Šerijatski je obaveznik dužan naučiti propise islama. Ako je osoba nemarna u pogledu podučavanja, tada se za propuste neće moći pravdati svojim neznanjem. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je kako se čini sedžda i Uzvišeni Allah neće primiti nijedan ibadet koji nije u skladu sa sunnetom Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Ako je klanjač namjerno izostavio prvi tešehud , u tom slučaju neki učenjaci smatraju da je namaz pokvaren i da se na takvu osobu odnosi prijetnja spomenuta u ajetu: “A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučavajući čovjeka koji je brzo obavio namaz, rekao mu je: “A kada na sredini namaza sjedneš, smiri se, sjedni na lijevu nogu, a zatim prouči tešehud.” Namaz je stub vjere i prvo za šta će ljudi polagati račun na Sudnjem danu, stoga molitvu treba obavljati na najpotpuniji način, izbjegavajući ono što bi prije moglo izgledati kao nemar ili ismijavanje s namazom nego kao propisani ibadet.

Ako je klanjač izostavio prvi tešehud iz zaborava, tada će na kraju namaza učiniti sedždu za zaborav – sehvi-sedždu. Abdullah b. Malik b. Buhajna prenosi da ih je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio na podne-namazu, pa je ustao nakon prva dva rekata, a nije sjedio, a za njim su ustali i ashabi. Kada je skoro završio namaz, očekivali su da će predati selam, ali on je, sjedeći, prije nego što je predao selam, izgovorio tekbir, učinio dvije sedžde i predao selam.” Obavljanje sehvi-sedžde zbog izostavljenog prvog sjedenja ukazuje na to da je ovaj tešehud obavezan – vadžib, što je stav imama Lejsa b. Sa‘da, Ebu Sevra, Ishaka, Ahmeda, većine hadiskih stručnjaka, za razliku od većine učenjaka općenito koji prvi tešehud smatraju sunnetom. A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Smirivanje tijela između dvije sedžde elementarni je dio – rukn namaza, prema mišljenju većine islamskih učenjaka. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako bi dugo sjedio između dvije sedžde da bi ashabi pomislili da je zaboravio šta dalje da čini. U hadisu u kojem se kazuje o čovjeku koji je brzo obavio namaz, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “…zatim se spusti na sedždu da se na njoj smiriš i onda se podigni na sjedenje tako da se potpuno smiriš!” Razilaženje i mišljenja učenjaka o ovom pitanju isti su kao razilaženje učenjaka o pitanju smirivanja tijela nakon rukūa, o čemu je bilo riječi.

Napomena: Već u vremenu tabiina zabilježeno je da su klanjači počeli izostavljati duže zadržavanje na sjedenju između dvije sedžde. Sabit el-Bunani, najprisniji učenik Enesa b. Malika, rekao je: “Enes je činio nešto što nisam vidio da vi to činite: kada bi sa rukūa digao glavu, stajao bi toliko da bi neko mislio da je zaboravio na sedždu, a između sedždi opet toliko da bi čovjek mislio da je već zaboravio na drugu sedždu.” A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Žena treba klanjati u širokoj odjeći koja ne ocrtava njeno tijelo. Međutim, ako namaz obavi u tijesnoj ali neprozirnoj odjeći, njen će namaz, prema ispravnom mišljenju, biti validan, jer je tijelo pokriveno i ne nazire se boja kože. Tako obavljen namaz, imam Šafija ipak smatra pokuđenim i djelu El-Umm kaže: “Pokuđeno je (muškarcu) klanjati u tijesnoj odjeći iako bila neprozirna, ali, po svemu sudeći, nije dužan ponoviti namaz. Propis (klanjanja u tijesnoj odjeći) još je strožiji u pogledu žene. Najdraže mi je da žena klanja u džilbabu, da njeno tijelo ne bude ocrtano.”

Napomena: Ako žena bude klanjala na mjestu gdje je mogu vidjeti muškarci, tada je dužna obući odjeću koja ispunjava sve uvjete islamskog oblačenja i ni u kojem slučaju nije joj dozvoljeno da odjene tijesnu odjeću. A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Islamski se učenjaci ne razilaze u pogledu toga da je abdest uvjet za ispravnost namaza. Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, kad hoćete molitvu obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a po glavama svojim potarite – i noge svoje do iza članaka; a ako ste džunupi, onda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvršili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne nađete vode, o¬nda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite.” Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ne prima se namaz bez abdesta.” Ebu Hurejra prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne prima se namaz onoga ko izgubi abdest dok se ponovo ne abdesti.”

Imam En-Nevevi rekao je: “Muslimani su jednoglasni u mišljenju da je zabranjeno klanjati bez abdesta, kao što su jednoglasni da takav namaz nije validan, bez obzira da li čovjek znao da klanja bez abdesta ili ne. Međutim, onaj ko zaboravi i klanja bez abdesta, nije grješan.”

Šejhul-islam Ibn Tejmijja kaže: “Ko zaboravi pa klanja bez abdesta, dužan je uzeti abdest i ponoviti namaz, bez razilaženja (među učenjacima).”

Šejh Ibn Baz kaže: “Ko klanja smatrajući da ima abdest, a potom se sjeti da je obavio namaz bez abdesta, dužan je ponoviti namaz, prema mišljenju svih učenjaka.”

Napomena: Iz prethodna dva odgovora možemo zaključiti da postoji razlika kod uvjeta za ispravnost namaza, između činjenja naređenog i ostavljanja zabranjenog. Zaborav neće biti opravdanje za ostavljanje naređenog (abdest), a bit će opravdanje za izbjegavanje zabranjenog (nečistoća na odjeći). Ako ne izbjegava zabranjene radnje, klanjač nije izostavio nijedan od uvjeta i elementarnih dijelova namaza, za razliku od osobe koja klanja bez abdesta kada nedostaje jedan od uvjeta namaza. Šejhul-islam Ibn Tejmijja kaže: “Kada su u pitanju namaz, post i ihrami, većina islamskih učenjaka pravi razliku između onoga ko nehotično učini zabranjeno i onoga ko nehotično ostavi naređeno.” A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Klanjač je dužan učiti tako što će pomjerati svoj govorni aparat i nije ispravno učenje u mislima. Međutim, islamski učenjaci imaju različite stavove kada je riječ o tome da li klanjač mora čuti samog sebe ili ne. Većina islamskih učenjaka smatra da učenje nije ispravno ako klanjač ne čuje svoje učenje, jer, u protivnom, samo pomjeranje jezika i usana ne smatra se učenjem. S druge strane, malikijski učenjaci , El-Kerhi od hanefijskih pravnika, šejhul-islam Ibn Tejmijja i Ibn Usejmin smatraju da je dovoljno izgovarati harfove iako klanjač ne čuo samog sebe. Bolje je i preče klanjaču učiti tako da čuje svoje tiho učenje, iako je teško tvrditi da namaz nije validan bez toga, budući da nema jasnog argumenta koji obavezuje na to da klanjač mora čuti samog sebe.

Napomena: Kada je riječ o tome da klanjač čuje samog sebe, misli se na osobu koja ima zdravo čulo sluha i da nema sporednih šumova ili buke koji bi ga sprečavali da čuje svoje učenje. A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en