Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Šta se podrazumijeva pod pojmom es-seum (čuvanje, zaštita)?
Riječ „seum“ u arapskom jeziku ima značenje brige, čuvanja i pažnje. Od toga je i riječ ”es-saime”: stoka koja pase, odnosno koja se čuva na ispaši (livadi). Značenje ajeta bi bilo: Oni vam ”ukazuju pažnju” sa ovom strašnom kušnjom, ”najgorim mukama” kojima vas muče i izlažu. Iz fetvi i predavanja šviše
Riječ „seum“ u arapskom jeziku ima značenje brige, čuvanja i pažnje. Od toga je i riječ ”es-saime”: stoka koja pase, odnosno koja se čuva na ispaši (livadi). Značenje ajeta bi bilo: Oni vam ”ukazuju pažnju” sa ovom strašnom kušnjom, ”najgorim mukama” kojima vas muče i izlažu.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeKoja dva značenja u Kur'anu ima Allahov put?
1- Općenito značenje pojma Allahov put podrazumijeva svaki put koji vodi k Allahu, dž. š., u što se ubrajaju sva dobra djela. Primjer za to su riječi Allahove, dž. š.: „Oni koji imanja svoja troše na Allahovu putu“. (Al-Baqara, 261) „Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj…“ (An-Nahlviše
1- Općenito značenje pojma Allahov put podrazumijeva svaki put koji vodi k Allahu, dž. š., u što se ubrajaju sva dobra djela. Primjer za to su riječi Allahove, dž. š.: „Oni koji imanja svoja troše na Allahovu putu“. (Al-Baqara, 261) „Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj…“ (An-Nahl, 125)
2- Posebno značenje pojma Allahov put odnosi se isključivo na džihad (borbu na Allahovu putu). Primjer za to su Allahove, dž. š., riječi: „…Imate pouku u dvjema vojskama koje su se sukobile: jednoj, koja se borila na Allahovu putu…“ (Ali ‘Imran, 13)
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKo su najpoznatiji komentatori Kur’ana iz generacije tabiina?
Dvojica najpoznatijih mufessira iz generacije tabiina su: 1- Mudžahid ibn Džebr el-Mekkij, r. a., za kojega je Zehebi, r. a., rekao: „Ummet je saglasan da je Mudžahid imam u tefsiru, i da je njegovo mišljenje mjerodavno u toj oblasti. Umro je dok je bio na sedždi.“ 2- Katade ibn Di’ame es-Sedusij elviše
Dvojica najpoznatijih mufessira iz generacije tabiina su:
1- Mudžahid ibn Džebr el-Mekkij, r. a., za kojega je Zehebi, r. a., rekao: „Ummet je saglasan da je Mudžahid imam u tefsiru, i da je njegovo mišljenje mjerodavno u toj oblasti. Umro je dok je bio na sedždi.“
2- Katade ibn Di’ame es-Sedusij el-Basrij, r. a., za kojega je imam Ahmed, r. a., nakon što ga je nazvao hafizom i fekihom (poznavaocem šerijatskoga prava), rekao: „Rijetko se može naći neko da ga je pretekao, jedino možda da je na njegovom rangu.“ A on (Katade) je o sebi rekao: „Nikad nijednom muhaddisu nisam rekao: ‘Ponovi mi’, niti sam ikad išta ušima čuo, a da to nisam shvatio, razumio i zapamtio.“
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeZbog koga su objavljeni ajeti o ,li’anu‘, zaklinjanju supružnika na vlastitu nevinost?
Ovaj ajet je objavljen zbog Hilala ibn Umejje, r .a., kada je svoju ženu optužio da je učinila zinaluk (prostituciju) sa Šerikom ibn Semhanom, r. a. Tada mu je Allahov Poslanik, ﷺ., rekao: „Ili ćeš to jasno dokazati ili će se nad tobom izvršiti šerijatska kazna za potvoru.“ Allah, dž. š., je tada obviše
Ovaj ajet je objavljen zbog Hilala ibn Umejje, r .a., kada je svoju ženu optužio da je učinila zinaluk (prostituciju) sa Šerikom ibn Semhanom, r. a. Tada mu je Allahov Poslanik, ﷺ., rekao: „Ili ćeš to jasno dokazati ili će se nad tobom izvršiti šerijatska kazna za potvoru.“ Allah, dž. š., je tada objavio ajete u kojima se kaže da u takvoj situaciji, i optuženi i onaj koji optužuje, moraju na sebe prizvati prokletstvo ako lažu. Kad su objavljeni ajeti, Hilal ibn Umejja bi oslobođen.
Ovo je poznata priča, a bilježe je i Buhari i Muslim.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta u ajetu znači riječ zulm?
Riječ „zulm“ u ovom ajetu znači širk (višeboštvo) i suprotna je riječi „iman“ (vjerovanje). Allah, dž. š., kaže: إِنَّ الشِّرْكَ لَظُلْمٌ عَظِيمٌ “… mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda”. (Luqman, 13) Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Riječ „zulm“ u ovom ajetu znači širk (višeboštvo) i suprotna je riječi „iman“ (vjerovanje). Allah, dž. š., kaže: إِنَّ الشِّرْكَ لَظُلْمٌ عَظِيمٌ “… mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda”. (Luqman, 13)
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeZašto je dio Kur’ana koji se zove Al-Mufassal (Podijeljeni na dijelove) dobio takvo ime?
Dio Kur’ana koji se zove Al-Mufassal je dobio takvo ime upravo zbog toga što je isprekidan i podijeljen na više dijelova. Podijeljen je na tri dijela: Prvi dio se zove „Tivalul-Mufassal“ (duge sure Mufessala), i tu se ubrajaju sure počevši od sure Kaf pa sve do sure An-Naba’ (Amme). Ove sure je lijeviše
Dio Kur’ana koji se zove Al-Mufassal je dobio takvo ime upravo zbog toga što je isprekidan i podijeljen na više dijelova. Podijeljen je na tri dijela:
Prvi dio se zove „Tivalul-Mufassal“ (duge sure Mufessala), i tu se ubrajaju sure počevši od sure Kaf pa sve do sure An-Naba’ (Amme). Ove sure je lijepo učiti na sabah namazu.
Drugi dio se zove „Avsatul-Mufassal“ (srednje sure Mufassala), i tu spadaju sure počevši od sure An-Naba’ pa sve do sure Ad-Duha. Lijepo ih je učiti na jaciji namazu.
Treći dio se zove „Kisarul-Mufassal“ (kratke sure Mufassala), u koji spadaju sure počevši od sure Ad-Duha pa do kraja Kur’ana, tj. do sure An-Nas. Ove kratke sure je lijepo učiti na akšam namazu.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeŠta se podrazumijeva pod riječju kadr u ovom ajetu?
1- Pod riječju „Kadr“ podrazumijeva se „šeref“ (čast). Tako se kaže za čovjeka: „Fulanun zu kadrin kebir,“ tj. „šerefin kebir“ (To je mnogo častan čovjek). 2- Riječ „Kadr“ podrazumijeva „takdir“ (određivanje), jer Allah, dž. š., u toj noći određuje ono što će biti tokom cijele godine. Oba ova značenviše
1- Pod riječju „Kadr“ podrazumijeva se „šeref“ (čast). Tako se kaže za čovjeka: „Fulanun zu kadrin kebir,“ tj. „šerefin kebir“ (To je mnogo častan čovjek).
2- Riječ „Kadr“ podrazumijeva „takdir“ (određivanje), jer Allah, dž. š., u toj noći određuje ono što će biti tokom cijele godine. Oba ova značenja su tačna i ispravna.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta podrazumijeva riječ lealle u kur’anskom ajetu?
Kada god se u Kur’anu nađe riječ „lealle“ (da bi, ne bi li), ona ima značenje obrazloženja (navođenja razloga, uzroka) za ono što nakon nje slijedi, a ne nade i očekivanja. Dakle, spominjanje Allaha, dž. š., (zikr) je razlog spasu na ahiretu. Riječ „lealle“ bi ukazivala na nadu kada bi onome u kogaviše
Kada god se u Kur’anu nađe riječ „lealle“ (da bi, ne bi li), ona ima značenje obrazloženja (navođenja razloga, uzroka) za ono što nakon nje slijedi, a ne nade i očekivanja. Dakle, spominjanje Allaha, dž. š., (zikr) je razlog spasu na ahiretu. Riječ „lealle“ bi ukazivala na nadu kada bi onome u koga se nada, neka stvar, predstavljala teškoću. A Allahu, dž. š., apsolutno ništa ne predstavlja teškoću, i Njemu je sve lahko.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKoliko sura je započeto određenim isprekidanim harfovima (slovima)?
Kur’an ima stotinu i četrnaest sura, a dvadeset i devet sura je započeto određenim isprekidanim harfovima (slovima). Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Kur’an ima stotinu i četrnaest sura, a dvadeset i devet sura je započeto određenim isprekidanim harfovima (slovima).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeZašto je sura Ihlas dobila takvo ime?
Riječ „ihlas“ je infinitiv glagola „ahlesa, juhlisu“ (pročistiti, učiniti čistim i iskrenim, izdvojiti najčistije). A sura je dobila to ime zato što je Allah, dž. š., upravo nju izabrao za Sebe, pa u njoj nije spominjao ništa osim Svojih imena i svojstava. Kao i zbog toga što je onaj koji je uči, vjviše
Riječ „ihlas“ je infinitiv glagola „ahlesa, juhlisu“ (pročistiti, učiniti čistim i iskrenim, izdvojiti najčistije). A sura je dobila to ime zato što je Allah, dž. š., upravo nju izabrao za Sebe, pa u njoj nije spominjao ništa osim Svojih imena i svojstava. Kao i zbog toga što je onaj koji je uči, vjerujući u nju i bivajući čvrsto uvjeren u ono na što ona ukazuje, pravi i iskreni vjernik čije je srce čisto od bilo kakvih primjesa širka i mnogoboštva.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manje