Riječi: “Bolje je namaz klanjati nego spavati” dodaju se na prvi, a ne na drugi sabahski ezan, na temelju hadisa: “Kad budeš učio prvi sabahski ezan, dodaj riječi: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’” (Ahmed, 3/408)

Ovdje, međutim, treba znati da se pod sintagmom prvi sabahski ezan, koja je upotrijebljena u hadisu, podrazumijeva ezan koji se uči nakon nastupanja namaskog vremena; to je prvi ezan, a drugi ezan jest ikamet: i ikamet se naziva ezanom, pozivom. El-Buhari i Muslim zabilježili su sljedeći Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Između svaka dva poziva može se obaviti dobrovoljni namaz” (el-Buhari, 627, i Muslim, 304), a značenje je ovo: između ezana i ikameta može se obaviti dobrovoljni namaz. Imam el-Buhari zabilježio je predanje u kojem se kaže da je vladar pravovjernih Osman, radijallahu anhu, zarad džuma-namaza uveo treći ezan (to jest drugi, jer se i ikamet naziva ezanom, pozivom na namaz).

Dakle, Bilalu, radijallahu anhu, naređeno je da riječi: “Bolje je namaz klanjati nego spavati” doda prilikom učenja prvog sabahskog ezana. Ezan koji se uči prije nastupanja zore nije ezan zarad sabah-namaza. El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Bilal uči ezan potkraj noći da bi probudio one koji spavaju i da bi završili dobrovoljni namaz oni koji klanjaju.” Dakle, pomoću tog ezana Bilal je objema kategorijama najavljivao da je vrijeme za konzumiranje hrane koja se jede prilikom sehura. Imami el-Buhari i Muslim zabilježili su da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Maliku b. el-Huvejrisu: “Kad nastupi namasko vrijeme, neka jedan od vas prouči ezan”, a sabah-namaz nastupa nakon pojave zore.

Nije ispravno prosuđivanje onih ljudi koji smatraju da se sintagma prvi sabahski ezan odnosi na ezan koji se uči prije pojave zore. Neki ljudi vele: “Riječi: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’ izgovaraju se tokom ezana koji se uči prije zore, jer se ove riječ odnose na obavljanje dobrovoljnog namaza. Samo se za dobrovoljni namaz može reći: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’” Naime, kako se komparativ bolje može upotrijebiti za ono što nije farz, isto se tako može upotrijebiti i za strogu obavezu. Evo za to dva primjera: “O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu se putu borite – to vam je, da znate, bolje…” (es-Saff, 10, 11) ; “O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, kupoprodaju ostavite i pođite namaz obaviti – to vam je bolje neka znate!” (el-Džumua, 9)

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Ako žena dobije mjesečno pranje pola sata nakon što nastupi vrijeme podne-namaza, naprimjer, mora naklanjati taj namaz kad se očisti, na temelju Allahovih, dželle šanuhu, riječi: “…jer vjernicima je propisano u određeno vrijeme namaz obavljati” (en-Nisa, 103). A prema jednoglasnom mišljenju svih islamskih učenjaka, žena ne treba naklanjati namaze koje propusti tokom mjesečnog pranja. U podužem predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zar žena ne obavlja namaz i ne posti za vrijeme mjesečnog pranja?!” (el-Buhari, 304)

Ukoliko se žena očisti onda kad od namaskog vremena ostane toliko da može obaviti jedan rekat tog namaza, u toj će situaciji obaviti taj namaz. “Ko uspije obaviti jedan rekat ikindijskog namaza prije nego što sunce zađe stigao je obaviti taj namaz” (Muslim, 608). Ovo što smo konstatirali odnosi na sve namaze.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Psovanje vremena dijeli se na tri vrste:

Da se time žele samo iznijeti određene činjenice i obavijesti, bez kuđenja – to je dozvoljeno, kao da čovjek kaže: “Umorili smo se od žestoke vrućine u ovom danu”, ili hladnoće i slično tome, zato što se djela vrednuju prema namjerama, a izraz je ispravan zato što je puko iznošenje činjenica. Da psuje vrijeme kao da je ono to koje svojim htijenjem postupa, kao da psovanjem vremena smatra da je vrijeme to koje čini da se stvari okreću ka dobru ili zlu. Ovo je veliki širk, zato što sadrži ubjeđenje da postoji stvoritelj pored Allaha, a to zato što je uzrok dešavanja pripisao nekom drugom mimo Allaha. Da psuje vrijeme sa ubjeđenjem da je Allah taj koji čini i određuje, ali psuje vrijeme zato što se u njemu dešavaju određene prezrene stvari. Ovo je haram – zabranjeno, zato što je u suprotnosti sa saburom – strpljenjem koji je muslimanu obaveza, i nije kufr – nevjerstvo, zato što nije opsovao Allaha direktno, a kada bi opsovao Allaha direktno, bio bi kafir –nevjernik.

Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, rhm.

(Fetava ulema el-beledil-haram, str. 34–35)

Preveo: Amir Smajić, hfz.

Ako čovjek obavlja samo hadž ili hadž kiran, dozvoljeno je da obavi hadžski sa’j prije hadžskog tavafa; obavit će ga poslije počasnog tavafa koji se obavlja prilikom dolaska.Tako su postupili Vjerovjesnik, ﷺ, i ashabi koji su u Mekudoveli kurban. Međutim, akoli čovjek obavlja hadž temettu, tad mora obaviti dva sa’ja: jedan prilikom dolaska u Meku, to jest u sklopu obavljanja umre (umra se, radi podsjećanja, sastoji od tavafa, sa’ja i skraćivanja kose), a drugi prlikom obavljanja hadža; bolje je da se ovaj, hadžski sa’j obavi poslije hadžskog tavafa jer se sa’j u načelu obavlja poslije tavafa. Ipak, prema mišljenju koje preferiramo, nema smetnje u tome da se ovaj sa’j obavi prije tavafa. Allahov je Poslanik, ﷺ, na dan Kurbanskog bajrama odgovarao hadžijama na pitanja i rješavao njihove nedoumice, pa mu je, između ostalih, postavljeno i ovo pitanje: “Obavio sam sa’j prije tavafa!”, na koje je odgovorio: “Nisi pogriješio” (el-Buhari, 1734).

Prvog dana Kurbanskog bajrama hadžija će ovim redoslijedom obaviti ove obrede: bacanje kamenčića na velikom džemretu, klanje kurbana, brijanje glave ili šišanje, tavaf, sa’j. Ukoliko obavlja samo hadž ili hadž kiran,a već je obavio sa’j, izostavit će ga. Najbolje je da čovjek navedenih pet obreda obavi po redoslijedu, ali nema smetnje ako ne ispoštuje ovaj redoslijed, pogotovu ako za tim postoji potreba. I upravo je ovo dovoljan pokazatelj Allahove milosti i jednostavnosti islama, pa neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova, na tome.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Dozvoljeno je sa’j obaviti prije tavafa i istina je da ne postoji razlika između prvog dana Kurban-bajrama i drugih dana. Kazali smo ovako na osnovi predanja u kojem se kaže da je Resulullah, ﷺ, na danKurbanskog bajrama odgovarao hadžijama na pitanja i rješavao njihove nedoumice, pa mu je, između ostalih, postavljeno i ovo pitanje: “Obavio sam sa’j prije tavafa!” “Nisi pogriješio”, odgovorio mu je Vjerovjesnik, ﷺ (el-Buhari, 1734).

Ove Poslanikove riječi imaju općenit karakter, i podjednako seodnose sve dane Kurban-bajrama.

Šejh Muhammed b. Usejmin