Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li istihara-namaz obavezan, i da li je čovjek grješan ako ne klanja ovaj namaz?
Istihara-namaz je sunnet, a nije obaveza. Lijepo je klanjati ovaj namaz naročito za ono što je od vitalnog značaja u životu: ženidba, udaja, kupovina objekta, prijevoznog sredstva, izbor radnog mjesta, mjesta prebivališta, prilikom poduzimanja dalekih putovanja itd. Opterećenje je klanjati istihara-više
Istihara-namaz je sunnet, a nije obaveza. Lijepo je klanjati ovaj namaz naročito za ono što je od vitalnog značaja u životu: ženidba, udaja, kupovina objekta, prijevoznog sredstva, izbor radnog mjesta, mjesta prebivališta, prilikom poduzimanja dalekih putovanja itd. Opterećenje je klanjati istihara-namaz za stvari koje se često ponavljaju, a onome ko i to može, bolje je i tako će zaslužiti nagradu.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Kako se obavlja istihara namaz?
Istihara-namaz je zaseban namaz, i sastoji iz dva rekata. Klanja se kao sabahski farz, odnosno sunnet. Nakon namaza treba proučiti dovu: “Allahumme, inni estehiruke bi ilmike ve estakdiruke bi kudretike…” (Dovu na arapskom i transkripciju vidjeti u prijevodu skraćene verzije Buharijevog Sahiha, str.više
Istihara-namaz je zaseban namaz, i sastoji iz dva rekata. Klanja se kao sabahski farz, odnosno sunnet. Nakon namaza treba proučiti dovu: “Allahumme, inni estehiruke bi ilmike ve estakdiruke bi kudretike…” (Dovu na arapskom i transkripciju vidjeti u prijevodu skraćene verzije Buharijevog Sahiha, str. 267, od Mehmedalije Hadžića, El-Kalem, 2004. god.) koja se može pronaći i u knjizi Put pravog muslimana, 1/343.
Vidi manjeBitno je naglasiti da nakon istihara-namaza ne treba čekati nekakav poseban znak, san i sl., već se treba osloniti na Allaha i učiniti ono šta čovjek smatra najispravnijim po određenom pitanju, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Kako tri čovjeka stoje u skupnom namazu?
Kada tri čovjeka žele obaviti skupni namaz, tada će imam stati ispred, a dvojica u saff iza imama. Abdullah b. Mes’ud kaže: “Došao sam kod Poslanika, ﷺ, dok je klanjao i stao s njegove lijeve strane, ali me on uzeo za ruku i prevukao na desnu stranu. Nakon toga je došao Džebbar b. Sahr i stao s Poslviše
Kada tri čovjeka žele obaviti skupni namaz, tada će imam stati ispred, a dvojica u saff iza imama. Abdullah b. Mes’ud kaže: “Došao sam kod Poslanika, ﷺ, dok je klanjao i stao s njegove lijeve strane, ali me on uzeo za ruku i prevukao na desnu stranu. Nakon toga je došao Džebbar b. Sahr i stao s Poslanikove, ﷺ, lijeve strane, pa ih je Resulullah, ﷺ, dohvatio za ruke i gurnuo nazad.” (Muslim, Ibnul-Džarud i Ibn Hibban.)
Vidi manjeDa trojica ovako stoje u skupnom namazu, stav je imama Malika, Šafije, Ishaka i učenjaka hanefijske pravne škole. (Vidjeti: El-Evsat, 4/172-173, od Ibn Munzira.)
Preneseno je od Ibn Mes’uda da je smatrao da i trojica i dvojica stoje u jednom saffu. (Abdurrezzak, 2/409.) Čak i da je ovo predanje ispravno, poenta je u onome što je Ibn Mes’ud prenio, a ne u onome što je sam činio, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Koliko vrijedi namaz u džematu?
Obje verzije su vjerodostojne i njih su zabilježili Buharija i Muslim. Prvu prenosi Ebu Hurejra, a drugu Ibn Omer. Između ova dva hadisa nema oprečnosti. Naime, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejra (u kojem se spominje dvadeset pet stupnjeva), spomenuta je i objedinjena nagrada koju obuhvata Ibn Omerovviše
Obje verzije su vjerodostojne i njih su zabilježili Buharija i Muslim. Prvu prenosi Ebu Hurejra, a drugu Ibn Omer. Između ova dva hadisa nema oprečnosti. Naime, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejra (u kojem se spominje dvadeset pet stupnjeva), spomenuta je i objedinjena nagrada koju obuhvata Ibn Omerov hadis. Ako, pak, neko kaže da su hadisi naoko oprečni, tada ih možemo uskladiti na nekoliko načina: prvo, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabe je prvotno obavijestio o manjoj pa o većoj nagradi; drugo, stupanj nagrade zavisi od samih klanjača i skrušenosti u namazu: neki imaju manju, a neki veću nagradu; treće, nagrada ovisi o udaljenosti kuće od džamije, i oni koji duže pješače imaju veću, a oni koji manje pješače imaju manju nagradu; četvrto, veća nagrada specifična je za noćne, a manja za dnevne namaze; peto, veća nagrada odnosi se na one koji u džamiji iščekuju sljedeći namaz, a manja na one koji namaz ne čekaju u džamiji; šesto, veća nagrada odnosi se na one koji klanjaju skupni namaz u džamijama, a manja na one koji klanjaju skupni namaz na drugim mjestima, kao naprimjer, na radnom mjestu i sl.; sedmo, veća nagrada odnosi se na one koji stignu na namaz s imamom od početnog tekbira, a manja na one koji propuste dio namaza pa to naklanjaju; i, osmo, veća nagrada odnosi se na one koji klanjaju skupni namaz u mnogoljudnom džematu, a manja nagrada na one koji klanjaju u džematu kojem prisustvuje manje klanjača, a Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Je li ispravan namaz za imamom koji čini velike grijehe?
Obaveza je imamet povjeriti samo bogobojaznim osobama, koje imaju ispravno vjerovanje (akaid). Ovo je zato jer imam ima isuviše važnu ulogu u društvu: predvodi muslimane u najvažnijem obredu, poučava ih vjeri, izdaje pravna rješenja o određenim vjerskim pitanjima itd. Otuda mora biti bogobojazan, učviše
Obaveza je imamet povjeriti samo bogobojaznim osobama, koje imaju ispravno vjerovanje (akaid). Ovo je zato jer imam ima isuviše važnu ulogu u društvu: predvodi muslimane u najvažnijem obredu, poučava ih vjeri, izdaje pravna rješenja o određenim vjerskim pitanjima itd. Otuda mora biti bogobojazan, učen, pronicljiv, snalažljiv, mudar, mora posjedovati vrhunski kodeks islamskog ponašanja kako bi na adekvatan način mogao obavljati povjerenu mu dužnost. S tim u vezi imam Ahmed kaže: “Pravo i obaveza muslimana jeste da ih predvode najbogobojazniji i najučeniji.” (Vidjeti: Risaletus-salah, str. 25, od imama Ahmeda.)
Vidi manjeNeispravno je povjeriti imamet osobi koja čini makar jedan od spomenutih poroka, a kako ga onda povjeriti onome ko čini sve te poroke! Obaveza je takve “imame” prijaviti nadležnim vjerskim institucijama kako bi bili sankcionirani lišenjem imamske dužnosti. Ipak, po većini islamskih učenjaka namaz iza takvog imama ispravan je. (Vidjeti: Bedaius-sanaia, 1/386-387, Fethul-Bari, 6/191-193, od Ibn Redžeba, El-Bejanu vet-tahsil, 1/443-444, Šerhul-akidetit-tahavijja, 2/532, Fejdul-Kadir, 4/258, Nejlul-evtar, 2/24-25, El-Medžmu, 4/222, i Es-Šerhul-mumtia, 4/304-308.)
Mišljenje da je taj namaz ispravan zastupa većina učenjaka ehli-sunnetskog usmjerenja. Ebu Zerr pripovijedao je da ga je Allahov Poslanik, ﷺ, jednom prilikom upitao: “Kako ćeš postupiti ako imami jednoga dana budu odgađali namaz!” “Šta mi predlažeš, Allahov Poslaniče?”, upita on, a Vjerovjesnik, ﷺ, odgovori mu: “Klanjaj namaz u njegovom vremenu, a ako stigneš, klanjaj i s njima u džematu, to će ti biti upisano kao dobrovoljni namaz.” (Muslim, Nesai i Ahmed.) Ovaj hadis ukazuje nam da je namaz za velikim grješnicima koji ne klanjaju namaze u propisanom vremenu – ispravan, a odgađanje namaza svakako je jedan od najvećih grijeha nakon nevjerstva. (Vidjeti: Šerhu suneni Ibni Madže, 5/1665, od imama Alauddina Maglataja.)
Upitan: “Da li je ispravno džuma i bajram-namaz klanjati za velikim grješnicima”, imam Ahmed odgovorio je: “Jeste.” (Vidjeti: Es-Sunne, 1/77, od imama Ebu Bekra Hallala.) Međutim, islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je za takvim ljudima pokuđeno klanjati. (Vidjeti: El-Medžmu, 4/222, Medžmu’ul-fetava, 23/358, Nejlul-evtar, 3/164, i Fikhus-sunne, 1/178.)
Ako, pak, ne postoji osim džamija u kojoj je imam novotar ili griješnik, tada nije ispravno ostavljati kolektivni namaz pod izgovorom da je pokuđeno klanjati za novotarima i griješnicima. Kada je riječ o hadisima koji govore o imamima iza kojih se namaz ne prima, njih ima nekoliko, ali svi su slabi i ne mogu se uzeti kao dokaz. Namaz nije primljen iza imama koji je počinio nevjerstvo u srcu, riječima ili djelom, ako to muktedije znaju, u protivnom njihov je namaz valjan, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Moram li se odazvati na namaz sa onima koji ogovaraju učenjake?
Ako se radi o džematu (džamiji) u kojem se klanja pet propisanih namaza, obaveza ti je odazvati se na svaki poziv i klanjati skupni namaz. A ako pod izrazom “džemat” misliš na skupinu ljudi okupljenih u određenu organizaciju ili ustanovu, tada se nije dopušteno nalaziti u njihovom društvu, osim s naviše
Ako se radi o džematu (džamiji) u kojem se klanja pet propisanih namaza, obaveza ti je odazvati se na svaki poziv i klanjati skupni namaz. A ako pod izrazom “džemat” misliš na skupinu ljudi okupljenih u određenu organizaciju ili ustanovu, tada se nije dopušteno nalaziti u njihovom društvu, osim s namjerom njihove osude i ukazivanja na grešku. Ogovaranje muslimana veliki je grijeh, to čovjeka može odvesti u najdublje džehennemske provalije. Ogovaranje je još veći grijeh kada su predmet ogovaranja učenjaci, za koje je Poslanik, ﷺ, rekao da su nasljednici Allahovih poslanika. (Sabirači sunena sa dobrim lancem prenosilaca.) Davno je rečeno: “Meso učenih je otrovno, i ko ga pomiriše, oboljet će, a ko ga pojede, umrijet će.”
Vidi manjeImam Buharija zabilježio je u poznatoj zbirci El-Edebul-mufred da je Džabir, radijallahu anhu, pripovijedao: “Jednog dana sjedili smo s Poslanikom, ﷺ, i osjetili užasno neprijatan miris. Allahov Poslanik, ﷺ, upita: ’Znate li šta je ovo?’ ’Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’, odgovorili su ashabi. ’To je smrad onih koji ogovaraju ljude’, odgovori Poslanik, ﷺ.” (Šejh Albani ovo predanje smatra dobrim. Vidjeti: Gajetul-meram, str. 194.) Resulullah, ﷺ, govorio je: “Čovjek će zbog jedne riječi kojoj ne pridaje posebnu pažnju padati u Džehennem sedamdeset godina.” (Tirmizi, i smatra ga dobrim.)
Ovakva je kazna za one koji ogovaraju muslimane, a u kaburu će zbog tog svog djela biti posebno kažnjavani, a to su zabilježili imam Ahmed i Taberani u El-Evsatu s dobrim lancem prenosilaca. Obaveza je čuvati jezik, posebno kada su u pitanju najbolji ljudi: učeni, pobožni, mudžahidi… Učenjaci su, bez sumnje, kičma muslimanskog ummeta, a zar vrijedi ummet koji želi slomiti svoju kičmu!
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Je li zbijanje safova pretjerivanje u vjeri?
Zbijanje i poravnavanje saffova je obavezno. Na to ukazuju brojni vjerodostojni hadisi. Buharija i Muslim zabilježili su da je Nu’man b. Bešir pripovijedao da je Vjerovjesnik, ﷺ, vidio nekog čovjeka da se isprsio stojeći u saffu, pa je rekao: “Ili ćete poravnavati saffove, ili će Allah vaša lica razviše
Zbijanje i poravnavanje saffova je obavezno. Na to ukazuju brojni vjerodostojni hadisi. Buharija i Muslim zabilježili su da je Nu’man b. Bešir pripovijedao da je Vjerovjesnik, ﷺ, vidio nekog čovjeka da se isprsio stojeći u saffu, pa je rekao: “Ili ćete poravnavati saffove, ili će Allah vaša lica razjediniti.” Pod sintagmom “razjedinjavanje lica” misli se na razjedinjenje srca, a to je objašnjeno u drugom predanju koje je zabilježio imam Muslim, gdje umjesto riječi “lica” stoji riječ “srca”. Buharija i Muslim zabilježili su sljedeće Ebu Hurejrino, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Poravnajte i upotpunite saffove; poravnavanje saffova upotpunjuje namaz!”
Vidi manjeOva dva muhaddisa zabilježili su da je Enes b. Malik pripovijedao da je Poslanik, ﷺ, naređivao: “Ujednačite i ispravite saffove, to je zaista sastavni dio namaza.” Buharija je zabilježio da je Enes b. Malik nakon prisege date Resulullahu, ﷺ, upitan šta osuđuje kod stanovnika Medine, pa je odgovorio: “Ne osuđujem ništa, osim njihovog neporavnavanja i neupotpunjavanja saffova.” Povodeći se za ovim hadisom, imam Buharija naslovio je poglavlje: Onaj ko ne upotpunjuje saff grješan je. Muslim je zabilježio da je Džabir b. Semura pripovijedao da je Poslanik, ﷺ, jedanput izašao na namaz i vidio ashabe podijeljene, pa je sugestivno upitao: “Zar se nećete poredati u saffove kao što se meleki redaju pred svojim Gospodarom?!” Upitali su: “Kako se meleki redaju u saffove?” Poslanik, ﷺ, odgovori: “Upotpunjavaju prvo prednje saffove, potom ih ravnaju i zbijaju.” U Aišinom, radijallahu anha, predanju stoji da je Poslanik, ﷺ, jednom prilikom rekao: “…ko popuni prazninu u saffu, Allah će ga uzdignuti za stupanj.” (Ibn Madže i Ahmed, s vjerodostojnim lancem prenosilaca.)
Imam Taberani u djelu El-Evsat dodaje: “…i sagradit će mu kuću u Džennetu.” Dakle, hadis jasno upućuje na važnost upotpunjavanja i poravnavanja saffova. Očiti su propusti kada se u mnogim džamijama ostavljaju tolike praznine u saffovima da klanjači gotovo ne dodiruju jedni druge, i da u svaki saff može pristupiti po još nekoliko klanjača.
Kada je riječ o pretjerivanju u ibadetu, ono se manifestira kroz prakticiranje onoga što nije činio Allahov Poslanik, ﷺ, i ashabi, a ne slijeđenjem sunneta. Obaveza je svim muslimanima općenito, a učenim ljudima posebno, da se bore protiv spomenutog pretjerivanja s jedne, ali da se bore, također, i protiv podbacivanja, s druge strane. Zato je najbolja sredina – put Kur’ana i hadisa, ali shvatajući ih na način kako su ih shvatale prve generacije, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Mogu li žene klanjati sve namaze u džamiji?
Žene mogu klanjati u džematu sve namaze, čak i džumu, ali pod dva uvjeta: prvo, dopuštenje staratelja za izlazak; i, drugo, sigurnost puta do džamije (tj. ne smije biti izložena napadima ili neprijatnostima). Kada se ispune ovih uvjeti, ženi je dopušteno da pođe u džamiju, ali ipak joj je bolje klanviše
Žene mogu klanjati u džematu sve namaze, čak i džumu, ali pod dva uvjeta: prvo, dopuštenje staratelja za izlazak; i, drugo, sigurnost puta do džamije (tj. ne smije biti izložena napadima ili neprijatnostima). Kada se ispune ovih uvjeti, ženi je dopušteno da pođe u džamiju, ali ipak joj je bolje klanjati u svojoj kući. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ne zabranjujte ženama odlazak u džamije, ali je bolje da borave u svojim kućama.” U jednom drugom predanju stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ženi po imenu Ummu Humejd rekao da joj je vrednije obaviti namaz u kući nego u Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, džamiji. A Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Da li je dopušteno da se ženi u namazu vide stopala?
Žena u namazu treba pokriti svoja stopala odjećom u kojoj klanja, bez obzira imala čarape ili ne imala. Pitanje smo razmatrali na audio-kasetama na kojima smo govorili o propustima i greškama žena. Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Žena u namazu treba pokriti svoja stopala odjećom u kojoj klanja, bez obzira imala čarape ili ne imala. Pitanje smo razmatrali na audio-kasetama na kojima smo govorili o propustima i greškama žena.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeJe li udaljenost 6 kilometara od kuće dovoljna da se smatram putnikom?
Nije ti dopušteno ni skraćivati niti spajati, i svaki namaz moraš klanjati u potpunosti i u njegovom pravom vremenu. Ovo je zato jer se udaljenost od šest kilometara ne smatra putem ni u običajnom pravu ni u šerijatskoj terminologiji. Dakle, poenta je u tome da li je čovjek putnik ili nije. Iz togaviše
Nije ti dopušteno ni skraćivati niti spajati, i svaki namaz moraš klanjati u potpunosti i u njegovom pravom vremenu. Ovo je zato jer se udaljenost od šest kilometara ne smatra putem ni u običajnom pravu ni u šerijatskoj terminologiji. Dakle, poenta je u tome da li je čovjek putnik ili nije. Iz toga se izuzimaju specifične okolnosti, naprimjer, liječnička intervencija koja će potrajati nekoliko sati a ljekar nije klanjao akšam-namaz, tada će ga spojiti s jacijom u jacijskom vremenu. Kada je riječ o skraćivanju i spajanju namaza, nema razlike između velikih gradova i naselja, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manje