Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom savjetovao: “Nemoj nijedno dobročinstvo smatrati bezazlenim, pa makar se radilo o tome da vedra lica susretneš drugog muslimana. ”

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: “O muslimanke, neka niko od vas ne potcjenjuje dobročinstvo, pa i ono najmanje, koje može učiniti svojoj komšinici”

Propisi u vezi s poglavljem:

Prvo, zabranjeno je omalovažavati i potcjenjivati bilo koje dobro djelo, propisano Šerijatom.

Drugo, neosnovano je dijeliti propise na važne i nevažne, osnovne i sporedne, kao što to čine savremeni novotari. O tome sam govorio u knjizi Delailus-savab.

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

Ubejj b. Ka'b, radijallahu anhu, prenosi da je Resululla, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom kazao: “Nemojte psovati vjetar! Kada jako zapuše, recite: ‘Allahu, molimo Te da ovaj vjetar bude dobro, kao i za dobro koje u sebi nosi i za dobro koje sam sa sobom donosi! A zaštiitu kod Tebe tražimo protiv zla vjetra, kao takvog, i protiv zla koje on u sebi nosi i koje sa sobom donosi!”

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, čuo je Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaže: ‘Vjetar je dio Allahovog duha, sa sobom donosi milost i kaznu, zato ga nemojte psovati kada zapuše, već molite Allaha da vam podari njegovo dobro i da vas zaštiti od njegovog zla. ”

Ibn Abbas, radijallahu anhu, pripovijeda da je zapuhao vjetar i nekom čovjeku spao ogrtač s leđa pa ga je on prokleo. Na to ga je Vjerovjsnik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio: “Ne proklinji vjetar, Allah ga je poslao! Ko prokune nešto što ne zaslužuje prokletstvo, kletva se vraća na njega. ”

Propisi u vezi s poglavljem:

Prvo, zabranjeno je huliti vjetar, on je dio Allahove milosti. Imam Šafi govorio je: “Niko ne bi trebao psovati vjetar. Vjetar je stvorenje koje je poslušno Allahu i Njegov je vojnik. Nekada ga Uzvišeni Allah pošalje kao milost, a nekada kao kaznu.”

Drugo, vjetar, kao i druge pojave u svemiru, u sebi nosi dobro i zlo i potčinjen je Allahu. Stoga je lijepo da čovjek prouči dovu prilikom puhanja vjetra. Aiša, radijallahu anha, prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom puhanja snažnog vjetra proučio sljedeću dovu: “Allahu, molimo Te da ovaj vjetar bude dobro, kao i za dobro koje u sebi nosi i za dobro koje sam sa sobom donosi! A zaštitu kod Tebe traijmo protiv zla vjetra, kao takvog, i protiv zla koje on u sebi nosi i koje sa sobom donosi”

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

Aiša, radijallahu anha, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Oni koji odsijecaju lotosovo drvo bit će bačeni u Džehennem naglavačke. ”

Muavija b. Hajda, radijallahu anhu, prenosi sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upozorenja: “Allah će prevrnuti u vatru onoga ko siječe lotosovo drvo. ” Slične su hadise prenijeli Abdullah b. Hubši i Alija b. Ebu Talih, radijallahu anhum.

Propisi u vezi s poglavljem :

Prvo, zabranjeno je odsjeći lotosovo drvo.

Drugo, u vezi s odsijecanjem lotosovog drveta, postoji nekoliko mišljenja. Prvo mišljenje je da se prijetnja izrečena u ovom hadisu odnosi na onoga koji u pustinji, iz zabave i bezrazložno, odsiječe lotosovo drvo koje služi putnicima i životinjama kao hlad. Ovo mišljenje zastupa Ebu Davud. Drugo mišljenje, koje zastupa Et-Tahavi, jeste da je ovaj propis derogiran, jer se pouzdano zna da je Urva b. ez-Zubejr, jedan od prenosilaca navedenog hadisa, odsjekao lotosovo drvo kako bi od njega pravio vrata. Hassan b. Ibrahim pripovijeda da je upitao Hišama b. Urvu o sječenju lotosovog drveta, a Hišam je bio naslonjen na Urvinu palaču, pa je rekao: “Zar ne vidiš ova vrata i dovratke? Sve je ovo napravljeno od lotosovog drveta koje je Urva odsjekao na svom imanju, pri tome rekavši: ‘Nema smetnje da se ovo uradi.”‘ Et-Tahavi zapaža: “Urva je bio čestit i učen, pa nikada ne bi postupio suprotno onome što je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao. Dakle, hadisi koji zabranjuju sječenje lotosovog drveta derogirani su.” Treće mišljenje je stav imama Es-Sujutija, koji smatra da se zabrana odnosi na sječenje lotosovog drveta u Haremu. On u poslanici Reful-hidr, 2/57, tvrdi: “Prema mome shvatanju, najpreče je reći da se ovi hadisi odnose na sječenje lotosova drveta u Haremu, a to stoji u verziji koju je prenio imam Et-Taberani.” Šejh El-Albani saglasio se sa Es-Sujutijem u ovom pitanju, kako to stoji u djelu Es-Sahiha, 2/ 1 77. Verzija na koju je ukazao Es-Sujuti nalazi se u djelu E/-Evsat (2441) kao predanje Abdullaha b. Hubšija, a koju je El-Albani ocijenio autentičnom, u djelu Es-Sahiha (61 4). Stoga, hadis treba razumjeti u ovom kontekstu, a pozivanje na derogaciju nije ispravno jer je dokaz u onome što je Urva b. ez-Zubejr prenio, a ne u onome što je radio. Možda se zabrana odnosi i na odsijecanje lotosovog drveta koje se nalazi u pustinji, a koje služi kao hlad putnicima i životinjama.

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

Sevban, radijallahu anhu, prenosi da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Nemoj živjeti na selu jer je život na selu poput života u mezarju!”

Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenio je sljedeći hadis: “Ko bude živio u pustinji ogrubjet će, ko se bude prekomjerno bavio lovom bit će nemaran, a ko posjeti vladara dopast će smutnje. ‘”

Propisi u vezi s poglavljem :

Prvo, ljudi su na selima uglavnom zaokupljeni poljoprivredom i žive od nje, pa su zato ushićeni zbog zemlje i mnogo je vole.

Drugo, ne treba živjeti u pustinji i u udaljenim mjestima jer su to mjesta na kojima većinom vladaju neznanje i nemar. Fadlullah el-Džejlani zapisao je u djelu Fadlullahis-Samed, 4/38: “Sela su odvojena od metropola i učenih ljudi te nisu posjećena i u njima su većinom prisutni neznanje i novotarije. Život na selu umrtvljuje čovjeka jer ne prisustvuje nikakvim druženjima ni manifestacijama … ”

El-Munavi, u djelu Fejdul-Kadir, 6/401 , kaže: “Hadis znači da ne treba živjeti u pustinji, daleko od civilizacije, i to je potvrđeno i kur'anskim tekstom. Uzvišeni je Allah u ajetu: ‘Allah je bio dobar prema meni kad me je iz tamnice izbavio i vas iz pustinje doveo .. .’ , dolazak Jusufove braće iz pustinje, istaknuo kao blagodat prema Jusufu i njegovoj porodici. Jedan od Jusufove braće premještanje sa sela u Egipat ubrojio je u Božije blagodati i zahvalio se Gospodaru: ‘Hvala Allahu, Koji me doveo iz zemlje neukih i grubih ljudi u zemlju blagih ljudi i učenjaki”

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

Jedan ashab prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se sjedi dijelom u hladu, a dijelom na suncu, dodavši da je to mjesto gdje sjedi šejtan.

Burejda, radijallahu anhu, pripovijeda kako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se sjedi dijelom u hladu, a dijelom na suncu.

Slične su hadise prenijeli Ebu Hurejra i Džabir b. Abdullah, radijallahu anhum.

Propisi u vezi s poglavljem :

Prvo, zabranjeno je sjediti dijelom u hladu, a dijelom na suncu, jer je to mjsto gdje sjedi šejtan. Toga su stava imami Ahmed i Ishak. U djelu Mesailui-Mervezi, str.223, stoji da se Ishak obratio imamu Ahmedu: “Zabranjeno je da čovjek sjedi dijelom u hladu, a dijelom na suncu.” Na to se imam Ahmed saglasio s njim, pa je lshak konstatirao: “U pouzdanim hadisima stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se sjedi dijelom u hladu, a dijelom na suncu.” Drugo, takav je način sjedenja štetan po zdravlje. Ibn Kajjim el-Dževzijja je u djelu Zadul-mead, 4/242, zapisao sljedeće: “Spavanje na suncu izaziva povećanu temperaturu, a spavanje dijelom na suncu, a dijelom u hladu štetno je.” El-Munavi, 6/35 1, kaže: ” … dakle, takvo je sjedenje štetno jer u tom slučaju dolazi do poremećaja temperature čovjekovog tijela, tim više jer na njega istovremeno djeluju dva suprotna djelovanja.”

Treće, ukoliko čovjek sjedi u hladu, pa se sjena povuče i on dijelom ostane u hladu, a dijelom na suncu, neka se pomjeri u hlad. Ebu Hazim prenosi da ga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio kako sjedi na suncu, pa mu je rekao: ‘Premjesti se u hlad. ” Ebu Hurejra prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio: ”Ako čovjek sjedi u hladu pa se gena povuće i on dijelom tijela ostane u hladu, a drugim djelom na suncu, neka se pomjeri u hlad. ”

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf