Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je tačno da je razilaženje u ovom ummetu milost?
Ovo predanje je netačno. Razilaženje u ummetu nikako ne može biti milost. Zbog toga Allah, dž. š., kaže: “… Međutim, oni će se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje…” (Hud, 118 – 119). To jasno ukazuje na slabost ovoga predanja koje se, pogrešno, veže za Allahovogviše
Ovo predanje je netačno. Razilaženje u ummetu nikako ne može biti milost. Zbog toga Allah, dž. š., kaže: “… Međutim, oni će se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje…” (Hud, 118 – 119). To jasno ukazuje na slabost ovoga predanja koje se, pogrešno, veže za Allahovoga Poslanika, ﷺ.
Međutim, istina je da nekada oni koji se razilaze, zaslužuju zbog toga milost i nagradu, ali samo pod uslovom da su oni mudžtehidi (oni koji su dostojni da iznalaze šerijatska rješenja i rješavaju neka šerijatska pitanja na osnovu određenih dokaza).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeKakva je razlika između kozmološkoga i šerijatskoga propisa?
Kozmološki propis podrazumijeva sve ono što je Allah, dž. š., stvorio. Sva stvorenja su kozmološka, kao npr. spuštanje kiše. Teološki propis podrazumijeva sve ono što je Allah, dž. š., naredio Svojim robovima, kao što je namaz, ili im je zabranio, kao što je kamata. Iz fetvi i predavanja šejha Muhamviše
Kozmološki propis podrazumijeva sve ono što je Allah, dž. š., stvorio. Sva stvorenja su kozmološka, kao npr. spuštanje kiše.
Teološki propis podrazumijeva sve ono što je Allah, dž. š., naredio Svojim robovima, kao što je namaz, ili im je zabranio, kao što je kamata.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKakva je razlika između riječi lem i lemma u arapskom jeziku?
Riječ „lem“ predstavlja negaciju nečega što se ne očekuje, tj. ne iščekuje, kao kad kažemo: „Lem jekum Zejd“ (Zejdn nije ustao), iako se nije ni očekivalo da Zejd ustane. A riječ „lemma“ predstavlja negaciju nečega čije se dešavanje očekuje, kao kad kažemo: „Lemma jekum Zejd“, (Zejd još uvijek nijeviše
Riječ „lem“ predstavlja negaciju nečega što se ne očekuje, tj. ne iščekuje, kao kad kažemo: „Lem jekum Zejd“ (Zejdn nije ustao), iako se nije ni očekivalo da Zejd ustane.
A riječ „lemma“ predstavlja negaciju nečega čije se dešavanje očekuje, kao kad kažemo: „Lemma jekum Zejd“, (Zejd još uvijek nije ustao, tj. još uvijek ne ustaje, iako se njegovo ustajanje očekuje).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKo je bio šejhul-islam Ibn Tejmijje, r. a.?
Njegovo ime je Ebul-Abbas Ahmed ibn Abdul-Halim ibn Abdus-Selam ibn Tejmijje, r. a. Rođen je u Harranu, u ponedjeljak, 10. 3. 661. hidžretske godine, a umro je potvoren i nepravedno zatvoren u kuli u Damasku, također u ponedjeljak, 20. 11. 728. hidžretske godine. Dženaza namaz mu je obavljena u Emevviše
Njegovo ime je Ebul-Abbas Ahmed ibn Abdul-Halim ibn Abdus-Selam ibn Tejmijje, r. a. Rođen je u Harranu, u ponedjeljak, 10. 3. 661. hidžretske godine, a umro je potvoren i nepravedno zatvoren u kuli u Damasku, također u ponedjeljak, 20. 11. 728. hidžretske godine. Dženaza namaz mu je obavljena u Emevijskoj džamiji u Damasku, poslije podne namaza, a zbog ogromne gužve koju je napravila masa svijeta, ukopan je tek nešto malo poslije ikindije namaza. Allaha Svemogućeg molimo da mu se smiluje milošću Svojom obilnom, i da nas, zajedno sa našim roditeljima i svim muslimanima, sa njim spoji u Džennetu – amin!
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKoje vrste istivaa u arapskom jeziku postoje?
U arapskom jeziku postoje sljedeće vrste „istivaa“: 1- „Istiva“ u općenitom smislu, koji znači kompletnost i sazrijevanje: Allah, dž. š., je rekao: ”I kad se on opasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje;…” (Al-Qasas, 14) 2- „Istiva“ koji dolazi uz prijedlog „ila“ (ka, prema) a znači dospjetiviše
U arapskom jeziku postoje sljedeće vrste „istivaa“:
1- „Istiva“ u općenitom smislu, koji znači kompletnost i sazrijevanje: Allah, dž. š., je rekao: ”I kad se on opasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje;…” (Al-Qasas, 14)
2- „Istiva“ koji dolazi uz prijedlog „ila“ (ka, prema) a znači dospjeti, dosegnuti do nečega u savršenoj formi: Allah, dž. š., je rekao: ” zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo još maglina bilo,…” (Fussilat, 11)
3- „Istiva“ koji dolazi uz prijedlog „ala“ (na, iznad) a znači uzvišenost, uzdignuće iznad nečega: Allah, dž. š., je rekao: ”…a zatim se nad Aršom uzvisio;…” (Al-A’raf, 54)
4- ”Istiva” sa kojim obavezno dolazi veznik ”ve” i u tom slučaju on znači poistovjećivanje dvije stvari i izjednačenje među njima. Naprimjer: ”Isteva el-mau vel-hašebe,” (Došla voda do poda, tj. nivo vode se popeo do visine poda).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeFardi ajn, fardi kifaje
S aspekta pritvrđenosti i omiljenosti kod Allaha, dž. š., fardi-ajn je vredniji i bolji, pa ga je zbog toga Allah, dž. š., stavio u obavezu svakome pojedincu. A s obzirom da je fardi-kifaje takva obaveza da ako ga neki izvrše, drugi time postaju oslobođeni odgovornosti, on je zbog toga vredniji, jerviše
S aspekta pritvrđenosti i omiljenosti kod Allaha, dž. š., fardi-ajn je vredniji i bolji, pa ga je zbog toga Allah, dž. š., stavio u obavezu svakome pojedincu. A s obzirom da je fardi-kifaje takva obaveza da ako ga neki izvrše, drugi time postaju oslobođeni odgovornosti, on je zbog toga vredniji, jer čovjek njegovim izvršavanjem oslobađa odgovornosti i sebe i druge.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači Isra,’ a šta Mi’radž u jezičkom smislu?
Isra’ je infinitiv glagola „’esra, jusri“, a znači putovati noću, i ima značenje kao i glagol „sera, jesri“. Mi’radž je sredstvo za penjanje, tj. lift. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Isra’ je infinitiv glagola „’esra, jusri“, a znači putovati noću, i ima značenje kao i glagol „sera, jesri“.
Mi’radž je sredstvo za penjanje, tj. lift.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači riječ el-hanif?
Riječ „el-hanif“ znači: udaljen od svega što ne predstavlja čisti Tevhid. Preuzeta je od ”hanefe ez-z’ibu”, što znači: vuk se nageo, nakrenuo (na jednu stranu). Dakle, ”el-hanif” je onaj ko je daleko od svega što narušava Tevhid, pravu vjeru. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmviše
Riječ „el-hanif“ znači: udaljen od svega što ne predstavlja čisti Tevhid. Preuzeta je od ”hanefe ez-z’ibu”, što znači: vuk se nageo, nakrenuo (na jednu stranu). Dakle, ”el-hanif” je onaj ko je daleko od svega što narušava Tevhid, pravu vjeru.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači riječ el-istivau u arapskom jeziku?
Riječ „el-istivau“ ima nekoliko značenja: 1- Nekada uz ovu riječ ne dolazi nikakav prijedlog, pa tada ona ima općenito značenje i znači kompletnost, potpunost, zrelost, kao što je slučaj u ajetu: ﴿ وَلَمَّا بَلَغَ أَشُدَّهُ وَاسْتَوَى آتَيْنَاهُ حُكْمًا وَعِلْمًا ﴾ “I kad se on spasa snagom i stasa,više
Riječ „el-istivau“ ima nekoliko značenja:
1- Nekada uz ovu riječ ne dolazi nikakav prijedlog, pa tada ona ima općenito značenje i znači kompletnost, potpunost, zrelost, kao što je slučaj u ajetu:
﴿ وَلَمَّا بَلَغَ أَشُدَّهُ وَاسْتَوَى آتَيْنَاهُ حُكْمًا وَعِلْمًا ﴾
“I kad se on spasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje; …” (Al-Qasas, 14)
2- Nekada poslije ove riječi dolazi harf „vav“, i u tom slučaju znači jednakost, istovjetnost. Kao kada kažemo: „Istevel-ma’u vel-‘atebetu“, (Voda je dostigla nivo praga, tj. izjednačila se s njim).
3- Nekada poslije ove riječi dolazi prijedlog „ila“ (k, ka), te u takvoj situaciji poprima značenje namjere, kao što je slučaj u ajetu: ثُمَّ اسْتَوَى إِلَى السَّمَاء “zatim se nebeskim visinama uputio….” (Fussilat, 11)
4- Nekada poslije ove riječi dolazi prijedlog „’ala“ (na, nad, iznad), te u takvoj situaciji poprima značenje uzdignuća ili uspeća iznad nečega, kao što je slučaj u ajetu: الرَّحْمَنُ عَلَى الْعَرْشِ اسْتَوَى “Svemilosni, Koji se nad Aršom uzvisio”. (Ta Ha, 5)
Neki učenjaci smatraju da riječ „el-istivau“ kada poslije nje dođe prijedlog „ila“ ima isto značenje kao i onda kada poslije nje dođe prijedlog „’ala“, tj. u oba slučaja znači uzdignuće iznad, uspeće iznad.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači riječ et-tagut?
„Et-tagut“ je izvedenica od riječi „et-tugjan“, koja znači prekoračenje granice ili prelazak svake mjere. Allah, dž. š., kaže:“Mi smo vas, kad je voda preplavila sve, u lađi nosili”. (Al-Haqqa, 11) Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
„Et-tagut“ je izvedenica od riječi „et-tugjan“, koja znači prekoračenje granice ili prelazak svake mjere. Allah, dž. š., kaže:“Mi smo vas, kad je voda preplavila sve, u lađi nosili”. (Al-Haqqa, 11)
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manje