Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li zabranjeno huliti groznicu ?
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, pripovijeda kako se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Ummus-Saibi: "Šta ti je, zašto drhtiš?" "Ne dao Allah blagoslova u groznici!", rekla je. "Nemoj huliti groznicu, ona briše grijehe kao što kovački mijeh skida hrđu sa željjeza", rekao jojviše
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, pripovijeda kako se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Ummus-Saibi: “Šta ti je, zašto drhtiš?” “Ne dao Allah blagoslova u groznici!”, rekla je. “Nemoj huliti groznicu, ona briše grijehe kao što kovački mijeh skida hrđu sa željjeza”, rekao joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je huliti groznicu, jer ona je iskup za grijehe. Osman, radijallahu anhu, prenosi pouzdan hadis u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘U groznici je udio vjernika u džehennemskoj vatri. ” U također vjerodostojnom hadisu koji je prenio Ebu Umama stoji da je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Groznica je džehennemski mijeh, ona je udio vjernika u džehennemska) vatri. ” Ibn Kajjim el-Dževzijja u djelu Zadul-mead, 4/30-31, kaže: “Budući da se uslijed groznice štiti čovjekovo tijelo od nečistih tvari i budući da se zbog nje unose korisni lijekovi, podsjeća na kovački mijeh što otklanja hrđu sa željeza. Ovo je poznato liječnicima. A kada je riječ o čišćenju srca od poroka i prljavštine, to je stvar koju dobro poznaju islamski učenjaci, te nalaze istinitim ono o čemu ih je obavijestio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Ali, ako srce izgubi nadu u ozdravljenje, groznica mu ne može pomoći. Kako groznica pomaže i tijelu i srcu, njeno je huljenje nepravda i iskazivanje neprijateljstva … ”
Drugo, lijepo je prilikom groznice staviti hladnu oblogu na čelo, tražeći u tome izlječenje i pokoravajući se Gospodaru svjetova, shodno hadisu koji su preko Aiše, radijallahu anha, zabilježili El-Buhari i Muslim: “Groznica je zapah džehennemske vatre, pa se rashladite vodom. ”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno bježati od kuge?
Usama b. Zejd, radij allahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kuga je kazna Židovima. Kada čujete da se u nekoj zemlji pojavila kuga, nemojte ulaziti u nju, a ako se ona pojavi u zemlji u kojoj se nalazite, nemojte izlaziti iz nje. "332 Abdurrahman b. Avf, radijallviše
Usama b. Zejd, radij allahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kuga je kazna Židovima. Kada čujete da se u nekoj zemlji pojavila kuga, nemojte ulaziti u nju, a ako se ona pojavi u zemlji u kojoj se nalazite, nemojte izlaziti iz nje. “332
Abdurrahman b. Avf, radijallahu anhu, čuo je Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: “Kada čujete da se u nekoj zemlji pojavila kuga, ne ulazite u nj. A ako se pojavi u zemlji u kojoj se nalazite, ne izlazite iz nje biježeći. “333
Aiša, radijallahu anha, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Smrt uslijed kuge jeste šehadet mojim sljedbenicima, a bolest je vašim neprijateljima među džinnima. Ona je poput devine kuge: pojavljuje se ispod pazuha i ispod pupka, gdje je koža mehka. Ko umre uslijed kuge šehid je, ko živi u mjestu gdje se kuga pojavi ima status onoga koji bdije na Allahovom putu, a ko pobjegne od kuge ima status onoga koji je pobjegao s bojnog polja. “334
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, zabranjeno je bježati od kuge, kao što je zabranjeno otići u zemlju u kojoj se ona već pojavila.
Drugo, Ibn Kaj jim el-Dževzijja, 4/37, rekao je: “Kuga je zarazna bolest. Liječnici kažu da je kuga opaka oteklina s kojim se pojavljuje veoma jaka i bolna bolnog dijela uglavnom pocrni, pozeleni ili potamni, a ubrzo se pojave i čirevi. Pretežno se pojavljuje na tri mjesta: ispod pazuha, iza ušiju i na vrhu nosa.”
Treće, Ibn Kajjim el-Dževzijja, 4/38, također je rekao: “Ovi čirevi, tumori i rane posljedica su kuge, a nisu sami po sebi kuga. Međutim, pošto ljekari ne znaju mnogo o tome, oni tvrde da je sve to kuga. Kada govorimo o kugi, možemo razmatrati tri stvari: prvo, vidljive simptome, i time se bave liječnici; drugo, smrt uslijed nje, i o tome se govori u hadisu: ‘Kuga je šehadet svakom muslimanu’; treće, uzrok njezine pojave, a u tome sc govori u predanjima u kojim stoji da je poslana kao kazna Židovima, odnosno kao bolest džinima, a postoji i predanje u kojem se kaže da je kuga posljedica dove koju je protiv svog naroda uputio jedan vjerovjesnik. Liječnici ne mogu pobiti ove dokaze, ali ih ne mogu ni dokazati, jer su poslanici govorili o nevidljivim stvarima. Na pojavu kuge utječu džini, jer oni mogu utjecati na čovjekovu prirodu, izazvati bolesti, pa čak i smrt. Ovo može negirati samo onaj koji ne poznaje svijet džina i njihov utjecaj na tijelo i ponašanje čovjeka. Možda je Uzvišeni Allah dozvolio džinima da utječu na ljude prilikom pojave zaraza i nezdravog zraka, kao što im je, za razliku od normalnih okolnosti, to omogućio u nekim prilikama koje negativno utječu na ljude, kao, naprimjer, pojačana cirkulacija krvi, pritisak u žuči i višak sperme. Čovjek se u tom slučaju može odbraniti isključivo onim oružjem koje je jače od napadača, a to su zikr, dova, skrušenost, poniznost, udjeljivanje milostinje, učenje Kur'ana i sl. Na taj se način pribavlja pomoć meleka koji će nadjačati šejtane, poraziti njihovo zlo i otkloniti njihov utjecaj. Ovo smo nebrojeno puta praktično vidjeli i osvjedočili se da pomoć meleka i njihova blizina ima veliki utjecaj na jačanje čovjekove prirode i otklanjanje zlih tvari, i to prije nego što zlo ovlada i učvrsti se, jer će se poslije teško uništiti. Koga Allah uputi, on požuri ka najjačem oružju protiv svakog zla koje ga zadesi – zikru, dovi, učenju Kur'ana … Međutim, ako Allah želi uništiti nekoga, On njegovo srce učini nemarnim prema zikru, dovi i Kur'anu. Allahova je odredba konačna i ništa je ne može izmijeniti.”
Četvrto, u istom djelu, 4/42-44, ovaj učenjak kaže: “Iz predostrožnosti je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio svojim sljedbenicima ulazak u zemlju u kojoj se pojavi kuga, kao što je zabranio i napuštanje zemlje zahvaćene kugom. Naime, ulazak u takvu zemlju predstavlja izlaganje opasnosti, stradanju i samouništenju, što je u suprotnosti sa Šerijatom i razumom, a nestupanjem u nju čovjek štiti sebe od zagađenog prostora i zraka, onako kako ga je poučio Stvoritelj . Kada je riječ o zabrani napuštanja zemlje pogođene kugom, u tome su dvatemperatura koja prelazi svaku mjeru. Tijelo oko značenja: prvo, povjerenje i oslonac na Allaha, trpljenje iskušenja te zadovoljstvo određenjem; drugo, tvrdnja liječnika da onaj ko se želi zaštiti od zaraze mora iz svoga tijela izbaciti višak tekućine, manje jesti, pretežno se nalaziti na suhim mjestima, a izbjegavati prekomjernu fizičku aktivnost i parna kupatila – u čovjeku se nalaze štetni viškovi koji se aktiviraju prilikom prekomjerne fizičke aktivnosti i boravka u parnom kupatilu. ( … ) Ovo je mišljenje najpoznatijih liječnika, a zasniva se na liječenju srca i tijela. Pa ipak, to ne znači da ljudi trebaju biti nepokretni i napustiti sve svoje aktivnosti kada se pojavi kuga; potrebno je samo umanjiti aktivnosti koliko je to moguće, jer je mirovanje korisnije za tijelo i srce, potiče na oslanjanju na Allaha i prihvatanje određenja. Kada je riječ o onima koji moraju putovati, poput proizvođača, radnika, poštara, putnika i sl., njima će se dopustiti da putuju ako imaju stvarnu potrebu, ali ne s namjerom bježanja od kuge. Zabrana ulaska u zemlju pogođenu kugom sadrži nekoliko mudrosti: izbjegavanje opasnosti, čuvanje zdravlja (osnove života), neudisanje nečistog zraka (to izaziva oboljenja), nepribližavanje onima koji su već oboljeli kako se bolest ne bi prenijela (u hadisu koji je zabilježio Ebu Davud stoji: ‘Propast je približavati se oboljelim od kuge”, te zaštita od lošeg predznaka i zaraze, jer to utječe na duše, i onome ko nešto smatra lošim predznakom, to se može i dogoditi. Sve u svemu, zabrana ulaska u zemlju kuge predstavlja oprez, zaštitu i neizlaganje mogućoj šteti. A smisao zabrane bježanja od kuge jeste oslanjanje na Allaha, pokornost i povjerenje u Njega. U prvom se ogleda disciplina i edukacija, a u drugom povjerenje i pokornost.”
Peto, zabrana ulaska u zemlju kuge ili izlaska iz nje prevencija je koju su danas prihvatile sve zdravstvene organizacije, te su to nazvali preventivnom mjerom; samo ljekarima i medicinskom osoblju dozvoljavaju stupanje u zemlju pogođenu kugom. U ovome je nadnaravnost hadisa i očit dokaz istinitosti Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva, te činjenice da se Poslanikova medicina ne zasniva na pukim eksperimentima, nego da je i stina koja se ne može pobiti.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno istiskivanje zagnojenja na nepcu ?
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: ''Najbolje čime se možete liječiti jeste hidžama i morska aloja; njome se liječite! A nemojte mučiti svoju djecu istiskivanjem zagnojenja na nepcu. "330 Propisi u vezi s poglavljem: Prvo, morska alojviše
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: ”Najbolje čime se možete liječiti jeste hidžama i morska aloja; njome se liječite! A nemojte mučiti svoju djecu istiskivanjem zagnojenja na nepcu. “330
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, morska aloja je zapravo indijsko drvo i postoje dvije vrste; jedna se koristi u medicini, a druga za proizvodnju mirisa.
Drugo, na nepcu se često pojavi sluz, nju upija morska aloja, pa se resica vrati na svoje mjesto.
Treće, Ibn Kajjim el-Dževzijja zapisao je u djelu Zadul-mead, 4/95: “Morska aloja je indijsko drvo, tj. njegov bijeli dio i slatka je, a sadrži brojne koristi. Ljudi su liječili djecu tako što su im istiskivati gnoj iz nepca i vezivali bi određenu biljku, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, to zabranio i uputio ljude na korisniji i lakši lijek u pogledu djece.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis liječenja kauterizacijom ?
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Lijek se nalazi u trima stvarima: u hidžami, medu i kauterizaciji; ja svoj ummet odvraćam od kauterizacije. "327 Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, čuo je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kakoviše
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Lijek se nalazi u trima stvarima: u hidžami, medu i kauterizaciji; ja svoj ummet odvraćam od kauterizacije. “327
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, čuo je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Ako u nekim vašim lijekovima ima koristi, onda je ima u medu, puštanju krvi kupicom i u kauterizaciji;· ja ne preporučujem kauterizaciju. ”328
El-Mugira b. Šu'ba, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko se podvrgne kauterizaciji ili zatraži da mu se uči rukja, taj se ne oslanja na Allaha. “329
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, pokuđeno je liječiti se kauterizacijom jer ona izaziva bol i oprečna je potpunom oslanjanju na Allaha. Jedna od osobina onih koji će ući u Džennet bez polaganja računa jeste ta da se ne liječe kauterizacijom, što stoji u Ibn Abbasovom predanju koje su zabiljžili El-Buhari i Muslim.
Drugo, kauterizaciji se treba pribjeći kao posljednjem lijeku, kada ništa drugo ne pomaže, jer ju je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, uvrstio u lijekove. To što ju je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem spomenuo na posljednjem mjesu, pokazatelj je da joj treba pribjegavati samo u prijekoj potrebi. A Allah najbolje zna.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno liječenje nedopuštenim stvarima ?
Ebud-Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Allah je dao i bolest i lijek, a za svaku bolest postoji lijek, pa se liječite, ali se nemojte liječiti onim što je zabranjeno. "324 Ummu Selema pripovijeda sljedeći događaj: "Moja mi se kćerka požalila na bviše
Ebud-Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Allah je dao i bolest i lijek, a za svaku bolest postoji lijek, pa se liječite, ali se nemojte liječiti onim što je zabranjeno. “324
Ummu Selema pripovijeda sljedeći događaj: “Moja mi se kćerka požalila na bolove, pa sam stavila na vatru da joj napravim opojno piće. Dok se isto to piće kuhalo na vatri, ušao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: ‘Štaje ovo!?’ ‘Moja se kćerka žali na bolove, pa joj, evo, radi liječenja pravim opojno piće’, rekoh. ‘Allah nije učinio lijek u onome što je zabranjeno “, objasnio mi je Poslanik.”325
Abdurrahman b. Osman pripovijeda da je neki liječnik u Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, prisustvu spomenuo žabu kao lijek, ali je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se žabe ubijaju.326
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, Ibn Kajjim el-Dževzijja, 4/1 56-1 57, kaže: “Liječenje zabranjenim stvarima ružno je i sa stanovišta razuma i Šerijata. Što se tiče Šerijata, već smo spomenuli neke hadise. A kada je riječ o razumu, Allah je zabranio ono što nije dobro, a ovome ummetu nije zabranio ništa što je dobro kako bi ga kaznio, kao što je učinio sa Židovima, o kojima je rekao: ‘I zbog teškog nasilja Židova Mi smo im neka lijepa jela zabranili koja su im bila dopuštena … ” (En-Nisa, 1 60). Sve što je Uzvišeni Allah zabranio ovom ummetu, zabranio je zbog toga da bi ga sačuvao i zaštitio od svakog zla. Stoga nema logike tražiti lijek u tome, pa čak i da nekada može pomoći, jer će uslijediti još veća bolest u srcu zbog jačine zla koje u sebi nosi ta zabranjena stvar. Na takav se način liječi tijelo, ali obolijeva srce. Zabrana nečega podrazumijeva da se čovjek od toga kloni i udalji što dalje. A ukoliko se takvo nešto koristi kao lijek, samo se pospješuje želja i draž za tim, što je suprotno ciljevima Šerijata. Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio nas je da je u zabranjenim stvarima bolest, pa je zabranjeno liječiti se njima. Liječenje zabranjenim stvarima kvari našu prirodu i duh, jer priroda čovjeka u potpunosti podliježe uticaju lijeka, pa ako je način liječenja loš, onda će i priroda čovjeka postati loša. A šta je tek sa stvarima koje su u osnovi loše? Svemogući je Allah zabranio Svojim robovima zabranjenu hranu, alkoholna pića i neku vrstu odjeće kako duša ne bi poprimila negativna svojstva. Također, ako se dopusti liječenje zabranjenim stvarima, posebno onim kojima duša teži (pogotovo ako zna da će se izliječiti), to bi mogao biti put ka njihovom konzumiraju iz strasti i želje. Zato je to Zakonodavac preventivno zabranio i bilo bi nelogično nešto istovremeno dopustiti i zabraniti. Ovdje se možemo podsjetiti na tajnu zabrane liječenja zabranjenim stvarima. Naime, uslov da bi se nečim liječili jeste da to prihvatimo i da vjerujemo kako je u njemu korist, a Allah u zabranjenim stvarima nije dao blagoslov liječenja. Onaj Koji u nečemu daje korist, On daje i blagoslov, a najkorisnije stvari jesu one koje su najviše blagoslovljene. Ako je nešto dopušteno, vjernik će se okoristiti time ma gdje bilo. Odnos vjernika prema nečemu zavisi od njegovog uvjerenja u korist i blagoslov toga, te da li njegova priroda isto to prihvata kao dobro. Što je čovjek jači vjernik, sve više će mrziti zabranjeno i manje će biti uvjeren da ono koristi, te će u startu to odbaciti. Ako čovjek pored svega toga konzumira zabranjeno prilikom liječenja, to će mu biti dodatna bolest, a ne lijek, osim ako je prestao biti uvjeren da je ono što je zabranjeno – zlo, odnosno ako ga je zavolio. A tada dolazi u pitanje njegovo vjerovanje … ”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno liječenje alkoholom ?
Tarik b. Suvejd el-Džu'fi, radijallahu anhu, upitao je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s alkoholom, i on mu je zabranio njegovu proizvodnju 319. Na to Tarik reče: "Prozvodim ga zarad lijeka", a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objasni mu: '' U alkoholu nije lijek, u njemu jeviše
Tarik b. Suvejd el-Džu'fi, radijallahu anhu, upitao je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s alkoholom, i on mu je zabranio njegovu proizvodnju 319. Na to Tarik reče: “Prozvodim ga zarad lijeka”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objasni mu: ” U alkoholu nije lijek, u njemu je bolest. “320
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio liječenje onim što je zabranjeno.321
Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, rekao je sljedeće kad je riječ o opojnim pićima: “Allah nije dao lijek u onome što vam je zabranjeno.”322
Ebul-Ahves pripovijeda da je neki čovjek zatražio savjet od Abdullaha te rekao: “Moga brata boli stomak, pa hoću li ga, po preporuci ljekara, liječiti vinom?” “Subhanallah!”, uzviknu Abdullah, “Allah nije dao lijek u nečistim stvarima; med je lijek za tijelo, a Kur'an je lijek za dušu.”323
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, zabranjeno je liječiti se alkoholom, majkom svih zala, jer on sadrži bolest, a ne lijek. Liječenje alkoholom časni Kur'an nije dopustio ni u prijekoj potrebi, za razliku od konzumiranja strvi i svinjskog mesa u nemogućim uvjetima. Naime, čovjek uvijek i bez poteškoće može naći dopušten lijek, pa da ne poseže za liječenjem alkoholom.
Drugo, Ibn Kajjim el-Dževzijja ostavio je u djelu Zadul-mead, 4/ 1 57, sljedeći zapis: “Zapamtimo da Allah nije dao nikakvog lijeka u alkoholu, jer on je veoma štetan za mozak, a mozak je centar razuma prema mišljenju liječnika, velikog broja pravnika i apologetičara.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno netremice posmatrati gubava čovjeka ?
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Nemojte dugo posmatrati gubave ljude. "318 Propisi u vezi s poglavljem : Prvo, gubavost je opaka bolest koja se širi po tijelu, uništava organe i izgriza ih. Drugo, zabranjeno je miješati se s gubavim ljudiviše
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Nemojte dugo posmatrati gubave ljude. “318
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, gubavost je opaka bolest koja se širi po tijelu, uništava organe i izgriza ih.
Drugo, zabranjeno je miješati se s gubavim ljudima i zadržavati pogled na njima. U Ebu Hurejrinom, radijallahu anhu, predanju, koje je pouzdano, stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ” Izbjegavaj gubava čovjeka kao što izbjegavaš lava. ”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno prisiljavati bolesnike na konzumiranje hrane ili pića?
Ukba b. Amir, radijaUahu anhu, prenosi sljedeći hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ne prisiljavajte bolesnike da jedu jer njih Allaha hrani i poji. "316 Propisi u vezi s poglavljem : Prvo, zabranjeno je prisiljavati bolesnike na konzumiranje hrane i pića. Zdrav čovjek ima apetit, a bolesviše
Ukba b. Amir, radijaUahu anhu, prenosi sljedeći hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ne prisiljavajte bolesnike da jedu jer njih Allaha hrani i poji. “316
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, zabranjeno je prisiljavati bolesnike na konzumiranje hrane i pića. Zdrav čovjek ima apetit, a bolesnik nema želje za hranom i pićem.
Drugo, razmatrajući ovo pitanje, Ibn Kajjim el-Dževzijja je u djelu Zadul-mead, 4/90-91, konstatirao sljedeće: “Neki istaknuti ljekari tvrde da su ove Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi, koje nose golemu mudrost, veličanstvene i nadasve korisne, posebno za ljekare. Bolesnik se bori s bolešću, pa, uslijed slabosti tijela i nepomičnosti, sasvim ili djelomično izgubi apetit. Eto zašto se bolesnika ne smije tjerati na konzumiranje hrane i pića.”
Treće, sunnet je da se bolesniku ponudi lahka skuhana hrana, jer umiruje, a ne teško probavna i prijesna hrana. Lahko probavno jelo jeste, naprimjer, telbina, jelo od mlijeka, mekinja i meda. U vezi s ovim jelom, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ‘Telbina smiruje srce bolesnka i ublažava tugu. ‘317
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno trgovanje na trgovinu drugog muslimana?
Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Neka čovjek ne prodaje na prodaju svog brata muslimana i neka ne kupuje na njegovu kupovinu. '' U drugoj verziji stoji dodatak: "...osim ako mu on to dopusti. ' Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorioviše
Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Neka čovjek ne prodaje na prodaju svog brata muslimana i neka ne kupuje na njegovu kupovinu. ”
U drugoj verziji stoji dodatak: “…osim ako mu on to dopusti. ‘
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da mještani prodaju za beduine, prividnu licitaciju, trgovanje na trgovinu drugog muslimana, prošnju na prošnju drugog muslimana, i zabranio je da žena traži razvod druge muslimanke da bi je otjerala s njenog posjeda.” Ukba b. Amir, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upozorenja: ”Muslimani su braća, i čovjeku nije dopuštena trgovina na trgovinu brata muslimana, niti je dopuštena prošnja a na prošnju brata muslimana, sve dok ovaj ne odustane. ‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je trgovanje na trgovinu drugog muslimana, a to izgleda ovako: “Čovjek kupuje od prodavca robu i, dok trguju (imaju pravo na slobodan izbor), dođe treći čovjek i kupcu ponudi istu ili bolju robu od one koju on kupuje od prvog prodavca, za istu cijenu, ili čak jeftinije, a sve u cilju da bi se kupac pokajao i zatražio ono što je kupio nudeći veći iznos za koji je prodao određenu stvar, a sve to, opet, da bi se ovaj pokajao i raskinuo ugovor, i ovdje prodaja ima značenje kupovine.” Eš-Ševkani kaže: “Kada je riječ o kupovini na kupovinu i prodaji na prodaju, to izgleda ovako: čovjek kaže kupcu (dok kupac ima pravo na vraćanje robe) određene stvari: ‘Raskini ugovor, ja ću ti stvar prodati jeftinije!’, odnosno kaže prodavcu: ‘Raskini ugovor, ja ću stvar kupiti po višoj cijeni!”‘
Drugo, međutim, ako kupac to dopusti, onda to nije zabranjeno, također ni u situaciji da trgovina ne uspije a kupac i prodavac nisu se razišli (i još imaju pravo na slobodan izbor), na osnovu Ibn Omerovog, radijallahu anhu, predanja u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Neka čovjek ne kupuje na kupovinu drugog muslimana, sve dok ovaj ne kupi ili ne ostavi robu. ‘
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno to da mještanin prodaje za beduina?
Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka mještanin ne prodaje za beduina, pustite neka Allah opskrbljuje jedne ljude preko drugih. " Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka mještaninviše
Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka mještanin ne prodaje za beduina, pustite neka Allah opskrbljuje jedne ljude preko drugih. ”
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka mještanin ne prodaje za beduina. ”
Enes, radijallahu anhu, govorio je: “Zabranjeno nam je da mještanin prodaje za beduina, makar mu bio brat ili otac.”
Ibn Omer, radijallahu anhu, izjavio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da mještanin prodaje za beduina.”
Ibn Abbas, radijallahu anhu, nekom je prilikom rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je dočekivanje trgovaca izvan grada i zabranio je da mještanin prodaje za beduina.” Tavus je upitao šta znače riječi: ” .. .i da mještanin prodaje za beduina”, a lbn Abbas, radijallahu anhu, odgovori: “Zabranio je da mu bude mešetar.”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je da mještanin prodaje za beduina, i to izgleda ovako: “Beduini su donosili u gradove svoju robu i prodavali je po cijeni toga dana. Većinom su se vraćali nazad u pustinju jer ih je boravak u gradu koštao, iako su ih mještani lijepo primali i lijepo postupali prema njima. A bilo je i onih mještana koji su govorili beduinima: ‘Vratite se u pustinju, a svoju robu ostavite kod mene, pratit ću cijene na tržištu, pa ću robu prodati skuplje!’ Tako su neki izbjegavali ugošćavanje beduina, i zato je to islam zabranio. ”
Drugo, gornja konstatacija odnosi se samo na onog mještanina koji za beduina prodaje uz nadoknadu, jer onaj ko tako radi uglavnom nema interesa da vlasnik robe zaradi, već nastoji ostvariti svoj interes i određenu zaradu. Na to nas jasno upućuje Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, objašnjenje hadisa: “Zabranio je da mu bude mešetar.” Dopušteno je da mještanin prodaje za beduina ako iskreno radi za njegov interes, jer je vjera iskren odnos prema muslimanima, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Treće, to je zabranjeno generalno, tj. bez obzira na to bio pustinjak rođak mještaninu ili ne bio. Dokaz za to jeste Enesova, radijallahu anhu, izjava: ” … makar mu bio brat ili otac.”
Četvrto, kako je zabranjeno da mještanin prodaje za beduina, isto tako zabranjeno je da kupuje za njega. U tome se smislu prenosi da je Enes, radijallahu anhu, rekao: “Govorilo se: ‘Mještanin se ne bavi trgovinom u korist beduina’, a izraz trgovina sveobuhvatna je i odnosi se ne predavanje i kupovanje.” Govoreći o tome da isti status ima predavanje i kupovanje u korist beduina, imam Eš-Ševkani zapisao je sljedeće: ” … tome u prilog ide i razlog koji je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo rekavši: “…pustite neka Allah opskrbljuje jedne ljude preko drugih”, a to se ostvaruje prodajom određene robe, ali i time da čovjek koji ne poznaje cijene na tržištu, kupuje robu. Čak kada bismo i pretpostavili da ne postoji šerijatski tekst po kojem kupovanje ima status predavanja, pravilo u usuli-fikhu glasi: ‘Izraz prodaja odnosi se na kupovinu, a izraz kupovina na prodaju’, jer je ta riječ homonim i odnosi se na obje stvari. A u usuli-fikhu poznato je razilaženje islamskih učenjaka o tome je li dopušteno upotrebljavati homonime, višeznačne riječi. Ispravno je mišljenje onih učenjaka koji kažu da je to dopušteno ako značenja te riječi nisu međusobno oprečna.”
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf