Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: “Dvije su vrste stanovnika Vatre koje nisam vidio: ljudi s bičevima poput kravljih repova kojima udaraju narod i žene odjevene a nage, druge u zabludu odvode, a same su u zabludi, glave su im poput krivih grba horasanskih deva. One neće ući u Džennet, niti će osjetiti njegov miris, a doista se njegov miris prostire na toj i toj udaljenosti.” (Muslim, br. 2128)

Imam Nevevi, rahimehullah, u komentaru ovog hadisa kaže: “Ovaj je hadis  nadnaravni vjerovjesnički govor, jer uistinu su se ove dvije vrste pojavile.” (Nevevijev komentar Muslimove zbirke hadisa, 14/110) Imam Nevevi živio je prije više od sedam vijekova, a šta bi tek kazao da je u našem vremenu?!

Tumačeći spomenute osobine tih žena koje neće ući u Džennet, niti će osjetiti njegov miris, učenjaci navode različite komentare. O značenju riječi “odjevene a nage” kazano je da su to žene koje su “odjevene” Allahovim blagodatima, a “nage” su od zahvale na njima. Također je kazano da su to žene koje pokrivaju jedan dio svog tijela, a otkrivaju drugi, pokazujući tako svoju ljepotu, te da su to one koje odijevaju tanku odjeću kroz koju se nazire tijelo. “Druge u zabludu odvode, a same su u zabludi”, to su žene koje se uvijaju pri hodu i pokretima tijela zavode muškarce, kako to čine nemoralne žene. O značenju riječi: “…glave su im poput krivih grba horasanskih deva”, imam Nevevi kaže: “To znači da umotavanjem dugih velova, poveza i sl., svoje glave čine velikim i ogromnim.” (Nevevijev komentar Muslimove zbirke hadisa, 14/110)

Ibn Dževzi kaže da o značenju ovog dijela hadisa postoje dva mišljenja: Prvo je da su to žene koje uplitanjem druge kose i velova u svoju kosu čine svoje glave velikim tako da bivaju uzdignute poput devine grbe, a drugo mišljenje je da su to žene koje žude za muškarcima tako da ne obaraju svoje poglede niti poginju glave. (Kešful-muškil, 1/1031)

Ibn Arabi kaže: “To je alegorija o uveličavanju glave velovima, tako da onaj ko ih vidi misli da je sve to kosa, a to je haram.” (Munavi, Fejdul-Kadir, 1/463)

Imam Kurtubi kaže: “Njihove je glave poistovjetio sa grbama deva zbog toga što su podigle pletenice svojih kosa na sredini glava, gizdajući se i neprirodno se dotjerujući.” (Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 10/375)

Iz spomenutih citata razumije se da se zabranjeni način vezanja kose odnosi na uplitanje vela i sličnog tako da se kosa uzdigne čineći glavu izrazito velikom. Da li se zabrana odnosi i na samo vezivanje kose u tzv. punđu, bez uveličavanja glave nečim dodatnim ili ne, učenjaci imaju različita mišljenja. Neki učenjaci smatraju da se zabrana odnosi na spomenuti opis kada se u kosu uplete dugi veo ili nešto slično što je čini izrazito velikom, a samo vezanje kose u punđu nije obuhvaćeno zabranom. Drugi dio učenjaka, poput Kurtubija, smatra da zabrana obuhvata i samo skupljanje pletenica iznad glave. Ovo mišljenje od savremenih učenjaka odabrao je šejh Usejmin, rahimehullah. (Munedždžid, Fetava Nurun alad-derb i Fetaval-islam: sualun ve dževab, br. 45674) Prijetnja upućena ženama koje na spomenuti način odvode u zabludu ne ostavlja vjernice ravnodušnim. Naprotiv, stimulira ih da se što više udalje od svih osobina kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisao te nesretnice. Svevišnji Allah najbolje zna!

Odgovorio: Dr. Hakija Kanurić

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Nema smetnje u tome da žena konzumira pilule za sprečavanje mjesečnog cisklusa ako one nisu štetne za zdravlje i pod uvjetom da za to dobije dozvolu od muža. Koliko mi je poznato, pilule za sprečavanje mjesečnog pranja štetne su za zdravlje žene. Posve je prirodno da žena ima menstrualni cisklus, i sprečavanje istjecanja te, prirodne, krvi onda kad ona treba izaći iz tijela neizostavno mora naštetiti tijelu. Usto, pilule za sprečavanje mjesečnog pranja imaju za posljedicu poremećaj trajanja tog ciklusa, pa žena bude u nedoumici mora li klanjati ili ne mora, može li imati spolni odnos s mužem ili  ne može, i tako redom. Strahujem da su pilule za sprečavanje menstrualnog ciklusa štetne za ženu, pa ne preporučujem njihovu upotrebu, a ne kažem da ih je zabranjeno koristiti. Žena ne treba negodovati zbog mjesečnog pranja jer je to Božije davanje, nego treba biti strpljiva i treba se nadati da će je Svemogući Allah nagraditi. Na Oproštajnom hadžu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao je u šator u kojem se nalazila majka pravovjernih Aiša, radijallahu anha, koja je na mikatu stupila u obrede umre. Kad je primijetio da plače, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ju je: “Šta je bilo? Jesi li dobila menstrualni ciklus?” “Da”, odgovorila je. Na to je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah je odredio da žene imaju mjesečno pranje!” (el-Buhari, 249, i Muslim, 120 i 1211). Žena zbog mjesečnog ciklusa ne može postiti i obavljati namaz, ali može obavljati mnoge druge ibadete, kao, naprimjer, činiti zikr slaveći i veličajući Gospodara, udjeljivati milostinju, činiti dobročinstvo ljudima, govoriti im lijepe riječi, a sve to spada u najvrednija dobra djela.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Namaz je najvrednije obaviti u vremenu koje je šerijat za to predvidio. Imam el-Buhari zabilježio je da je neko upitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Koje je djelo najdraže Svevišnjem Allahu?” On je odgovorio: “Namaz obavljen u njegovu vremenu.” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao: “Namaz obavljen u njegovu prvom vremenu” zbog toga što se neki namazi trebaju odgoditi, kao, naprimjer, jacijski namaz. U vezi sa ženom, naprimjer, postavlja se pitanje je li bolje, kad se nalazi u kući, da jacijski namaz obavi odmah čim nastupi namasko vrijeme, ili je pak bolje da taj namaz odloži do prve trećine noći. Bolje je da jacija-namaz odgodi do prve trećine noći. Imam Muslim zabilježio je predanje u kojem se kaže: “Jedne je noći Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgodio jacijski namaz, pa su neki ashabi rekli: ‘Allahov Poslaniče, žene i djeca zaspali su!’ On se pojavio i predvodio ih u namazu, a zatim je rekao: ‘Kad ne bih otežao svojim sljedbenicima, uvijek bih obavljao jacijski namaz u ovom vremenu!’” Isto to važi za putnike i za one što su na izletu: bolje je da odgode jacija-namaz ukoliko im to ne predstavlja teškoću. A sve druge namaze, osim jacijskog, bolje je klanjati u prvom vremenu, izuzev ako postoji razlog da se oni odgode. Razlog da se odgodi podne-namaz, naprimjer, jest prevelika vrućina; namaz će se odgoditi do pred ikindiju, a tad je kudikamo manja vrućina. Podne-namaz bolje je u tom slučaju odložiti na osnovi hadisa koji su zabilježili el-Buhari i Muslim, a u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Odgodite namaz prilikom velike vrućine, jer je teška vrućina zapah vrućine džehennemske vatre!” El-Buhari i Muslim zabilježili su predanje u kojem se kaže: “Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je na putu, pa je Bilal htio proučiti ezan za podnevski namaz, na šta mu Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Sačekaj da zahladi!’ Nakon nekog vremena Bilal se pojavio da prouči ezan, ali mu je Poslanik islama opet rekao: ‘Sačekaj da zahladi!’ Naposlijetku se pojavio da prouči ezan, i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, to mu je dopustio.”

Razlog da se odgodi namaz jest i njegovo klanjanje u džematu, ako se u prvom namaskom vremenu ne može obaviti u džematu. Naprimjer, čovjek se nalazi izvan grada kad nastupi namasko vrijeme, pa ako namaz odmah obavi, klanjat će ga zasebno, a odgodi li ga, klanjat će ga u džematu. U toj je situaciji namaz bolje odgoditi.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Dozvoljeno je činiti mesh po zavoju koji se nalazi na rani, daščici koja se stavi na napuklu kost i po gipsu koji se stavi na slomljen ud, jer mesh je zamjena za pranje. Ukoliko čovjek skine zavoj, odnosno daščicu, odnosno gips, a prethodno je uzeo abdest potravši po tome, i dalje ima abdest jer je on uzet u skladu sa šerijatskim dokazima i ne može ga se poništiti osim na temelju šerijatskog dokaza, a takav dokaz ne postoji. Doduše, svi dokazi u kojima se govori o meshu po zavoju mogu se posmatrati kritički. Naime, s tim u vezi postoji nekoliko slabih hadisa koje su prihvatili neki učenjaci rekavši da ti hadisi jedni druge podupiru, pa se njima može dokazivati. Oni koji te hadise nisu prihvatili zato što su slabi kazali su da je čovjek oslobođen obaveze potiranja po zavoju, tim prije jer to prelazi čovjekove mogućnosti, dok su drugi, opet, rekli da će umjesto potiranja po tom dijelu tijela, uzeti tejemum. Bez obzira na predanja u kojima se govori o potiranju po zavoju, bliže pravilima šerijata jest stav onih učenjaka što kažu da se potire po zavoju, a ne uzima tejemum.

Kad je riječ o rani koja se nalazi na nekom od dijelova tijela koje čovjek pere prilikom uzimanja abdesta, možemo imati nekoliko situacija.

Prva situacija jest da rana ne bude u zavoju, a ne šteti joj pranje – tad se mora oprati prilikom uzimanja abdesta.

Druga je situacija da rana ne bude u zavoju i šteti joj pranje, ali ne smeta potiranje – tad se mora po njoj potrti, a ona se ne mora oprati.

Treća situacije jest da rana ne bude u zavoju, a smeta joj i pranje i potiranje – tad će umjesto pranja tog dijela tijela uzeti tejemum.

I četvrta je situacija da rana bude u zavoju, daščici ili gipsu – tad će potrati po tome, a to je zamjena za pranje i za uzimanje tejemuma također.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

U vezi s tim pitanjem nisu jednoglasni islamski autoriteti. Neki kažu da obveznik mora oprati i lijevu nogu, a nakon toga obuti čarape da bi mogao potirati. Ima, međutim, i onih učenjaka koji kažu da nije problematično da obveznik tako postupi, jer je on desnu čarapu obuo nakon što je oprao desnu nogu, a lijevu je čarapu obuo nakon što je oprao lijevu nogu, pa se za njega može reći da je obuo čarape nakon što je uzeo abdest. Međutim, tu je hadis koji su zabilježili imam ed-Darekutni i el-Hakim, koji ga je označio prihvatljivim, a u kojem Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Nakon što čovjek uzme abdest i obuje mestve…”

Na osnovi ovog hadisa može se preferirati mišljenje onih učenjaka koji smatraju da je neophodno uzeti abdest u cijelosti, a tek zatim obuti mestve. Drukčije rečeno, za onog ko ne opere i lijevu nogu ne može se kazati da je uzeo abdest. Stoga je, na osnovi navedenoga hadisa, preče prihvatiti ovo mišljenje.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba