Kada se dođe u naučni ili neki drugi krug ljudi, dovoljno je nazvati selam i sjesti na kraj halke. Rukovanje s prisutnima u ovakvim prilikama nije sunnet. Imam Buharija zabilježio je predanje u kojem Ebu Vakid Lejsi pripovijeda: “Poslanik, ﷺ, sjedio je s ashabima u džamiji pa su došla tri čovjeka. Dva pristupiše u halku, a jedan se okrenu i ode. Jedan od one dvojice nađe prazninu među prisutnima i sjede, a drugi sjede iza njih. Kada je završio, Allahov Poslanik, ﷺ, upitao je: ’Želite li da vas obavijestim o onoj trojici? Jedan od njih tražio je Allahovu milost, pa ga je Allah prihvatio, drugi se postidio, pa se Allah njega postidio, a treći se okrenuo, pa se Allah od njega okrenuo.’” Na osnovu ovog hadisa, imam Buharija naslovio je poglavlje: Sjedanje iza halke i popunjavanje praznine u njoj. (Vidjeti: Šerhu Sahihil-Buhari, 1/148, od Ibn Bettala.)

Hadisi u kojima se preporučuje rukovanje odnose se na susret. Savremeni islamski učenjak Ibn Usejmin upitan je postoji li dokaz u Kur’anu ili hadisu da se čovjek koji dolazi u neko sijelo rukuje s prisutnima, pa je odgovorio: “Kada je riječ o tome, nije mi poznato da postoji dokaz u hadisu. U takvim situacijama nije se legitimno rukovati s prisutnima. Rukovanje je prilikom susreta. Pitao sam (tj. Ibn Usejmin) neke šejhove u vezi s tim, i oni su odgovorili da im nije poznato da postoji dokaz koji ukazuje da je to legitimno.” (Vidjeti: El-Bideu vel-muhdesat, str. 478.) Allah, opet, najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Brak je propisan Kur’anom, hadisom i konsenzusom islamskih učenjaka. To je sunnet svih poslanika: “I prije tebe smo poslanike slali, i žene i porod im davali.” (Er-Rad, 38.) Buharija i Muslim zabilježili su da je Enes b. Malik prenio sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Doista sam ja najbogobojazniji i najbolji vjernik: postim, ali i mrsim; klanjam, ali i spavam; i oženjen sam; ko izbjegava moj sunnet ne pripada mi.” Muškarcu je dopušteno izabrati ma koju ženu, osim onih koje je šerijat izuzeo iz općeg propisa. Iznimka može biti trajnog ili vremenski ograničenog karaktera.  Kada je riječ o trajnoj zabrani, ona se odnosi na sljedeće tri kategorije:

1. zabrana po krvi;
2. zabrana po tazbinstvu; i
3. zabrana po mlijeku.

Zabrana po krvi

Čovjeku je, zbog krvne veze, trajno zabranjeno ženiti sljedeće skupine:

1. majku i nenu;
2. kćerke i unuke;
3. sestrične i bratične; i
4. tetke po ocu ili po majci.

Svevišnji Allah rekao je: “Zabranjuju vam se majke vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše, i sestre očeva vaših, i sestre majki vaših, i bratične vaše i sestrične vaše…” (En-Nisa, 23.)

U prvu kategoriju spada nena s očeve i majčine strane, i sva uzlazna loza. Kada govore o ovoj skupini, islamski učenjaci pozivaju se na sljedeće pravilo: Svaka žena koja je uzrok dolaska na svijet određenog muškarca (koja je rodila njegovu majku ili nenu ili neninu nenu itd.) smatra se njegovom majkom. U drugu skupinu spada unuka od sina i kćerki, i sva silazna loza s te strane. Kada je riječ o ovoj kategoriji, postoji drugo pravilo koje glasi: Svaka žena čije je rođenje uzročio određeni muškarac (otac, djed, djedov djed itd.) smatra se njegovom kćerkom. Što se sestara tiče, one su zabranjene za brak bile punokrvne sestre (od jednog oca i jedne majke) ili polukrvne sestre (sestre po jednom roditelju). U ovu kategoriju spada kćerka brata i kćerka sestre (bratična i sestrična), svejedno radilo se o punokrvnom ili polukrvnom bratu, odnosno sestri. Tetka je zabranjena, radilo se o tetki s očeve ili majčine strane, bila očeva, odnosno majčina punokrvna sestra ili polukrvna. U ovu kategoriju spada očeva, majčina, djedova i nenina tetka.

Zabrana po tazbinstvu

Trajno je zabranjeno, zbog tazbinstva, ženiti sljedeće kategorije žena:

1. snahe i žene unuka;
2. punicu, njenu majku, i svu uzlaznu lozu;
3. maćehu i žene djedova, i svu uzlaznu lozu;
4. pastorke i unuke supruge.

Da bi pastorka bila trajno zabranjena za bračnu vezu, mora se desiti spolni odnos između očuha i njene majke, jer sam bračni ugovor čini je zabranjenom privremeno, a ne trajno zabranjenom. Uzvišeni Allah kaže: “Zabranjuju vam se majke vaše… i pastorke vaše koje se nalaze pod vašim okriljem od žena vaših s kojim ste imali bračne odnose – ako s njima niste imali bračne odnose, onda vam nije grijeh…” (En-Nisa, 23.) Većina učenjaka ne pravi razliku između pastorke koja je odrasla u okrilju očuha i one koja nije, i to se mišljenje smatra preferirajućim kod islamskih pravnika. Maćeha je zabranjena, na osnovu riječi Uzvišenog: “I ne ženite se onim koje su ženili vaši očevi nakon onoga što je bilo – to je razvrat, mržnja i ružan put.” (En-Nisa, 22.) Ovaj ajet Ibn Kesir komentira ovako: “Allah je zabranio maćehe iz poštovanja prema ocu. One postaju trajno zabranjene sklapanjem samog bračnog ugovora, po konsenzusu islamskih učenjaka.” (Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/479, i El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 5/120.)

Zato je Svevišnji Allah taj postupak okarakterizirao kao razvrat, mržnju i ružan put. Kada je riječ o punici, ona je zabranjena samim sklapanjem bračnog ugovora s njenom kćerkom. Kao pojašnjenje islamski učenjaci ovdje koriste pravilo koje glasi: Bračni ugovor s kćerkom čini njenu majku zabranjenom, a bračni odnos sa ženom čini njenu kćerku zabranjenom. Izrazita većina islamskih učenjaka smatra majku trajno zabranjenom nakon pukog bračnog ugovora s njenom kćerkom. Ovo je stav imama četiri pravne škole, sedam pravnika i apsolutne većine islamskih učenjaka iz prvih i potonjih generacija. (Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/481-482.) Pod sedam pravnika mislimo na: Seida b. Musejjiba, Kasima b. Muhammeda b. Ebu Bekra, Urvu b. Zubejra, Ebu Bekra b. Abdurrahmana, Haridžu b. Zejda b. Sabita, Ubejdullaha b. Abdullaha b. Utbu i Sulejmana b. Jesara. (Vidjeti: Nejlul-evtar, 3/26.)

Zabrana po mlijeku

Apsolutna većina islamskih učenjaka smatra da je po mlijeku zabranjeno sve što je zabranjeno po krvi. Imam Buharija zabilježio je da Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Zabranjeno je po mlijeku sve ono što je zabranjeno po krvi.” A imam Muslim zabilježio je da je Alija b. Ebu Talib prenio sljedeće Resulullahove, ﷺ, riječi: “Allah je zabranio po mlijeku ono što je zabranio po krvi.” Naprimjer, kada žena podoji muško dijete (s pet punih dojenja, po preferirajućem mišljenju) postaje mu majka po mlijeku, a njen muž biva podojenom djetetu otac po mlijeku, njena sestra – tetka, njena kćerka – sestra, njena majka – nena itd. Aiša, radijallahu anha, pripovijedala je: “Došao mi je u goste amidža po mlijeku pa mu nisam dopustila da uđe dok nisam upitala Poslanika, ﷺ. Kada sam ga upitala, rekao je: ’Dopusti mu da uđe, on ti je amidža!’” “Allahov Poslaniče, mene je podojila žena (njegova sestra), nije on!”, usprotivi se Aiša, a Allahov Poslanik, ﷺ, ponovi: “Neka uđe, on ti je amidža!” (Buharija i Muslim.)

Ovaj hadis jasno ukazuje da je brat oca po mlijeku amidža djetetu koje je podojila njegova žena (očeva žena). Bitno je naglasiti da se propisi zabrane po mlijeku vežu isključivo za dojenče, a ne za njegovu rodbinu. Tako rođena sestra dojenčeta koju nije podojila ista dojilja ne smatra se kćerkom njenom mužu, niti je rođeni brat dojenčeta sin dojilje, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Nema smetnje u tome da mlada, odnosno njen staratelj opremi sobu ili više soba, pomažući na taj način mladoženji. Allahov Poslanik, ﷺ,  opremio je Fatimu, radijallahu anha, s određenim stvarima kada se udala za Aliju. (Ibn Madže i Ahmed, u djelu Fadailus-sahaba, 2/870, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Međutim, žena to nije obavezna ni u kom slučaju, jer kompletno izdržavanje pada na supruga. (Vidjeti: El-Muhalla, 9/507.) A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović