Postoji pet mikata, a to su: Zulhulejfa, el-Džuhfa, Jelemlem, Karnul-menazil i Zatu Irk.

Zulhulejfa je mikat za stanovnike Medine i za sve one koji na hadž dolaze iz tog pravca. Ovaj se mikat nalazi u neposrednoj blizini Medine, a ujedno je i najudaljeniji mikat od Meke.

El-Džuhfa je napušteno naselje kroz koje u Meku putuju stanovnici Šama.Umjesto u el-Džuhfi, ljudi danas ihrame oblače u mjestu Rabig.

Jelemlem je prijevoj, odnosno mjesto na kojem u ihramske zabrane stupaju stanovnici Jemena. Danas ovaj mikat nosi ime es-Sa’dijja.

Karnul-menazil također je prijevoj na putu koji povezuje oblast Nedžd i Meku. Ovaj se mikat danas zove es-Sejlul-kebir.

A Zatu Irk mjesto je u kojem u ihramske zabrane stupaju stanovnici Iraka.

Ove mikate, Zulhulejfu, el-Džuhfu, Jelemlem i Karnul-menazil, ustanovio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem (el-Buhari, 1524, i Muslim, 1181), a kad je riječ o mikatu Zatu Irk, predanje u vezi s tim od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Aiša, radijallahu anha, a zabilježili su ga : Ebu Davud, en-Nesai, Ibn Madža i et-Tirmizi. Njega jeustanovio i Omer, radijallahu anhu, kako se to navodi u pouzdanom predanju. Naime, nekistanovnici Kufe i Basre posjetili su Omera, radijallahu anhu, i požalili mu se: “Vladaru pravovjernih, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ustanovio je za stanovnike Nedžda mikat Karnul-menazil, ali nam on nije usput!” Na to im je Omer rekao: “Kao mikat uzimite mjesto koje je na vašem putu prema Meki paralelno s mikatom Karnul-menazil.” (el-Buhari, 1531)

Bilo kako bilo, ako je navedeno Aišino, radijallahu anha, predanje pouzdano, onda je stvar jasna – Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ustanovio je mikat Zatu Irk, ako ono pak nije pouzdano, vjerodostojno je predanje u kojem se kaže da je Omer, radijallahu anhu, ustanovio ovaj mikat. Radi podsjećanja, Omer je jedan od četverice hulefai-rašidina, a njihovu praksu moramo slijediti.Usto, Omerovo se promišljanje u nekoliko situacija podudarilo s Objavom,a ovo je jedna od tih situacija, ako je Aišino, radijallahu anha, predanje pouzdano. Ovaj Omerov postupak posve je sukladan kijasu, analognom prosuđivanju, a evo kako: pošto čovjek koji želi stupiti u obrede hadža ili umre dođe do mikata, mora stupiti u ihramske zabrane, pa isti status ima onaj ko se na nekom drugom mjestu nalazi paralelno s tim mikatom.

Omerove, radijallahu anhu, riječi: “Kao mikat uzmite mjesto koje je na vašem putu prema Meki paralelno s mikatom Karnul-menazil” (el-Buhari, 1531) sadrže značajnu smjernicu za ovo naše doba. Naime, ako čovjek na hadž ili na umru putuje avionom, nijet za obred u koji stupa donijet će prije nego što prekorači vertikalnu liniju na kojoj se nalazi mikat, i nije dozvoljeno odložiti stupanje u obred do Džide, a upravo to rade mnogi ljudi. Kad se radi o tome, isti status imaju sva prijevozna sredstva, pa čovjek mora stupiti u obrede svejedno došao paralelno s mikatom na kopnu ili na moru, odnosno bio s mikatom na istoj vertikalnoj liniji, u avionu. Ko u Meku radi obreda hadža ili umre putuje brodom i dospije paralelno s mikatima Jelemlem ili Rabig stupit će u obrede na tom mjestu.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice minber.ba