Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li u pouzdanim hadisma potvrđeno dizanje ruku u namazu mimo četiri situacije?
Četiri situacije u kojima se dižu ruke u namazu jesu sljedeće: prilikom donošenja početnog tekbira, prilikom odlaska na ruku, prilikom dizanja s rukua i poslije prvog sjedenja, to jest prilikom ustajanja na treći rekat. Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Božiji Poslanik, ﷺ, dizao je ruke priliviše
Četiri situacije u kojima se dižu ruke u namazu jesu sljedeće: prilikom donošenja početnog tekbira, prilikom odlaska na ruku, prilikom dizanja s rukua i poslije prvog sjedenja, to jest prilikom ustajanja na treći rekat. Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Božiji Poslanik, ﷺ, dizao je ruke prilikom donošenja početnog tekbira, prilikom donošenja tekbira za ruku, prilikom izgovaranja zikra: ‘Semiallahu limen hamideh’ i poslije prvog sjedenja; ruke pak nije dizao prilikom obavljanja sedžde” (el-Buhari, 735, i Muslim, 390).
Budući da se Ibn Omer, radijallahu anhu, upinjao da sazna kako Poslanik, ﷺ, obavlja namaz, pratio je Poslanika i vidio ga da ruke diže u ovim četirima situacijama, prenio je ono što je vidio i dodao da Poslanik ruke nije dizao prilikom obavljanja sedžde. Ne može se kazati da se ovdje radi o pravilu da se predanju u kojem se nešto potvrđuje daje prednost nad predanjem u kojem se nešto negira, to jest da se predanja u kojima se veli da je Resulullah, ﷺ, ruke dizao i prilikom obavljanja sedžde trebaju preferirati nad ovim Ibn Omerovim, radijallahu anhu, predanjem. Ibn Omer nedvosmisleno je izjavio da je utvrdio da Resulullah, ﷺ, nije dizao ruke na sedždi. Ibn Omer, radijallahu anhu, pratio je kako Allahov Poslanik, ﷺ, klanja, te je prenio da je, bez imalo sumnje, dizao ruke prije i poslije rukua, odnosno da na sedždi, nesumnjivo, ruke nije dizao, pa možemo li za njega reći da je previdio ili zaboravio? Ne možemo.
Kad je riječ o dženaza-namazu, predviđeno je da se ruke dižu prilikom donošenja svakog tekbira, kao što se ruke dižu i prilikom donošenja bajramskih tekbira.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMože li se bismilla učiti naglas u namazu?
Ispravno je da se bismila u namazu ne uči naglas, to jest da je sunnet bismilu proučiti usebi jer ona nije dio el-Fatihe. Ipak, nema smetnje u tome da čovjek ponekad prouči bismilu naglas, kako to kažu islamski učenjaci. Prenosi se da je Allahov Poslanik, ﷺ, bismilu učio naglas (en-Nesai, 904, Ibn Hviše
Ispravno je da se bismila u namazu ne uči naglas, to jest da je sunnet bismilu proučiti usebi jer ona nije dio el-Fatihe. Ipak, nema smetnje u tome da čovjek ponekad prouči bismilu naglas, kako to kažu islamski učenjaci. Prenosi se da je Allahov Poslanik, ﷺ, bismilu učio naglas (en-Nesai, 904, Ibn Hibban, 1788, Ibn Huzejma, 499, ed-Darekutni, 1/305, i el-Bejheki, 2/46 i 58). A bolje je da čovjek bismilu ne uči naglas jer se u pouzdanim hadisima kaže da ju je Vjerovjesnik, ﷺ, učio usebi. (Imam Muslim, 399, zabilježio je da je Enes, radijallahu anhu, kazivao: “Obavljao sam namaz pristajući za Resulullahom, ﷺ, i za Ebu Bekrom, i za Omerom, a nisam čuo da iko od njih uči bismilu.”)
Nadam se da nije pogriješio onaj ko prouči bismilu naglas kako bi izbjegao smutnju i negodovanje ako se nalazi u mjestu u kojem se bismila uči naglas.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKakav status ima učenje početne dove?
Učenje početne dove sunnet je u obaveznim i u dobrovoljnim namazima, a nije vadžib. Potrebno je da čovjek ne zapostavi nijednu početnu dovu koju je učio Allahov Poslanik, ﷺ, to jest treba ih učiti naizmjenično kako bi prakticirao sunnet u cijelosti. Ukoliko čovjek pamti samo jednu početnu dovu i naviše
Učenje početne dove sunnet je u obaveznim i u dobrovoljnim namazima, a nije vadžib. Potrebno je da čovjek ne zapostavi nijednu početnu dovu koju je učio Allahov Poslanik, ﷺ, to jest treba ih učiti naizmjenično kako bi prakticirao sunnet u cijelosti. Ukoliko čovjek pamti samo jednu početnu dovu i na nju se ograniči, nije grešan.
Iz vanjskog značenja predanjā može se razumjeti da Vjerovjesnik, ﷺ, nije uvijek učio istu početnu dovu, kao ni zikr koji se uči na sjedenju, pa ni zikr poslije namaza. To je činio iz dva razloga. Prvi je razlog to što se obveznik navikne na jedan zikr i izgovara ga mehanički, gotovo i ne osjećajući da čini zikr. Akoli naizmjenično uči različite verzije zikra, bit će pribraniji tokom tog ibadeta i bolje će razumjeti ono što izgovara. Drugi razlog jest pružanje olakšice pripadnicima umeta, pa svak uči ono što mu je najlakše i što upravo njemu odgovara.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMože li putnik skratiti namaz za imamom ako je stigao samo zadnja dva rekata?
Nije dozvoljeno da putnik skrati namaz ukoliko pristane za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, to jest imamom koji ne krati namaz, na osnovi Poslanikovih, ﷺ, riječi: “Kad čujete učenje ikameta, na namaz idite smireno i dostojanstveno, ne žurite! Pristanite za imamom kad dođete u džamiju, a naklaviše
Nije dozvoljeno da putnik skrati namaz ukoliko pristane za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, to jest imamom koji ne krati namaz, na osnovi Poslanikovih, ﷺ, riječi: “Kad čujete učenje ikameta, na namaz idite smireno i dostojanstveno, ne žurite! Pristanite za imamom kad dođete u džamiju, a naklanjajte ono što propustite” (el-Buhari, 636, i Muslim, 151), a one imaju općenit karakter. Prema tome, ako putnik, pristajući za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, stigne na druga dva rekata četverorekatnog namaza, mora naklanjati još dva rekata nakon što imam preda selam, a nije dozvoljeno da preda selam s imamom krateći namaz. Allah, opet, najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeTreba li klanjati tehijjetul mesdžid neposredno prije ikameta?
Ako je do ikameta ostalo premalo vremena za obavljanje tehijetul-mesdžida, nema smetnje u tome da čovjek izostavi taj namaz. No, ako pak ne zna kad će se imam pojaviti, bolje je da obavi tehijetul-mesdžid. Zatim, ako stupi u namaz i bude proučen ikamet, čovjek će namaz prekinuti ako se nalazi na prvviše
Ako je do ikameta ostalo premalo vremena za obavljanje tehijetul-mesdžida, nema smetnje u tome da čovjek izostavi taj namaz. No, ako pak ne zna kad će se imam pojaviti, bolje je da obavi tehijetul-mesdžid. Zatim, ako stupi u namaz i bude proučen ikamet, čovjek će namaz prekinuti ako se nalazi na prvom rekatu, a ako se nalazi na drugom rekatu, završit će namaz kratko učeći.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMogu li muškarci biti u saffu iza žena?
Islamski učenjaci vele da nema smetnje u tome da muškarci klanjaju iza žena, premda je to protivno sunnetu. Iako je sunnet da žene stoje u safovima iza muškaraca, u Haremi-šerifu se zbog gužve dogodi da muškarci stoje iza žena. Potrebno je da se čovjek sustegne od toga onoliko koliko je u mogućnostiviše
Islamski učenjaci vele da nema smetnje u tome da muškarci klanjaju iza žena, premda je to protivno sunnetu. Iako je sunnet da žene stoje u safovima iza muškaraca, u Haremi-šerifu se zbog gužve dogodi da muškarci stoje iza žena. Potrebno je da se čovjek sustegne od toga onoliko koliko je u mogućnosti. Obavljanje namaza u safu iza žena može dovesti do smutnje. Isto tako, potrebno je da žene ne klanjaju ondje gdje se nalaze muškarci.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKojim redosljedom se naklanjavaju propušteni namazi?
Prvo ćete naklanjati propušteni namaz, a zatim ćete klanjati onaj namaz koji je nastupio. Naklanjavanje propuštenog namaza nije dozvoljeno odlagati. Mnogi ljudi propušteni namaz naklanjaju s istim namazom tek sljedećeg dana. Naprimjer, ako propuste sabah-namaz, čekaju s njegovim naklanjavanjem do saviše
Prvo ćete naklanjati propušteni namaz, a zatim ćete klanjati onaj namaz koji je nastupio. Naklanjavanje propuštenog namaza nije dozvoljeno odlagati. Mnogi ljudi propušteni namaz naklanjaju s istim namazom tek sljedećeg dana. Naprimjer, ako propuste sabah-namaz, čekaju s njegovim naklanjavanjem do sabah-namaza sljedećeg dana. To je pogrešno i u suprotnosti s riječima i praksom Allahova Poslanik, ﷺ.
El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Onaj ko prespava namaz ili ga zaboravi klanjat će taj namaz kad se sjeti”, a nije rekao: “…klanjat će taj namaz sutradan u njegovu vremenu.”
Kad se radi o Poslanikovoj, ﷺ, praksi, tu je predanje u kojem se kaže da je jednog dana prilikom Bitke protiv saveznika izostavio nekoliko namaza, pa ih je naklanjao prije nego što je klanjao namaz koji je bio nastupio.
Ipak, ako obveznik uslijed zaborava ili neznanja postupi obratno, namaz mu je ispravan jer on u toj situaciji ima opravdanje.
Koristim se ovom prilikom da objasnim tri kategorije namaza u pogledu naklanjavanja.
Prva je kategorija namaz koji se mora naklanjati čim nestane razlog zbog koje je propušten, i u ovu kategoriju spada svih pet dnevnih namaza, vitr-namaz i potvrđeni sunneti.
Druga je kategorija namaz koji se ne naklanjava ako se propusti, nego se naklanja neki drugi namaz umjesto njega, i to je džuma-namaz. Ako čovjek dođe na džumanski namaz i stigne na drugi rekat, stupit će u namaz s nijetom da klanja podnevski farz, kao i onaj ko u potpunosti zakasni na džuma-namaz. Međutim, onaj ko stigne na ruku drugog rekata klanjat će džuma-namaz, to jest naklanjat će još jedan rekat nakon što imam preda selam. Mnogi ljudi nisu upućeni u ovo, pa pristanu za imamom poslije rukua drugog rekata te, nakon što imam preda selam, oni naklanjaju dva rekata. To je pogrešno! Oni u tom slučaju nisu stigli ni na jedan rekat džuma-namaza, pa moraju donijeti nijet da obavljaju podne-namaz. El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Stigao je obaviti namaz onaj ko stigne obaviti jedan njegov rekat.” Drukčije rečeno, onaj ko ne stigne obaviti nijedan rekat određenog namaza nije stigao obaviti taj namaz. Važno je napomenuti i to da žene i bolesnici koji ne mogu klanjati džuma-namaz moraju obaviti podne, a ne džuma-namaz; ako bi klanjali džuma-namaz, taj bi namaz bio nevažeći i ne bi bio primljen.
I treća je kategorija namaz koji se naklanja sutradan u njegovu vremenu, a to je bajram-namaz. Učenjaci kažu: “Ako se tek nakon što nastupi vrijeme podnevskog namaza sazna da je tog dana Bajram, bajram-namaz klanjat će se sutradan u vremenu u kojem se taj namaz obavlja.”
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKada treba obavljati potvrđene sunnete?
Ispravno je da se sunneti koji se obavljaju prije farza (kao, naprimjer, podnevski sunnet koji se obavlja prije farza) mogu obaviti jedino nakon nastupanja namaskog vremena, a prije obavljanja farz-namaza, dok se sunneti koji se obavljaju poslije farza mogu obaviti nakon što se klanja farz-namaz paviše
Ispravno je da se sunneti koji se obavljaju prije farza (kao, naprimjer, podnevski sunnet koji se obavlja prije farza) mogu obaviti jedino nakon nastupanja namaskog vremena, a prije obavljanja farz-namaza, dok se sunneti koji se obavljaju poslije farza mogu obaviti nakon što se klanja farz-namaz pa do isteka namaskog vremena. Ali ipak, ukoliko se dogodi da čovjek propusti sunnet koji se obavlja prije farza, ne zato što je podbacio u tome, naklanjat će taj sunnet poslije namaza. A ako taj sunnet propusti bezrazložno, neće mu biti od koristi ako ga naklanja. To je tako, a ispravno je mišljenje onih učenjaka koji vele da nije ispravan, niti je primljen, ibadet koji je vremenski ograničen, a koji čovjek namjerno i bez razloga propusti te ga zatim naknadno izvrši.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeJe li dozvoljeno uljepšati glas pri učenju Kur'ana?
Smatram da nema smetnje u tome da imam promijeni intonaciju učeći časni Kur’an pod uvjetom da u tome nema izvještačenosti i da pritom ne prelazi granice koje je ustanovio šerijat. Jednom, Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, obratio se Poslaniku, ﷺ: “Da sam znao da slušaš moje učenje Kur’ani-kerimaviše
Smatram da nema smetnje u tome da imam promijeni intonaciju učeći časni Kur’an pod uvjetom da u tome nema izvještačenosti i da pritom ne prelazi granice koje je ustanovio šerijat. Jednom, Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, obratio se Poslaniku, ﷺ: “Da sam znao da slušaš moje učenje Kur’ani-kerima, zacijelo bih uljepšao glas” (el-Bejheki, 10/231, i Ebu Ja’la, 7279). No, prekomjerno mijenjanje intonacije spada u pretjerivanje, i to ne treba raditi. Čini mi se da se vaše pitanje odnosi upravo na one imame koji pretjeruju u tom pogledu. A Allah, dželle šanuhu, opet, najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKo je dužan obavljati namaz?
Namaz je sastavni dio i temelj islama. Po važnosti zauzima mjesto odmah poslije kelimei-šehadeta. Namaz je najznačajnije djelo koja se obavlja pomoću udova. U pouzdanom hadisu kaže se: “Namaz je stup islama” (Ahmed, 5/213, et-Tirmizi, 2616, en-Nesai, 11394, i Ibn Madža, 3973. Et-Tirmizi je rekao daviše
Namaz je sastavni dio i temelj islama. Po važnosti zauzima mjesto odmah poslije kelimei-šehadeta. Namaz je najznačajnije djelo koja se obavlja pomoću udova. U pouzdanom hadisu kaže se: “Namaz je stup islama” (Ahmed, 5/213, et-Tirmizi, 2616, en-Nesai, 11394, i Ibn Madža, 3973. Et-Tirmizi je rekao da je ovaj hadis hasen-sahih). Svevišnji Allah naredio je obavljanje namaza na najuzvišenijem mjestu do kojeg je čovjek ikad dopro, u najznačajnijoj noći koju je doživio Resulullah, ﷺ, i to bez bilo kakvog posrednika. Gospodar je prvotno zapovjedio da se obavlja pedeset namaza tokom dana i noći, ali je taj broj smanjio na pet: obavlja se pet, ali se ima tolika nagrada kao da se obavlja pedeset namaza. To je dovoljan pokazatelj da je namaz veoma značajan, da ga Svevišnji Allah voli i da čovjek treba mnogo vremena provoditi u namazu.
Na obaveznost namaza ukazuju Kur’ani-kerim, Poslanikov, ﷺ, sunnet i jednoglasno mišljenje svih muslimana.
Allah, dželle šanuhu, rekao je: “…jer vjernicima je propisano u određeno vrijeme namaz obavljati” (en-Nisa, 103). Izraz propisano znači: naređeno.
Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je Muazu b. Džebelu, radijallahu anhu, šaljući ga u Jemen: “…izvijesti ih da im je Allah u obavezu stavio obavljanje pet dnevnih namaza tokom dana i noći…” (el-Buhari, 1395, i Muslim, 19)
U vezi s jednoglasnim mišljenjem o obaveznosti obavljanja namaza učenjaci su kazali: “Ako čovjek porekne obaveznost obavljanja pet dnevnih namaza, pa čak i obaveznost obavljanja samo jednog namaza, on je otpadnik od islama. Njegov život i imetak nemaju svetosti ako se ne pokaje. Ovdje se izuzima samo konvertit koji ništa ne zna o vjeri; on ima opravdanje zbog neznanja. No, pošto se taj čovjek pouči da je namaz temelj islama i da se mora obavljati, pa on i nakon toga bude poricao obaveznost njegova obavljanja, nevjernik je.”
Namaz moraju obavljati svaki punoljetan umno zdrav musliman i muslimanka. Namaz se nevjerniku ne stavlja u obavezu u smislu da ga mora obavljati prije prihvatanja islama i u smislu da mora naklanjati propuštene namaze nakon što prihvati islam, iako će na Sudnjem danu biti kažnjen za njegovo izostavljanje. Allah, dželle šanuhu, objavio je: “Svaki je čovjek odgovoran za ono što je radio, osim sretnikā, oni će se u džennetskim baščama raspitivati o nevjernicima: ‘Šta vas je u Sekar dovelo?’ ‘Nismo’, reći će, ‘bili jedni od onih koji su namaz obavljali i od onih koji su siromahe hranili, i u besposlice smo se s besposlenjacima upuštali, i Sudnji smo dan poricali, sve dok nam smrt nije došla’” (el-Muddessir, 38–47). To što će krivovjerni kazati da nisu bili jedni od onih što su namaz obavljali očito je kao dokaz da će, pored toga što su poricali Sudnji dan, biti kažnjeni za izostavljanje namaza.
Kad se radi o punoljetnosti, njeni su pokazatelji jedna od sljedećih stvari: nastupanje petnaeste godine starosti, izbacivanje sjemena uz požudu, na javi ili u snu, te pojava dlačica oko stidnog mjesta. U vezi s djevojčicom, pokazatelj njene punoljetnosti jest i menstruacija.
A kad je riječ o uvjetu da čovjek bude umno zdrav, zna se da nije dužna obavljati namaz osoba koja nije umno zdrava, kao što su, naprimjer, senilni starci koji ne razlikuju pojave i stvari oko sebe.
Umjesno je napomenuti i to da žena ne klanja, niti joj se namaz stavlja u obavezu, za vrijeme mjesečnog pranja i postporođajnog perioda, na temelju hadisa: “A zar žena obavlja namaz i posti za vrijeme mjesečnog pranja?!” (el-Buhari, 304)
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manje