Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li dopušteno u toalet unijeti list na kojem je napisano Allahovo ime?
Dopušteno je da čovjek u džepu unese list na kojem je napisano Allahovo, dželle šanuhu, ime, kao, naprimjer, list na kojem su ispisana imena Abdullah, Abdulaziz i tako dalje; a mnoga muška imena sadrže Allahovo ime. Šejh Muhammed b. Usejmin
Dopušteno je da čovjek u džepu unese list na kojem je napisano Allahovo, dželle šanuhu, ime, kao, naprimjer, list na kojem su ispisana imena Abdullah, Abdulaziz i tako dalje; a mnoga muška imena sadrže Allahovo ime.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeTreba li čovjek izgovoriti bismillu u toaletu?
Dok se nalazi u tolaetu, čovjek neće izgovoriti bismilu, nego će je “izgovoriti” u mislima. Nije utemeljeno mišljenje učenjaka koji smatraju da je izgovaranje bismile prilikom uzimanja abdesta i gusula važdib. Imam Ahmed govoraše: “U vezi s izgovaranjem bismile prilikom uzimanja abdesta ne postoji nviše
Dok se nalazi u tolaetu, čovjek neće izgovoriti bismilu, nego će je “izgovoriti” u mislima. Nije utemeljeno mišljenje učenjaka koji smatraju da je izgovaranje bismile prilikom uzimanja abdesta i gusula važdib. Imam Ahmed govoraše: “U vezi s izgovaranjem bismile prilikom uzimanja abdesta ne postoji nijedan pouzdan hadis.” Zato su Ibn Kudama, autor djela el-Mugni, i neki drugi učenjaci smatrali da je izgovaranje bismile prilikom uzimanja abdesta sunnet, a ne vadžib.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeDa li se na sedždu prvo spuštaju koljena ili ruke?
Važnost namaza i njegov stepen u islamu poznat je svakom muslimanu. Islamski učenjaci posvetili su veliku pažnju ovom ibadetu izučavajući i najsitnije detalje vezane za njega. Jedan od tih detalja jeste način na koji se klanjač spušta na sedždu, te da li se pri tome na tlo spuštaju prvo ruke, a zativiše
Važnost namaza i njegov stepen u islamu poznat je svakom muslimanu. Islamski učenjaci posvetili su veliku pažnju ovom ibadetu izučavajući i najsitnije detalje vezane za njega. Jedan od tih detalja jeste način na koji se klanjač spušta na sedždu, te da li se pri tome na tlo spuštaju prvo ruke, a zatim koljena ili obratno. Ebu Hanifa, Šafija i Ahmed, u jednoj predaji, odabrali su mišljenje da se prilikom spuštanja na sedždu prvo spuštaju koljena, a zatim ruke. Imam Tirmizi, pripisujući ovo mišljenje džumhuru (velikoj većini) islamskih učenjaka, kaže: “Većina učenjaka podržava ovu praksu!” (Džamiut-Tirmizi, 2/56, hadis, br. 268), tj. da se prilikom odlaska na sedždu prvo spuštaju koljena, a zatim ruke, a kada se ustaje, prvo se podignu ruke, a zatim koljena. Dokaz za ovo mišljenje jeste hadis Vaila b. Hudžra u kojem se kaže: “Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako, odlazeći na sedždu, spušta koljena prije ruku, a kada ustaje, podiže ruke prije koljena.” (Ebu Davud, br. 838, Tirmizi, br. 268, En-Nesai, br. 1089, Ibn Madža, br. 882, i Darekutni, br. 1307) Nakon što je naveo ovaj hadis, Darekutni je rekao: “Ovaj hadis prenosi samo Jezid b. Harun od Šurejka. Od Asima b. Kulejba ne prenosi ga niko osim Šurejka, a Šurejk nije jak prenosilac u predajama koje samo on prenosi.” (Sunenud-Darekutni, 2/150) Šejh Albani, rahimehullah, također je hadis ocijenio slabim. (Miškatul-mesabih, 1/195)
Imam Malik, Evzai i mnogi drugi hadiski učenjaci preferiraju spuštanje ruku prije koljena, argumentirajući to hadisom Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas čini sedždu, neka se ne spušta kao što se spušta deva, i neka spusti ruke prije koljena.” (Bilježe Ahmed, br. 8942, Ebu Davud, br. 840, Nesai, br. 1091 i drugi) Imam Nevevi ocijenio je dobrim sened ovog hadisa, a šejh Albani vjerodostojnim. (El-Medžmu, 3/421, i Miškatul-mesabih, 1/196)
Mnogi učenjaci preferirali su postupanje po hadisu Vaila, radijallahu anhu, koji se uzima kao dokaz za prvo mišljenje, dajući mu prednost nad predajom Ebu Hurejre, radijallahu anhu, tvrdeći da je ta predaja kontradiktorna u svom značenju. Jedan od istaknutih učenjaka koji su odabrali prvo mišljenje, tj. da se koljena spuštaju prije ruku, jeste Ibn Kajjim, a od savremenih učenjaka Muhammed b. Salih el-Usejmin. (Vidjeti: Zadul-mead, 1/215, i Eš-Šerhul-mumti, 3/110)
Rezimirajući ovo pitanje, navest ću citat Ibn Tejmijje, rahimehullah, koji potvrđuje da su oba načina prihvatljiva i ispravna, a postojeće razilaženje odnosi se na odabir boljeg i potpunijeg. Ibn Tejmijja kaže: “Učenjaci su jednoglasni u tome da je namaz dozvoljeno obavljati na svaki od dva spomenuta načina. Ako klanjač želi, spuštat će koljena prije ruku, a ako hoće, spuštat će ruke, a zatim koljena. Namaz mu je ispravan u oba slučaja, po konsenzusu učenjaka, međutim, učenjaci su se razišli u određivanju boljeg.” (Medžmuul-fetava, 22/449)
Odgovorio: Dr. Hakija Kanurić
Vidi manjeDa li činjenje grijeha pred djecom spada u javno činjenje grijeha?
Zahvala pripada samo Allahu. – Ovo pitanje je upućeno šejhu Muhammedu ibn Salih el-Usejminu, pa je, Allah mu se smilovao, odgovorio: “Da nas Allah sačuva! To je gore od javnog činjenja grijeha, jer pored toga imamo i ružan primjer odgoja. Ako se grijeh čini unutar kuće, a ne pred ljudima, da li se tviše
Zahvala pripada samo Allahu.
– Ovo pitanje je upućeno šejhu Muhammedu ibn Salih el-Usejminu, pa je, Allah mu se smilovao, odgovorio: “Da nas Allah sačuva! To je gore od javnog činjenja grijeha, jer pored toga imamo i ružan primjer odgoja.
Ako se grijeh čini unutar kuće, a ne pred ljudima, da li se taj čin smatra javnim griješenjem?
Da, jer da čini grijeh sam u svojoj odaji ne bi rekli da ga javno čini. Međutim, kad ga čini pred svojim ukućanima on im je ružan uzor. Zato je dužnost pušačima da duhan ne upotrebljavaju među svojim porodicama, jer se tako ukućani privikavaju da u budućnosti budu pušači. Allah najbolje zna.”
Šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Vidi manjeKako je najbolje postupiti u vezi s postom šest dana mjeseca ševala?
Najbolje je da čovjek šest dana mjeseca ševala posti odmah poslije Ramazanskog bajrama, i to dan za danom. Tako kažu islamski učenjaci. U tome se upravo ogleda dosljedno slijeđenje riječi Allahova Poslanika, ﷺ: “Kao da je postio cijelu godinu onaj ko isposti ramazan i zatim posti šest dana mjeseca šviše
Najbolje je da čovjek šest dana mjeseca ševala posti odmah poslije Ramazanskog bajrama, i to dan za danom. Tako kažu islamski učenjaci. U tome se upravo ogleda dosljedno slijeđenje riječi Allahova Poslanika, ﷺ: “Kao da je postio cijelu godinu onaj ko isposti ramazan i zatim posti šest dana mjeseca ševala” (Muslim, 1164). U tome je također natjecanje u činjenju ovog dobrog djela, za koje postoje poticaj i pohvala u hadisu, a to također ukazuje na odlučnost u iskorištavanju pružene prilike. Priliku ne treba propustiti zato što čovjek ne zna kakve ga okolnosti kasnije mogu snaći. Ovo u vezi s iskorišavanjem prilike koja se pruži treba imati u vidu kad se radi o svim drugim stvarima, pa čovjek treba požuriti da je iskoristi onda kad mu se objelodani da je u nekom postupku dobro za njega.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKakav status u islamu ima pošćenje dana Ašure?
Kad je Božiji Poslanik, ﷺ, učinio hidžru u Medinu, zatekao je jevreje da poste deseti dan mjeseca muharema, dan Ašure, i povodom toga rekao je: “Meni je Musa preči nego vama”, te je postio dan Ašure i zapovjedio da ga se provede u postu (el-Buhari, 2004, i Muslim, 1130). El-Buhari i Muslim zabilježiviše
Kad je Božiji Poslanik, ﷺ, učinio hidžru u Medinu, zatekao je jevreje da poste deseti dan mjeseca muharema, dan Ašure, i povodom toga rekao je: “Meni je Musa preči nego vama”, te je postio dan Ašure i zapovjedio da ga se provede u postu (el-Buhari, 2004, i Muslim, 1130). El-Buhari i Muslim zabilježili su i od Ibn Abbasa da je Vjerovjesnik, ﷺ, postio dan Ašure i naredio da ga se posti. Tu je i ovaj hadis u vezi s postom dana Ašure: “Nadam se da će Allah zbog toga oprostiti grijehe koje je čovjek počinio u prethodnoj godini” (Muslim, 1162).
Kad se radi o tome, treba, međutim, dodati i to da je Allahov Poslanik, ﷺ, kasnije zahtijevao da se muslimani razlikuju od jevrejā, pa je zapovjedio da se uz deseti dan mjeseca muharema, uz dan Ašure, posti dan prije ili dan poslije njega; bolje je ipak da posti dan prije, to jest deveti dan.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKakav status u islamu ima pošćenje u mjesecu šabanu?
Sunnet je postiti što više dana tokom mjeseca šabana. Evo šta je s tim u vezi izjavila majka pravovjernih Aiša, radijallahu anha: “Nije mi poznato da je Allahov Poslanik, ﷺ, postio u bilo kojem mjesecu onoliko koliko je postio u šabanu” (el-Buhari, 1969). Islamski autoriteti vele da post u mjesecu šviše
Sunnet je postiti što više dana tokom mjeseca šabana. Evo šta je s tim u vezi izjavila majka pravovjernih Aiša, radijallahu anha: “Nije mi poznato da je Allahov Poslanik, ﷺ, postio u bilo kojem mjesecu onoliko koliko je postio u šabanu” (el-Buhari, 1969). Islamski autoriteti vele da post u mjesecu šabanu u odnosu na ramazan ima status potvrđenih sunneta u odnosu na propisane namaze. U skladu s tim, treba postiti u mjesecu šabanu, i to je svojevrsna uvertira u post mjeseca ramazana, kao što treba postiti šest dana mjeseca ševala, pa to, kako rekosmo, ima status potvrđenih sunneta prije i poslije namaza.
Post u mjesecu šabanu sadrži još jednu korist, a to je pripremanje za podnošenje napora koji se pojavljuje uslijed posta mjeseca ramazana. Onaj ko često posti u mjesecu šabanu, taj neće osjetiti veliki napor prilikom posta u mjesecu ramazanu.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeAko čovjek posti svakog drugog dana, pa se petak podudari s danom tokom kojeg treba postiti, je li dozvoljeno da posti tokom njega?
Ako čovjek posti prekodan, i petak se, odnosno subota, odnosno nedjelja podudari s danom tokom kojeg treba postiti, dozvoljeno je da tokom njega posti. Ako se, međutim, post podudari s danima tokom kojih je zabranjeno postiti (dani dvaju Bajrama, te dani tokom kojih žena ima mjesečni ciklus ili postviše
Ako čovjek posti prekodan, i petak se, odnosno subota, odnosno nedjelja podudari s danom tokom kojeg treba postiti, dozvoljeno je da tokom njega posti. Ako se, međutim, post podudari s danima tokom kojih je zabranjeno postiti (dani dvaju Bajrama, te dani tokom kojih žena ima mjesečni ciklus ili postporođajno otjecanje krvi), onda se mora sustegnuti od posta. U vezi sa slučajem o kojem ste postavili pitanje, čovjek ne posti tokom petka zato što se radi o petku nego zato što se taj dan podudario s danom koji treba provesti u postu.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeJe li dozvoljeno postiti dva dana uzastopno, ne konzumirajući hranu i piće?
Allahov Poslanik, ﷺ, odvraćao je od toga da ljudi poste dva dana uzastopno, ne konzumirajući hranu i piće. Rekao je ovo: “Ko želi nastaviti s postom neka nastavi do zore” (el-Buhari, 1967). Eto, dozvoljeno je ne konzumirati ništa do zore, ali to nije poželjno, to više jer iz hadisa: “Ljudi će biti uviše
Allahov Poslanik, ﷺ, odvraćao je od toga da ljudi poste dva dana uzastopno, ne konzumirajući hranu i piće. Rekao je ovo: “Ko želi nastaviti s postom neka nastavi do zore” (el-Buhari, 1967). Eto, dozvoljeno je ne konzumirati ništa do zore, ali to nije poželjno, to više jer iz hadisa: “Ljudi će biti u dobru sve dok budu žurili s iftarom” (el-Buhari, 1957, i Muslim, 1098) slijedi da treba požuriti s konzumiranjem iftara, ne odlažući ga. Pošto je Resulullah, ﷺ, dozvolio ashabima da poste do zore, ne konzumirajući ni hranu ni piće, oni su rekli: “Ali, Božiji Poslaniče, ti postiš duže od toga!” On im je objasnio: “Ja nisam poput vas.” (el-Buhari, 1922, i Muslim, 1102)
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeIz kakvog je razloga zabranjeno postiti tokom petka zasebno? I odnosi li se ta zabrana na napaštanje obaveznog posta?
Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Nemojte noć uoči petka posebno određivati za ibadet, i nemojte petak posebno određivati za post, ali ako se podudari s nečijim dobrovoljnim postom, neka tokom njega posti” (Muslim, 1144). Razlog ove zabrane leži u tome što je petak sedmični praznik, pa, pored dvaju Baviše
Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Nemojte noć uoči petka posebno određivati za ibadet, i nemojte petak posebno određivati za post, ali ako se podudari s nečijim dobrovoljnim postom, neka tokom njega posti” (Muslim, 1144). Razlog ove zabrane leži u tome što je petak sedmični praznik, pa, pored dvaju Bajrama, spada u praznike koji su utemeljeni u šerijatu, i u tome što muškarci petkom trebaju poraniti na džuma-namaz te se zaokupiti učenjem dove i činjenjem zikra: petak u tom pogledu uvelike liči na dan Arefata, tokom kojeg hadžije ne trebaju postiti da bi imali snage za intenzivniji ibadet. A kad se dogodi da se vremenski podudare dva ibadeta od kojih se jedan može odložiti za kasnije, poznato je da se prednost daje onom ibadetu koji se ne može odložiti.
Možda će neko kazati: “Obrazloženje da je petak sedmični praznik iziskuje da je tokom petka zabranjeno postiti, kao što je zabranjeno postiti tokom dvaju Bajrama.” Objašnjenje je ovo: petak se, između ostalog, razlikuje od dvaju Bajrama po tome što u jednom mjesecu imamo četiri takva praznika, pa tokom tog dana nije zabranjeno postiti nego je to pokuđeno.
Akoli čovjek posti tokom četvrtka i petka, odnosno petka i subote, tad se zna da on nije imao namjeru postiti tokom petka zasebno.
Upitali ste me: “I odnosi li se ta zabrana na napaštanje obaveznog posta?” Dokazi koji se bave ovim pitanjem imaju općenit karakter i odnose se na obavezni i na dobrovoljni post, osim ako se radi o čovjeku koji radi teške fizičke poslove, te može propuštene dane obaveznog posta napostiti posteći tokom petka; njemu nije pokuđeno postiti tokom petka zasebno, jer on za tim ima potrebu.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manje