjeravao na mjesto sedžde ili na vrh desnog kažiprsta dok je sjedio na tešehudu. Šejhul-islam Ibn Kajjim kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zatvarao oči u namazu.” Vviše
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno da je zatvarao oči u namazu, već je preneseno da je pogled usmjeravao na mjesto sedžde ili na vrh desnog kažiprsta dok je sjedio na tešehudu. Šejhul-islam Ibn Kajjim kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zatvarao oči u namazu.” Većina islamskih učenjaka smatra pokuđenim zatvaranje očiju u namazu , jer se tim postupkom oponašaju jevreji. Imam El-Bejheki navodi da su Mudžahid i Katada smatrali pokuđenim zatvaranje očiju u namazu. Imam El-Kasani kaže: “Sunnet je gledati u mjesto sedžde u namazu, a zatvaranjem očiju nije moguće realizirati taj sunnet. Svaki čovjekov dio tijela ima svoj udio u namazu, pa tako i oči.” Imam Ez-Zejlei kaže: “Mekruh je zatvarati oči u namazu, to je vid poigravanja tokom molitve.” Neki učenjaci smatraju da nema smetnje klanjati zatvorenih očiju ako klanjača nešto dekoncentrira u namazu.
Napomena: Hadis u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada jedan od vas bude klanjao, neka ne zatvara svoje oči” , nije vjerodostojan. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeKoji je nafila namaz najbolji?
Svaki nafila-namaz ima posebnu vrijednost i pohvalno je svakom od njih, shodno mogućnostima, posvetiti nešto vremena. Najbolja opća nafila, u globalu, jeste noćni namaz. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o najboljem namazu nakon propisanog, pa je odgovorio: “Namviše
Svaki nafila-namaz ima posebnu vrijednost i pohvalno je svakom od njih, shodno mogućnostima, posvetiti nešto vremena. Najbolja opća nafila, u globalu, jeste noćni namaz. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o najboljem namazu nakon propisanog, pa je odgovorio: “Namaz u dubokoj noći.” Što se tiče sunneta koji se klanjaju prije ili poslije propisanih namaza, prema mišljenju većine islamskih učenjaka, oni su bolji od noćnog namaza, jer su usko vezani za najbolje ibadete, a to su propisani – farz-namazi , iako je mišljenje većine učenjaka suprotno spoljašnjem značenju citiranog hadisa. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li se tri zadnje sure uče nakon svakog namaza po jedanput, a poslije sabaha i akšama po tri puta?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je sure El-Ihlas , El-Felek i En-Nas po jedanput nakon svih farz-namaz u sklopu namaskog zikra. Što se tiče ponavljanja ovih sura nakon akšamskog i sabahskog farza po tri puta, nije mi poznat dokaz koji potvrđuje ovaj postupak. U vjerodostojnom sunviše
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je sure El-Ihlas , El-Felek i En-Nas po jedanput nakon svih farz-namaz u sklopu namaskog zikra. Što se tiče ponavljanja ovih sura nakon akšamskog i sabahskog farza po tri puta, nije mi poznat dokaz koji potvrđuje ovaj postupak. U vjerodostojnom sunnetu navodi se da se ove sure uče po tri puta nakon jutarnjeg i večernjeg zikra , pa je, vjerovatno, greškom propisano da se tako uči poslije sabahskog i akšamskog farza. Dakle, navedene se sure uče po jedanput i poslije akšamskog i sabahskog farza, isto kao i poslije obavljenih ostalih farz-namaza. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je u namazu dozvoljeno popraviti odjeću?
Klanjač u namazu treba biti smiren, bez bilo kakvih dodatnih pokreta koji nisu sastavni dio namaza. Međutim, ako se ukaže potreba za popravljanjem odjeće i nečim sličnim, klanjač tim postupkom neće učiniti šerijatski prijestup. Vail b. Hudžr vidio je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je podviše
Klanjač u namazu treba biti smiren, bez bilo kakvih dodatnih pokreta koji nisu sastavni dio namaza. Međutim, ako se ukaže potreba za popravljanjem odjeće i nečim sličnim, klanjač tim postupkom neće učiniti šerijatski prijestup. Vail b. Hudžr vidio je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je podigao ruke kada je stupio u namaz i donio tekbir, a zatim se omotao svojom odjećom i stavio desnu ruku po lijevoj. Alija b. Ebu Talib držao je svoj desni dlan na zaglavku lijeve ruke, osim kada bi se počešao ili popravio odjeću. Prema tome, nema smetnje, shodno potrebi, popraviti odjeću u namazu ili se počešati, a zabrana koja se od nekih učenjaka navodi s tim u vezi odnosi se na bespotrebno pomjeranje i popravljanje odjeće koje nalikuje na besposlicu i poigravanje u namazu. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li sabahski sunnet ima posebnu vrijednost?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebnu je pažnju pridavao sabahskom sunnetu. Aiša, majka vjernika, kazuje: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni o jednom nafila-namazu nije vodio više računa kao što je vodio računa o dva rekata sabahskog sunneta.” U jednoj se verziji navviše
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebnu je pažnju pridavao sabahskom sunnetu. Aiša, majka vjernika, kazuje: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni o jednom nafila-namazu nije vodio više računa kao što je vodio računa o dva rekata sabahskog sunneta.” U jednoj se verziji navodi: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je jacijski farz, a onda je klanjao osam rekata, a zatim dva rekata sjedeći, te dva rekata između dva ezana (tj. sabahskog ezana i ikameta) koja nikada nije izostavljao.” U drugom hadisu koji, također, prenosi Aiša, navodi se: “Dva rekata sabahskog sunneta bolja su od čitavog dunjaluka i svega što je na njemu.” Citirani hadisi ukazuju na vrijednost sabahskog sunneta, iako mi nije poznato vjerodostojno predanje koje ukazuje na to da za spomenuti
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je poslije namaza bolje učiti Kur’an ili zikriti?
Nema dvojbe u pogledu toga da je učenje Kur’ana u globalu bolje od zikra, budući da je Allahov govor najbolji govor. Međutim, ako se radi o zikru koji je propisan u određenoj situaciji, tada je zikr bolji od učenja Kur’ana, što možemo ilustrirati primjerom hadžije koji je stupio u hadžske obrede i kviše
Nema dvojbe u pogledu toga da je učenje Kur’ana u globalu bolje od zikra, budući da je Allahov govor najbolji govor. Međutim, ako se radi o zikru koji je propisan u određenoj situaciji, tada je zikr bolji od učenja Kur’ana, što možemo ilustrirati primjerom hadžije koji je stupio u hadžske obrede i kojem je bolje da izgovara telbiju nego da uči Kur’an, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, hodočasnika podstakao na učenje telbije riječima: “Nijedan vjernik neće izgovoriti telbiju a da je, zajedno s njim, s njegove desne i lijeve strane, neće izgovarati drveće, kamenje i litice sve do kraja Zemlje, odavde i odavde.” Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Muhrim neće izgovoriti telbiju a da neće biti obradovan, niti će izgovoriti tekbir a da neće biti obradovan!” Ashabi upitaše: “Je li Džennetom, Allahov Poslaniče?” “Da”, odgovori on. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon ulaska u hadžske obrede, izgovarao je telbiju, a nije učio Kur’an.
Imam En-Nevevi u komentaru hadisa: “Najdraže riječi Allahu su: subhanallahi ve bi hamdihi”, rekao je: “Ovim se hadisom aludira na riječi koje su ljudskog porijekla, u protivnom učenje Kur’ana je bolje, isto kao što je bolje od općeg zikra. Što se tiče zikra koji je vezan za određeno vrijeme ili mjesto, on je bolji (od učenja Kur’ana).”
Isti je slučaj sa zikrom poslije namaza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije klanjanja propisanog namaza, okrenuo bi se prema ashabima i zikrio, a nije učio Kur’an. Imam El-Evzai upitan je da li je poslije namaza bolje zikriti ili učiti Kur’an, pa je odgovorio: “Ništa nije ravno Kur’anu, ali je praksa odabranih generacija bila da zikre poslije namaza.”
Šejhul-islam Ibn Tejmijja kaže: “Učenje Kur’ana bolje je od zikra, ali je na rukūu i sedždi propisan zikr, a nije propisano učenje Kur’ana.” Na drugom mjestu šejhul-islam kaže: “Ponavljanje ezana za mujezinom bolje je od učenja Kur’ana, čak je lijepo prekinuti učenje i ponavljati za njim. Ponavljanje za mujezinom ima određeno vrijeme i nakon isteka tog vremena prolazi mogućnost za ponavljanjem, za razliku od učenja Kur’ana, što je ibadet koji nije vremenski ograničen.” Šejh Ibn Baz kaže: “Jutarnji i večernji zikr bolji je od učenja Kur’ana, jer se radi o ibadetu koji je vremenski ograničen i nakon isteka tog vremena prestaje mogućnost činjenja tog ibadeta, dok vrijeme učenja Kur’ana nije ograničeno.”
Šejhul-islam Ibn Tejmijja u vezi s ovim pitanjem spominje sljedeće bitno pravilo: “Ako je određena stvar bolja od druge u globalu, to ne znači da će biti bolja u svakoj situaciji. Ponekad će djelo koje je propisano u određenom vremenu ili mjestu biti bolje od djela koje je, općenito, vrednije činiti.” A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manje