Alejkumuselam. Pretjerano je sve ono što odudara od normalnog prirodnom glasa koji je dat odredjenom covjeku, na nacin da se previše uvija, napinje, “dere”, razvlači dužine preko mjere i sl.

—————-
prof. Senad Muhić

preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić

Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC

Sunnet je da se na sljedećim farz namazima uče ove sure (ajeti):

1. Sabah namaz

Lijepo je da se uče duge sure iz grupe Tivalul-mufessala. (1)

Muffesalom se smatraju sure od Kaf do kraja Kur'ana, a sam mufessal sastoji se od: Tivalu-l-mufessal, od Kaf pa do sure En-Nebe’, Evsatu-l-mufessal, od En-Nebe’ do Ed-Duha i Kisaru-l-mufessal od Ed-Duha do En-Nas.(2)

Sunnet je da na prvom rekatu uči duže, a na drugom kraće. Petkom na farzu sabah namaza sunnet je da se uči sura Es-sedžde na prvom rekatu, a sura Ed-Dehr na drugom.
Nekada se mogu učiti i sure iz grupe Evsatu-l-mufessal i Kisaru-l-mufessal.

2. Podne namaz

Na prvom rekatu će dulje učiti nego na drugom, a uči se otprilike na svakom od njih oko trideset ajeta.
Nekada se uči dugo, a nekada se uče kratke sure. Na druga dva rekata se nakon Fatihe ne uči ništa.
Nekada imam može da glasno uči neki ajet kako bi ga džematlije čule.

3. Ikindija namaz

Na prvom rekatu će dulje učiti nego na drugom, a uči se otprilike na svakom od njih oko petnaest ajeta.
Na druga dva rekata se nakon Fatihe ne uči ništa.
Nekada imam može da glasno uči neki ajet kako bi ga džematlije čule.

4. Akšam namaz

Na prva dva rekata se uče sure iz grupe Kisaru-l-mufessal, a nekada se mogu učiti iz sure iz Tivala i Evsata.
Nekada se može na dva rekata učiti sura El-E'araf, a nekada El-Enfal.
Na trećem rekatu se osim Fatihe ne uči ništa.

5. Jacija namaz

Na prva dva rekata se uče sure iz grupe Evsatu-l-mufessal, a na druga dva rekata se nakon Fatihe ne uči ništa.
————————————————————-
(1) Nazvane su mufessal, jer kako kaže šejh Menna El-Kattan, u djelu Mebahis fi ulumi-l-Kur'an (str. 146) često se razdvajaju bismillom.

(2) Islamski učenjaci se razilaze po pitanju gdje počinje ova skupina sura, tj. mufessal: Neki kažu da počinje od sure Kaf, a neki od El-Hužurat. Također se razilaze i gdje počinje koji dio u samom mufesalu, pa tako kažu: Tival počinje od Kaf ili od Hudžurat pa do En-Nebe’ ili El-Burudž. Evsat počinje od En-Nebe’ ili El-Burudž pa do Ed-Duha ili El-Bejjine. Kisar počinje od Ed-Duha ili El-Bejjine pa do kraja Kur'ana. Pogledati: Prethodni izvor, ista strana.

—————-
prof. Senad Muhić

preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić

Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC

Kur'an govori o nekoliko tema:

1. Obavještenja
2. Upozorenja
3. Naredbe
4. Zabrane
5. Obećanja
6. Prijetnje
7. Opis Dženneta
8. Opis Vatre
9. Podučavanje načinu potvrđivanja Allahovih imena i svojstava (i postupaka)
10. Podučavanje načinu priznavanja blagodati
11. Iznošenje dokaza protiv onih koji se suprostavljaju
12. Odgovor negatorima (Allaha)
13. Podsticaj i zastrašivanje
14. Pojašnjenje dobra i zla
15. Pojašnjenje lijepog i ružnog
16. Opis mudrosti
17. Vrijednost spoznaje
18. Pohvala dobrima
19. Osuda pokvarenjacima
20. Prihvatanje
21. Uljepšavanje
22. Potvrđivanje
23. Osuda neispunjavanja obaveza
24. Vrijednost i položaj ispunjavanja obaveza…(Ez-Zerkeši, El-Burhan fi ulumil-Kur'an, str. 25. )

—————-
prof. Senad Muhić

preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić

Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC

Tedžvidska pravila u suri El-Ma'un

أَرَأَيْتَ الَّذِي يُكَذِّبُ بِالدِّينِ (1)

فَذَلِكَ الَّذِي يَدُعُّ الْيَتِيمَ (2)

وَلَا يَحُضُّ عَلَى طَعَامِ الْمِسْكِينِ (3)

فَوَيْلٌ لِلْمُصَلِّينَ (4)

(Fe vejlun lil musallin): Nakon tenvina (un) nalazi se harf (l), tako da se taj tenvin ne ispoljava, nego se uklapa na ovaj način: (Fe vejlullil-musallin), što se naziva idgam bi gajri gunneh (uklapanje bez izgovaranja kroz nos).

الَّذِينَ هُمْ عَنْ صَلَاتِهِمْ سَاهُونَ (5)

(Hum ‘an): Nakon harfa (m) sa sukunomm dolazi (ajn), te se harf (m) ispoljava jasno, što se naziva izhar.
(An salatihim): Nakon harfa (n) sa sukunom dolazi harf ص tako da se (n) ne ispoljava nego mu se izgovor prikriva kroz nos, što se naziva ihfa.
(Salatihim sahun): Nakon harfa (m) sa sukunomm dolazi (s), te se harf (m) ispoljava jasno, što se naziva izhar.

الَّذِينَ هُمْ يُرَاءُونَ (6)

(Hum juraun): Nakon harfa (m) sa sukunomm dolazi (j), te se harf (m) ispoljava jasno, što se naziva izhar.
(Juraun): Dužina iznad harfa (ra) naziva se medd muttasil i izgovara se četiri ili pet dužina.

Dužina na kraju svakog ajeta prilikom stajanja naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može da se izgovara dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.

—————-
prof. Senad Muhić

preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić

Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC