Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koja dva svijetla su data Poslaniku Muhammedu s.a.v.s?
Dva svjetla koja nisu data nijednom Vjerovjesniku prije Allahova Poslanika, ﷺ., su sura Al-Fatiha i posljednji ajeti sure Al-Baqara. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Dva svjetla koja nisu data nijednom Vjerovjesniku prije Allahova Poslanika, ﷺ., su sura Al-Fatiha i posljednji ajeti sure Al-Baqara.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeAjeti iz riznice ispod Arša
To su dva posljednja ajeta sure Al-Baqara. Allahov Poslanik, ﷺ., je za njih rekao: „Ko ih bude proučio noću, bit će mu dovoljni (dovoljni kao zaštita od svakoga zla).“ Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
To su dva posljednja ajeta sure Al-Baqara. Allahov Poslanik, ﷺ., je za njih rekao: „Ko ih bude proučio noću, bit će mu dovoljni (dovoljni kao zaštita od svakoga zla).“
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKoji je najveličanstveniji ajet u Kur’ani Kerimu?
Najveličanstveniji ajet u Kur’ani Kerimu je Ajetul-Kursij (Allahu la ilahe illa hu…). Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Najveličanstveniji ajet u Kur’ani Kerimu je Ajetul-Kursij (Allahu la ilahe illa hu…).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKako shvatiti i objediniti ajete o dva istoka i dva zapada?
Riječ „el-mešrik“ (istok) u prvom ajetu je upotrijebljena u jednini i poprimila je određeni član „el“ a to znači da riječ tada podrazumijeva cijelu vrstu, a ne samo jednu jedinku. Riječ sa određenim članom „el“ u arapskom jeziku implicira jedninu, dvojinu i množinu. U drugom ajetu je upotrijebljenaviše
Riječ „el-mešrik“ (istok) u prvom ajetu je upotrijebljena u jednini i poprimila je određeni član „el“ a to znači da riječ tada podrazumijeva cijelu vrstu, a ne samo jednu jedinku. Riječ sa određenim članom „el“ u arapskom jeziku implicira jedninu, dvojinu i množinu.
U drugom ajetu je upotrijebljena riječ u dvojini arapskoga jezika, pa je rečeno „el-mešrikajn“ (dva istoka), a misli se na zimski i ljetnji istok, jer Sunce zimi izlazi krajnje južno a ljeti krajnje sjeverno.
U trećem ajetu su upotrijebljene riječi istok i zapad u množini, pa je rečeno „el-mešariku vel-megarib“ (istoci i zapadi), jer je onih što izlaze i zalaze zaista mnogo, kao naprimjer: (Sunce, Mjesec, zvijezde…itd.). Sve spomenuto ima svoj istok (mjesto izlaska) i zapad (mjesto zalaska), a činjenica da se to svakodnevno ponavlja ukazuje na mnoštvo istoka i zapada.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeIma vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu
23. ajet sure Al-Ahzab objavljen je zbog Enesa ibn En-Nadra, r. a., koji je rekao: „Ako mi Allah omogući da se sretnem sa mušricima, On će sigurno vidjeti šta ću im uraditi.“ Kada se muslimani u toku Bitke na Uhudu razotkriše (počeše gubiti), on tada reče: „Allahu moj, ispričavam (izvinjavam) Ti seviše
23. ajet sure Al-Ahzab objavljen je zbog Enesa ibn En-Nadra, r. a., koji je rekao: „Ako mi Allah omogući da se sretnem sa mušricima, On će sigurno vidjeti šta ću im uraditi.“
Kada se muslimani u toku Bitke na Uhudu razotkriše (počeše gubiti), on tada reče: „Allahu moj, ispričavam (izvinjavam) Ti se zbog ovoga što ovi (tj. ashabi) uradiše, i odričem se ovoga što ovi (tj. mušrici) uradiše. On pohita prema Uhudu. Na putu ga susrete Sa’d ibn Muaz, r. a., a on mu reče: „O Sa’de, sine Muazov,… Džennet! Tako mi Gospodara Ka’be, osjećam njegov miris u podnožju Uhuda.“
Sa’d priča: „Allahov Poslaniče, ja nisam bio u stanju učiniti ono što on jeste.“
Enes ibn Malik, r. a., prenosilac ovoga hadisa, kaže: „Na njemu smo našli osamdeset i nekoliko rana: posjekotina od sablji, uboda kopljima i uboda strijelama. Nađosmo ga ubijena, a mušrici su ga već bili svega izmasakrirali toliko da ga niko živ nije mogao prepoznati izuzev njegove sestre koja ga je nekako uspjela prepoznati po jagodicama prstiju.“
Enes, r. a., kaže: „Mi smo smatrali ili vjerovali smo da je ovaj ajet bio objavljen upravo zbog njega i njemu sličnih.“
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeNa koga se odnosi ajet o zaklinjanju?
Ovaj ajet se specijalno odnosi na Ebu Bekra, r. a., koji se bio zakleo da više neće pomagati Mistahu ibn Usasi, koji mu je inače bio tečić (sin od tetke po majci), a koji je o Allahovom Poslaniku, ﷺ., rekao jednu nedoličnu stvar onda kada se počela širiti priča o potvori Aiše, r. a. Tada je Allah, dviše
Ovaj ajet se specijalno odnosi na Ebu Bekra, r. a., koji se bio zakleo da više neće pomagati Mistahu ibn Usasi, koji mu je inače bio tečić (sin od tetke po majci), a koji je o Allahovom Poslaniku, ﷺ., rekao jednu nedoličnu stvar onda kada se počela širiti priča o potvori Aiše, r. a. Tada je Allah, dž. š., objavio ovaj ajet:“Neka se čestiti i imućni među vama ne zaklinju da više neće pomagati rođake i siromahe, i one koji su na Allahovu putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i samilostan je“. (An-Nur, 22)
Kad je Ebu Bekr, r. a., čuo da je ovaj ajet objavljen, rekao je: „Da, tako mi Boga, želimo da nam Allah oprosti.“ I od tada je opet pomagao Mistahu kao i ranije.
Ebu Bekr, r. a., je time ličnim primjerom pokazao kako se uzorito i primjereno sprovode u djelo Allahove riječi i kako se djela koriguju shodno volji Njegovoj.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeČetiri značenja riječi ummet u Kur'anu?
Riječ „ummet“ u Kur’anu je upotrijebljena u sljedećim značenjima: 1- u značenju „et-taife“ (grupa, narod, zajednica). Allah, dž. š., kaže: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!’…” (An-Nahl, 36) 2- Upotrijebljena je u značenju „el-imame“ (imamet, vođstvo)više
Riječ „ummet“ u Kur’anu je upotrijebljena u sljedećim značenjima:
1- u značenju „et-taife“ (grupa, narod, zajednica). Allah, dž. š., kaže: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!’…” (An-Nahl, 36)
2- Upotrijebljena je u značenju „el-imame“ (imamet, vođstvo). Allah, dž. š., kaže: „Ibrahim je doista bio predvodnik, pokoran Allahu,…“ (An-Nahl, 120)
3- Upotrijebljena je u značenju „el-mille“ (vjera). Allah, dž. š., kaže: “Oni čak govore: ‘Mi smo zatekli pretke naše kako ispovijedaju vjeru i prateći ih u stopu mi smo na pravom putu.’” (Az-Zuhruf, 22)
4- Upotrijebljena je u značenju „ez-zemen“ (vrijeme). Allah, dž. š., kaže: “I tada, poslije toliko vremena, sjeti se jedan od one dvojice, onaj koji se spasio, …” (Yusuf, 45)
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeŠta se podrazumijeva pod pobjedom u ovom ajetu?
Postoje dva mišljenja u vezi sa značenjem riječi “pobjeda” u 10. ajetu sure Al-Hadid: 1- Jedni kažu da se to odnosi na Ugovor na Hudejbiji o primirju između muslimana i mušrika, i to je ispravno mišljenje. Dokaz za to su riječi Beraa ibn Aziba, r. a., kada je rekao: „Vi smatrate da se to oslobođenjeviše
Postoje dva mišljenja u vezi sa značenjem riječi “pobjeda” u 10. ajetu sure Al-Hadid:
1- Jedni kažu da se to odnosi na Ugovor na Hudejbiji o primirju između muslimana i mušrika, i to je ispravno mišljenje. Dokaz za to su riječi Beraa ibn Aziba, r. a., kada je rekao: „Vi smatrate da se to oslobođenje odnosi na oslobođenje Mekke. Tačno je da je oslobođenje Mekke bilo oslobođenje u pravom smislu riječi, ali mi računamo pod oslobođenjem prisegu zvanu „bej’atur-ridvan“ (prisega Allahovoga, dž. š., zadovoljstva) koju smo dali na dan Hudejbije.“ (Predanje bilježi Buharija)
2- Drugi kažu da se to oslobođenje odnosi na oslobođenje Mekke. To je mišljenje mnogih, ili čak, većine mufessira (komentatora Kur’ana).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeJedna teškoća nemože savladati dva olakšanja
Pravilo u arapskom jeziku je da kada se neka imenica spomene dva puta sa određenim članom „el“, onda se pod onim što je spomenuto drugi put podrazumijeva isto ono što je spomenuto prvi put, jer je određeno, kao što je slučaj sa riječju „el-‘usr“ (teškoća). A kada se imenica spomene dva puta bez odreviše
Pravilo u arapskom jeziku je da kada se neka imenica spomene dva puta sa određenim članom „el“, onda se pod onim što je spomenuto drugi put podrazumijeva isto ono što je spomenuto prvi put, jer je određeno, kao što je slučaj sa riječju „el-‘usr“ (teškoća). A kada se imenica spomene dva puta bez određenog člana „el“, onda je ono što je spomenuto prvi put jedno, a ono što je spomenuto drugi put nešto sasvim drugo, jer je neodređeno, kao što je slučaj sa riječju „jusr“ (olakšanje). Dakle, to upravo znači da je teškoća spomenuta samo jednom, a olakšanje dva puta, baš kao što je Ibn Abbas, r. a., rekao.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeZašto se za Kur’an kaže da je mesani?
Riječ „mesani“ znači da se u njemu stvari ponavljaju (udvajaju), tj. spominje se Džennet zajedno sa Džehennemom, dobri i bogobojazni sa zlima i prestupnicima. Allah, dž. š., je rekao: “Allah objavljuje najljepši govor, Knjigu sličnu po smislu, čije se pouke ponavljaju,…” (Az-Zumar, 23) Kur’an ima ovviše
Riječ „mesani“ znači da se u njemu stvari ponavljaju (udvajaju), tj. spominje se Džennet zajedno sa Džehennemom, dobri i bogobojazni sa zlima i prestupnicima. Allah, dž. š., je rekao: “Allah objavljuje najljepši govor, Knjigu sličnu po smislu, čije se pouke ponavljaju,…” (Az-Zumar, 23)
Kur’an ima ovakav stil zbog dva osnovna razloga:
1- da bi time čovjeka držao u poziciji između straha od Allaha i nade u Njegov oprost i milost, da kod njega ne bi prevagnuo niti strah od Allahove kazne, pa da padne u očaj, niti nada u Njegovu milost i oprost, pa da se osjeti sigurnim od Njegove kazne,
2- da se time otkloni dosada i mrzovolja, (a čitanje Kur’ana bude interesantnije i lakše za pamćenje onoga o čemu on govori).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manje