Upitana da li je dopušteno iznajmljivanje poslovnog prostora banci koja posluje na kamatnom sistemu, Stalna komisija za islamsko misionarstvo u Saudijskoj Arabiji odgovorila je: “Nije dopušteno iznajmljivanje poslovnog prostora bankama koje posluju uz kamatu jer je to međusobno potpomaganje na zlu, a Uzvišeni Allah naredio je: ’I sarađujte na dobročinstvu i bogobojaznosti, a nemojte sarađivati na griješenju i neprijateljstvu.’” (Vidjeti: Fetava islamijja, 2/55.)

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Sve vrste komercijalnih osiguranja (osiguranje stambenih ili poslovnih objekata od provale, požara, poplave, zemljotresa, osiguranje auta i drugih prijevoznih sredstava, životno osiguranje) zabranjene su po mišljenju apsolutne većine islamskih pravnika. Ovdje se, svakako, izuzimaju društvena osiguranja: penziono, zdravstveno i socijalno. Ona su dopuštena po mišljenu većine a neki savremeni učenjaci navode konsenzus po ovom pitanju. (Vidjeti: El-Muamelatul-malijja, str. 103, 116, 128-129, od dr. Muhammeda Šebira i Et-te’min, str. 202-205 od Sulejmana Senejana.)

Između društvenih i komercijalnih osiguranja postoji temeljna razlika o kojoj ne možemo govoriti na ovome mjestu. Komercijalna osiguranja sadrže: kocku, kamatu, prijevaru, prodaju duga za dug i nedefinirana su. (Vidjeti: El-Muamelatul-malijja, str. 117-123, Kadaja iktisadijjetun muasira, 1/12-13, i Et-Temin, str. 212-240, od dr. Sulejmana Senejana.)

Dakle, auto je dopušteno osigurati samo u prijekoj potrebi, a svaki čovjek najbolje zna da li mu je opravdano to učiniti. Pod nuždom se ovdje podrazumijeva neposjedovanje onoga što bi čovjeku znatno otežalo njegov život, konkretno, neposjedovanje prijevoznog sredstva, jer korištenje javnog prijevoza nije uvijek dostupno svim ljudima. Dakle, korištenje osiguranja mora biti u skladu s prijekom potrebom. Nije dopušteno uzimati puna ili djelimično puna (kasko) osiguranja, bez obzira na vrijednost auta, jer se to ne smatra prijekom potrebom. Otuda, treba uzeti najjeftinije osiguranje bez dodatnih advokatskih i drugih usluga.

Kada je riječ o osiguranju stambenog objekta, to je također zabranjeno, tim prije jer osiguranje nije uvjet posjedovanja objekta za razliku od auta, koje se ne može posjedovati osim uz osiguranje, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Voda zemzem datira od vremena Ibrahima, alejhis-selam, i izvire u neposrednoj blizini Kabe. Taj blagoslovljeni izvor omogućio je normalan život onima koji su boravili kod časnog Hrama i onima koji su ga posjećivali. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolja voda na zemljinoj površini jeste voda zemzem; ona je hrana gladnom, a lijek bolesnom.” (Taberani, 11/80-81/11167, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/286, i Es-Silsiletus-sahiha, 3/44-45.) Povodeći se za ovim hadisom, neki učenjaci smatraju da je voda zemzem bolja od izvora Kevser. (Vidjeti: Fethul-Kadir, 3/599, i 5/490, i Et-Teberruk, str. 282, od dr. Nasira Džedija.) Ali ovo njihovo mišljenje nije jako jer se hadis odnosi na ovosvjetske vode, kako stoji u prethodnom hadisu: “Najbolja voda na zemljinoj površini…”, a izvor Kevser vezan je za ahiret, a ne za ovaj svijet.

Ibn Abbas veli: “Vodu zemzem nazivali smo vodom koja utoljava glad, i smatrali smo je velikom blagodati kada je riječ o prehranjivanju porodice.” (Abdurrezzak, 5/117/9120, Ibn Ebu Šejbe, 3/262/14131, Fakihi, 2/36/1094, i Taberani, 10/271/10637, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/286, Es-Silsiletus-sahiha, 6/419-421, i Sahihut-tergib, 1/41.)

Nakon što je Ebu Zerr vidno udebljao bez konzumiranja hrane, a pijući isključivo vodu zemzem trideset dana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji je zabilježio Muslim, rekao je: “Voda zemzem blagoslovljena je, ona je hrana gladnom.” Šejhul-islam Ibnul-Kajjim napominje: “Mnogo nas se, Allahovim dopuštenjem, izliječilo vodom zemzem od raznih bolesti. Vidio sam čovjeka koji se hranio samo zemzemom, pijući ga oko pola mjeseca, ili više od toga, i nije osjećao glad. Tavafio bi oko Kabe kao i drugi ljudi. Pričao mi je da bi ponekad živio samo od zemzema oko četrdeset dana i imao bi dovoljno snage da posti, tavafi i spolno opći sa suprugom.” (Vidjeti: Zadul-mead, 4/393.) U drugom djelu Ibnul-Kajjim kaže: “Razbolio sam se u Mekki i liječio se učeći na zemzem i pijući ga, pa sam ozdravio. Nakon toga često sam se liječio na ovaj način od raznih bolesti i uvijek bi mi to pomoglo.” (Vidjeti: Et-Tibbun-Nebevi, str. 130.)

Kada je Džibril, alejhis-selam, rasporio Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, prsa, njegovo je srce isprao vodom zemzem. (Buharija i Muslim.) Komentirajući ovaj hadis, imam Ajni zapisao je: “Činjenica da su Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, prsa isprana isključivo vodom zemzem ukazuje nam na prednost ove vode nad drugim vodama.” (Vidjeti: Umdetul-kari, 9/277.)

Džabir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Voda zemzem djeluje za ono za šta se pije.” (Ibn Madže, Hakim i Ahmed, 3/357/14892. Imam Munziri, Dimjati i Albani ovaj hadis smatraju dobrim. Vidjeti: Sahihul-metdžerir-rabih, str. 194, Sahihut-tergib, 1/41, Es-Silsiletus-sahiha, 2/543-544, i Irvaul-galil, 4/320.)

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Razlika između vjernika i licemjera jeste u tome što licemjeri ne mogu napuniti stomak zemzemom.” (Ibn Madže, Abdurrezzak i Taberani, 11/101/11246, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Irvaul-galil, 4/325.) Ovaj isti ashab prenosi predanje u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Temperatura je rezultat džehennemske vrućine pa je oborite vodom zemzem.” (Buharija, Nesai i Ahmed, 1/291/2649, i ovo je njegova verzija.) Navode se i neke druge odlike zemzema, ali predanja koje o tome govore nisu autentična, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Pohvalno je da se muškarac uljepša svojoj supruzi kao što se ona njemu uljepšava, imajući pri tome u vidu islamsku etiku i pazeći na granice, jer se muškarac i žena razlikuju o tom pitanju. Muškarac se treba uljepšati shodno mogućnostima: lijepim izgledom, čistim tijelom, uklanjanjem dlačica sa stidnog mjesta i ispod pazuha, rezanjem noktiju, lijepom odjećom, korištenjem misvaka, lijepog mirisa i sl. Ibn Abbas, radijallahu anhu, govorio je: “Raduje me da se uljepšam supruzi kao što me raduje da se ona meni uljepša”, zatim je proučio: “I one imaju isto toliko prava koliko i obaveza…” (Ibn Džerir, u djelu Džamiul-bejan, 2/610/3765, Bejheki, 7/482, i Ibn Ebu Šejbe, 4/201-202. Prijevod značenja El-Bekare, 228.)

Imam Ebu Jusuf, poznati kadija i najprisniji Ebu Hanifin učenik, govorio je: “Kao što volim da mi se supruga uljepša, tako i ona voli da se ja njoj uljepšam.” (Vidjeti: El-Mebsut, 10/199.) A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Obični svijet dužan je slijediti učenjake, budući da nisu u stanju samostalno se vraćati na izvore i odabirati jača mišljenja. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Većina islamskih učenjaka smatra da je slijepo slijeđenje načelno dopušteno. Onaj ko može idžtihaditi, on neće slijepo slijediti, za razliku od onoga koji nije u mogućnosti samostalno idžtihaditi, on će slijepo slijediti.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 20/112-113.) Ibn Abdulberr veli: “Među islamskim učenjacima nema razilaženja da obični svijet mora slijediti učenjake i da se na njih odnose riječi Uzvišenog: ’Pitajte učene ako ne znate.’ (En-Nahl, 43.)

Ovaj konsenzus spominje i imam Kurtubi u svom tefsiru. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 11/290.) Učenjaci su jednoglasni u mišljenju da slijepac u mora upitati za pravac kible, ako ne zna, tako onaj ko je slijep po pitanju šerijatskog znanja mora pitati učenog. Učenjaci su također jednoglasni u mišljenju da običnom svijetu nije dopušteno izdavanje fetvi.” (Vidjeti: Džamiul-bejan, 2/989, od Ibn Abdulberra.) Međutim, običan musliman, po preferirajućem mišljenju, nije dužan slijediti određenu pravnu školu, niti određenog učenjaka, već je dužan pitati nekoga od učenih ako ne zna. (Uporediti: Ialamul-muvekiin, 6/203-205.)

Imam Nevevi veli: “Običan čovjek nije dužan slijediti određenu pravnu školu već može pitati koga želi od učenjaka, ali ne smije tražiti samo olakšice.” (Vidjeti: Revdatut-talibin, 11/117.) Izz b. Abdusselam izdao je sljedeću fetvu: “Dopušteno je slijeđenje jednog od četiri imama ili slijeđenje jednog u jednom, drugog u drugom pitanju, ali nije dopušteno slijediti olakšice.” (Vidjeti: Fetavel-Iz b. Abdisselam, str. 122.) Običnom muslimanu nije dopušteno da, nakon što dobije odgovor od učenog, ide kod drugog i ponovo pita u želji da dobije neosnovane olakšice, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović