Koga prođe nekoliko tekbira na dženazi postupiće na sljedeći način: Nadoknadiće te tekbire onako kao što treba i nakon njih će učiti ono što treba ukoliko tabut nije ponešen. Ukoliko se boji da će tabut biti podignut prije nego što završi, donijeće tekbire jedan iza drugog, a potom će predati selam prije podizanja tabuta.1

fusnota:
1Vidjeti: El-Munteka min fetaval-Fewzan, 3/95.

Salih ibn Fevzan el-Fevzan

Prijevod: Senad Muhić

Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452675/

Posjećivanje mezarja od stane muškaraca je sunnet, a u ta mezarja spada i mezar Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Dakle, šerijatska posjeta kaburovima je sunnet samo muškarcima, a ona obuhvata dovu za umrlu osobu, traženje od Allaha da joj se smiluje i oprosti, te uzimanje pouke iz svega toga.
Kada musliman posjeti neki od mezara muslimana, proučit će: Es-selamu alejkum ehle-d-dijari mine-l-mu’minine ve-l-muslimine ve inna inšaallahu bikum lahikun. Nes’elullahe lena ve lekumu-l-afijete.
Kada posjeti kabur Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, Ebu Bekra i Omera, poselamiće ih i kazati: Allah bio sa vama zadovoljanm Ebu Bekre i Omere.
Posjećivanje kaburova, pa i kabura Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, od strane žena je zabranjeno i nije sunnet. Dokaz tome je predaja koju bilježe Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže od Ibn Abbasa: „Prokleo je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, one žene koje posjećuju kaburove, te one koji kaburove uzimaju za džamije.“
Također, bilježi Tirmizi od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, prokleo one žene koje puno posjećuju kaburove. Tirmizi za ovaj hadis veli da je hasen sahih.
U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, veli: „Bio sam vam zabranio posjetu mezarjima, a od sada ih možete posjećivati…“
Ovaj hadis se odnosi samo na muškarce, dok su žene izdvojene iz ove opće dozvole drugim hadisom u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve ve selleme, proklinje one žene koje posjećuju kaburove. Ova zabrana vezana za žene prenesena je od trojice ashaba, a također se prenosi od Aiše da je dozvola kaburova od strane žena derogirana.1

fusnota:
1 Fetava-l-ledžneti-d-daimeti,9/101-103.

Stalna komisija za naučna istraživanja i fetve

Prijevod: Senad Muhić

Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452680/

Prvo: Uputstvo Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, po ovom pitanju jeste da se izrazi saučešće samo porodici umrloga.
Drugo: Sunnet je da se pripremi hrana za porodicu umrloga. Abdullah b. Džafer veli: „Kada je stigla vijest o pogibiji Džafera, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je kazao: ‘Pripremite Džaferovoj porodici hranu, jer je njih zadesila nevolja.'“ Ovaj hadis bilježe petorica, osim Nesaije.1
Treće: Okupljanje u kući umrle osobe nakon ukopa, te pravljenje hrane tom prilikom nije dozvoljeno, a dokaz tome je predaja koju bilježi Ahmed od Džerira b. Abdullaha El-Bedželija u kojoj stoji: „Smatrali smo okupljanje u kući umrle osobe nakon ukopa, te pravljenje hrane tom prilikom vidom naricanja.“
Četvrto: Postupak stanovnika tih sela prilikom preseljenja umrle osobe nije dozvoljen i takvo nešto nema osnove u šerijatu.2

fusnote:
1 Kada se kaže: Bilježe petorica, pod tim se podrazumijevaju: Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed.
2 Fetava-l-ledžneti-d-daimeti, 9/133-134.

Stalna komisija za naučna istraživanja i fetve

Prijevod: Senad Muhić

Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452694/

Dozvoljeno je poklanjati sevape umrlima od ibadeta za koje imamo argument, kao što je: trajna sadaka, dova, vraćanje duga, hadž i umra (ukoliko je onaj za koga se obavlja hadždž umro ili je bolest tako da nema nade za ozdravljenje). Za ovakva djela postoji dokaz u šerijatu. U Kur’anu se navodi dokaz o propisanosti dove za žive i umrle muslimane: Oni koji poslije njih dolaze – govore: „Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, ti si, zaista, dobar i milostiv!” (El-Hašr, 10)
Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, veli: „'Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri slučaja: trajna sadaka, znanje kojim se drugi koriste i pobožno dijete koje za njega dove upućuje.”1
U drugoj predaji se navodi da je jedan čovjek došao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme i kazao: „Moja majka je umrla, a mislim da je imala želju da podijeli sadaku, pa da li će joj koristiti ako udjelim sadaku za nju?“ Poslanik mu reče: „Da.“ (Muttefekun alejhi)
Također se navodi da je neki čovjek došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i upitao: „Da li se i nakon smrti roditeljima može činiti dobročinstvo?“ Poslanik reče: „Da, a to je da im klanjaš dženazu, moliš Allaha da im oprosti, ispunjavaš njihove obaveze nakon njih, lijepo se ophodiš prema njihovim prijateljima, održavaš rodbinske veze.“2

fusnote:
1 Medžmu’u fetava ve mekalati-š-šejh Ibn Baz, 8/342.
2 Bilježe ga Muslim, Ebu Davud, et-Tirmizi, en-Nesa'i, Ibn Madže, Ahmed.
3 Bilježe ga Ebu Davud, br. 4476., i Ahmed, br. 15479.

Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz

Prijevod: Senad Muhić

Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452698/

Bolje je ukoliko čovjek nazove selam pa makar samo i prolazio pored mezarova nego da šuti, ali je bolje i potpunije ukoliko nanijeti posjetu mezarju.1

fusnota:
1 Medžmu'u fetava ve mekalati-š-šejh Ibn Baz, 13/336.

Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz

Prijevod: Senad Muhić

Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452704/