Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je obaveza slijediti određeni mezheb ?
Odgovor na ovo pitanje se detaljno dijeli na tri skupine: 1.Čovjeku koji ima veliko znanje i sposonost za idžtihad, u smislu da je ispunio sve uslove da bi se bavio idžtihadom, nije dozvoljeno da slijedi određeni mezheb, nego se mora direktno koristiti Kur'anom i hadisima. Ovaj stepen nisu postigliviše
Odgovor na ovo pitanje se detaljno dijeli na tri skupine:
1.Čovjeku koji ima veliko znanje i sposonost za idžtihad, u smislu da je ispunio sve uslove da bi se bavio idžtihadom, nije dozvoljeno da slijedi određeni mezheb, nego se mora direktno koristiti Kur'anom i hadisima. Ovaj stepen nisu postigli osim veliki imami, kao što su imami četiri mezheba i drugi koji su bili na stepenu idžtihada.
2.Čovjeku koji se bavi istraživanjem i učenjem šerijatskog znanja i nije dosegao stepen idžtihada, nije problem da se pripisuje odrežđenom mezhebu, kao npr. hanbelijskom, hanefijskom, šafijskom ili malikijskom, međutim treba da prilikom slijeđenja određenog mezheba poznaje i radi po dokazu koji je koristio taj imam ili neki drugi. Dakle, treba da slijedi na osnovu dokaza.
3.Na običnom čovjeku je da slijedi jedan od četiri mezheba i da pita učene u koje ima povjerenje i da uzima ono što mu taj učeni kaže. Takva osoba mora da slijedi nekog jer ukoliko ne bude tako radio, skrenuće sa pravog puta.
Dakle, ljudi se dijele po ovom pitanju na tri skupine:
1.El-mudžtehidu-l-mutlak, tj.onaj ko se bavi općim idžtihadom i njemu nije dozvljeno da slijedi.
2.Mudžtehidu-l-mezheb, tj.onaj koji je mudžtehid u okviru određenog mezheba i njemu je dozvoljeno da slijedi, međutim treba da slijedi uz dokaz.
3.Osoba koja nije sposobna da se bavi ni jednim od ovog dvoga je obavezna da slijedi učene, poput imama četiri mezheba, te da pita one u koje ima povjerenje i da uzima ono što mu oni odgovore.
Šejh Salih Fewzan, el-idžabatu-l-muhimme fi-l-mešakili-l-mulimme, 2/254-255
Sa arapskog preveo: Senad Muhić
Univerzitet: Islamski univerzitet Muhammed b. Saud
Fakultet: Islamska teologija, odsjek: Usulu-d-din (akaid, tefsir, hadis)
Riyadh, Saudijska Arabija
Preuzeto sa https://subuluselam.wordpress.com
Vidi manjeIma li razlike između Ovo djelo je djelo koje izvodi iz vjere i Ova osoba je nevjernik?
Islamski učenjaci su složni da u kufr ( nevjerstvo)ulaze djela poput dove upućene nekom drugom mimo Allaha, prinošenje žrtve nekom drugom mimo Allaha, izigrivanje sa vjerom, psovanje i vrijeđanje i omalovažavanje vjere i sl. Međutim, osobu koja je džahil (neznalica) ili to radi slijedeći nekoga, tj.više
Islamski učenjaci su složni da u kufr ( nevjerstvo)ulaze djela poput dove upućene nekom drugom mimo Allaha, prinošenje žrtve nekom drugom mimo Allaha, izigrivanje sa vjerom, psovanje i vrijeđanje i omalovažavanje vjere i sl.
Međutim, osobu koja je džahil (neznalica) ili to radi slijedeći nekoga, tj.mukallid je po tom pitanju nećemo odmah proglašavati nevjernikom, nego mu prvo treba pojasniti, jer možda ne zna propis određenog djela.Zato ne treba žuriti sa proglašavanjem pojedinca nevjernikom dok mu se ne priloži dokaz, pa ako mu se dostavi dokaz i on i dalje nastavi sa činjenjem tog djela, onda takva osoba postaje nevjernik, jer nakon toga nema opravdanja.
Šejh Salih Fewzan, el-idžabatu-l-muhimme fi-l-mešakili-l-mulimmme, 2/306
Sa arapskog preveo: Senad Muhić
Univerzitet: Islamski univerzitet Muhammed b. Saud
Fakultet: Islamska teologija, odsjek: Usulu-d-din (akaid, tefsir, hadis)
Riyadh, Saudijska Arabija
Preuzeto sa https://subuluselam.wordpress.com
Vidi manjeAmin
Alejkum selam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Što se tiče izgovaranja "amin" na kraju sure El-Fatiha možeš pročitati mnoga pitanja i odgovore na tu temu na linku ispod: https://pitajucene.com/search/Amin/questions/ Također možeš pročitati prijevod Tefsir-l-Kurtubi, 1/169-175: 1.Pohvalno je nakon štoviše
Alejkum selam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Što se tiče izgovaranja “amin” na kraju sure El-Fatiha možeš pročitati mnoga pitanja i odgovore na tu temu na linku ispod:
https://pitajucene.com/search/Amin/questions/
Također možeš pročitati prijevod Tefsir-l-Kurtubi, 1/169-175:
1.Pohvalno je nakon što se prouči Fatiha sa stajanjem na harfu „nun u riječi:Veleddalin, kazati „amin“, kako bi se napravila razlika između onoga što je dio i što nije dio sure Fatihe
2.Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: „Kada imam kaže „amin“ i vi to recite, jer onome čije se aminanje poklopi sa aminanjem meleka, biće oprošteni prijašnji grijesi.“
3.Značenje „amin“ kod većine islamskih učenjaka je: Allahumme istedžib lena tj.Allahu, uslišaj. Dok neki drugi vele da je amin Allahovo ime.
4.Riječ „amin“ se može izgovarati na dva načina:
Prvi način: Aaamiiin-sa dužinom na harfu A
Drugi način:Bez dužine na harfu amiiin, tj.emiiin
Pogrešno je izgovarati „amin“ sa tešdidom na slovu (m)-ammin
5.Islamski učenjaci se razilaze da li imam treba da izgovori te riječi i da li treba glasno da ih izgovori.
Mezheb imama Šafije i Malika smatra da treba, dok učenjaci Kufe smatraju da ne treba da izgovara glasno.Ovaj stav zastupa i imam Taberi.
6.Sljedbenici imama Ebu Hanife kažu da je preče da se „amin“ ne izgovara glasno, nego da je bolje u sebi, jer to spada u dovu, a Allah Uzvišeni veli: “Molite Gospodara svoga ponizno i tiho.“
7.Riječ „ amin“ nije niko prije našeg ummeta koristio osim Musa i Harun.
(Tefsir-l-Kurtubi, 1/169-175)
https://subuluselam.wordpress.com/2013/05/05/propisi-vezani-za-amin-nakon-fatihe/
Preveo:Senad Muhić
//////////////////////////////////////
Međutim ovo nije stranica za pitanje zašto nemuslimani koriste koriste riječi koje sliče arapskoj rijeći “Amin”.
Admin
Vidi manjeKoja su to vremena kada nam je zabranjeno da klanjamo dženazu?
Vremenski periodi u kojima nam je zabranjeno klanjati i mrtve ukopavati su: kada sunce izlazi dok se ne podigne koliko je jedno koplje, kada je u zenitu, te u trenutku zalaženja Sunca tj. kada ostane koliko je koplje da zađe. Dokaz ovome je već citirani hadis od Ukbe b. Amira u kojem se spominju ovaviše
Vremenski periodi u kojima nam je zabranjeno klanjati i mrtve ukopavati su: kada sunce izlazi dok se ne podigne koliko je jedno koplje, kada je u zenitu, te u trenutku zalaženja Sunca tj. kada ostane koliko je koplje da zađe. Dokaz ovome je već citirani hadis od Ukbe b. Amira u kojem se spominju ova vremena. Dakle, dozvoljeno je klanjati prije sabaha i prije ikindije jer ne postoji predaja koja to zabranjuje.1
fusnota:
1 Vidjeti: Ibn Usejmin, Seb’une su'alen fi ahkami-l-dženaizi.
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/154666/
Izvor:
Pomoćni ured za islamsko misionarstvo – Rebva
Vidi manjeDa li se u mezarju može odrediti posebno mjesto za obavljanje dženaza?
Dženaza namaz će se klanjati u džamiji svejedno da li umrla osoba bila muško ili žensko, osim u slučaju da već ima pripremljena musalla za te aktivnosti. Nije problematično ukoliko se dženaza obavi u džamiji bez obira što već postoji musalla za dženaze, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,više
Dženaza namaz će se klanjati u džamiji svejedno da li umrla osoba bila muško ili žensko, osim u slučaju da već ima pripremljena musalla za te aktivnosti. Nije problematično ukoliko se dženaza obavi u džamiji bez obira što već postoji musalla za dženaze, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, obavio dženazu Ibn Bejdau u džamiji. 1
fusnota:
1 Medžmu’u fetava ve mekalatiš-šejh Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz, 13/165.
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/320320/
Kakav je propis dženaze već ukopanoj osobi u vremenima kada je zabranjeno klanjati?
Ne treba da se klanja osim ako to vrijeme zabrane traje dugo, kao što je slučaj sa vremenom nakon ikindije ili nakon sabaha. Nema prepreke da se klanja u ova dva vremena jer se radi o namazu sa razlogom. Kada su u pitanju vremena zabrane koja kratko traju u tom slučaju nije dozvoljeno klanjati dženaviše
Ne treba da se klanja osim ako to vrijeme zabrane traje dugo, kao što je slučaj sa vremenom nakon ikindije ili nakon sabaha. Nema prepreke da se klanja u ova dva vremena jer se radi o namazu sa razlogom. Kada su u pitanju vremena zabrane koja kratko traju u tom slučaju nije dozvoljeno klanjati dženazu i ukopavati umrle. Ta su vremena spomenuta u hadisu Ukbe b. Amira u kojem stoji: „Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je zabranio da se tokom dana u tri vremenska perioda klanja namaz i da se ukopavaju umrli: U periodu kada Sunce izlazi sve dok malo ne odskoči, kada Sunce bude na zenitu (sredini neba) pa sve dok ne prevagne prema zapadu, te kada Sunce počne da zalazi sve dok ne zađe.“1
fusnota:
1 Medžmu'u fetava ve mekalatiš-šejh Abdulaziz ibn Baz, 13/156-157.
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/320322/
Dženaza namaz nakon ukopa
Dženaza namaz nakon ukopa je sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Kada Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ne bi pristutvovao dženazi prije ukopa, klanjao bi je nakon nje, a čak i onaj koji je već klanjao dženazu može da je ponovi sa klanjačima, bilo da je ponovi dva ili tri puta. Pozviše
Dženaza namaz nakon ukopa je sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Kada Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ne bi pristutvovao dženazi prije ukopa, klanjao bi je nakon nje, a čak i onaj koji je već klanjao dženazu može da je ponovi sa klanjačima, bilo da je ponovi dva ili tri puta. Poznato je kod islamskih učenjaka da je dženaza vremenski ograničena mjesec dana.1
fusnota:
1 Medžmu’u fetava ve mekalatiš-šejh Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz, 13/153.
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/320324/
Treba li nadoknaditi propuštene tekbire na dženazi?
Sunnet je onome ko je propustio neke tekbire na dženazi da ih nadoknadi. Dokaz tome je opći hadis koji ukazuje na ovo, a u njemu se navodi: „Kada se uspostavi namaz, idite da ga obavite smireno i bez žurbe. Ono što stignete klanjajte, a ono što vas prođe nadokanadite.“ Nadoknadiće tako što će dio naviše
Sunnet je onome ko je propustio neke tekbire na dženazi da ih nadoknadi. Dokaz tome je opći hadis koji ukazuje na ovo, a u njemu se navodi: „Kada se uspostavi namaz, idite da ga obavite smireno i bez žurbe. Ono što stignete klanjajte, a ono što vas prođe nadokanadite.“
Nadoknadiće tako što će dio na koji je stigao smatrati početkom namaza, a dio koji naklanjava njegovim krajem zbog hadisa: „Dio namaza na koji ste stigli klanjajte, a dio na koji ste zakasnili, nakon toga upotpunite.“
Ako npr. imama zatekne na trećem tekbiru donijeće tekbir, proučiti Fatihu. Kada imama donese četvrti tekbir, on će nakon toga donijeti tekbir i učiti salavate. Kada imam preda selam, on će donijeti i učiti dovu za umrloga veoma kratko. Kada sa njom završi donijeće četvrti tekbir, nakon kojeg će predati selam.1
fusnota:
1 Medžmu'u fetava ve mekalati-š-šejh Abdu-l-l-Aziz ibn Baz,13/148-149.
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/320326/
Propis klanjanja dženaze sa više od četiri tekbira
Najbolje je da se donesu samo četiri tekbira, kao što se postupa u današnjem vremenu, jer je taj način posljednji koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, praktikovao. I pored toga što je Nedžašija imao veliki ugled i vrijednost, Poslanik je ipak klanjao dženazu sa četiri tekbira.1 fusnota: 1više
Najbolje je da se donesu samo četiri tekbira, kao što se postupa u današnjem vremenu, jer je taj način posljednji koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, praktikovao. I pored toga što je Nedžašija imao veliki ugled i vrijednost, Poslanik je ipak klanjao dženazu sa četiri tekbira.1
fusnota:
1 Medžmu'u fetava ve mekalatiš-šejh Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz, 13/148.
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/320328/
Da li se kod dženaze nakon četvrtog tekbira uči nešto?
Nakon četvrtog tekbira nije preneseno da se išta uči, nego treba donijeti tekbir, nakon toga malo sačekati i predati selam.1 fusnota: 1Medžmu'u fetava ve mekalati-š-šejh Abdull-Aziz ibn Baz, 13/147-148. Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz Prijevod:Senad Muhić Revizija:Ersan Grahovac https://islamhouse.coviše
Nakon četvrtog tekbira nije preneseno da se išta uči, nego treba donijeti tekbir, nakon toga malo sačekati i predati selam.1
fusnota:
1Medžmu'u fetava ve mekalati-š-šejh Abdull-Aziz ibn Baz, 13/147-148.
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz
Prijevod:Senad Muhić
Revizija:Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/320330/
Vidi manje