Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Od čega je izvedena riječ En-Nebijj?
1- Riječ „En-Nebijj“ izvedena je od riječi „en-nebe’“ što znači vijest. Prema tome, „en-nebe’“ je vijest o Allahu, dž. š. 2- Riječ „En-Nebijj“ izvedena je od riječi „nebvetun“ što je u osnovi infinitiv glagola „neba, jenbu“ (uzdići se, uzvisiti se). A Vjerovjesnik je bez imalo sumnje na najvišoj pozviše
1- Riječ „En-Nebijj“ izvedena je od riječi „en-nebe’“ što znači vijest. Prema tome, „en-nebe’“ je vijest o Allahu, dž. š.
2- Riječ „En-Nebijj“ izvedena je od riječi „nebvetun“ što je u osnovi infinitiv glagola „neba, jenbu“ (uzdići se, uzvisiti se). A Vjerovjesnik je bez imalo sumnje na najvišoj poziciji i najuzvišenijem stepenu koji može biti dat čovjeku.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta čovjek treba izgovoriti kada je radostan ili tužan?
Kada se čovjek nečemu obraduje, onda je sunnet da kaže: „EL-HAMDU LILLAHIL-LEZI BINI’METIHI TETIMMUS-SALIHAT (Neka je hvala Allahu Čijom se blagodati upotpunjuju sva dobra)“, kao što je sunnet i to da se prilikom tuge, nesreće i kakve nezgode, izgovori: „EL-HAMDU LILLAHI ALA KULLI HAL (Hvala Allahuviše
Kada se čovjek nečemu obraduje, onda je sunnet da kaže: „EL-HAMDU LILLAHIL-LEZI BINI’METIHI TETIMMUS-SALIHAT (Neka je hvala Allahu Čijom se blagodati upotpunjuju sva dobra)“, kao što je sunnet i to da se prilikom tuge, nesreće i kakve nezgode, izgovori: „EL-HAMDU LILLAHI ALA KULLI HAL (Hvala Allahu u svakoj prilici)“.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta je najveća istina koju je ikada ijedan pjesnik rekao?
Najveća istina koju je ikada ijedan pjesnik rekao je stih koji je izgovorio arapski pjesnik po imenu Lebid: I sve je, osim Allaha, ništavno. (Muttefekun alejhi) Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Najveća istina koju je ikada ijedan pjesnik rekao je stih koji je izgovorio arapski pjesnik po imenu Lebid:
I sve je, osim Allaha, ništavno. (Muttefekun alejhi)
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeŠta je uslov da bi kefaret (iskup) za zakletvu bio obavezujući?
Da bi kefaret za zakletvu bio obavezujući, uslov su sljedeće stvari: 1- da zakletva bude Allahom, dž. š., ili nekim od Njegovih imena ili svojstava, 2- da je čovjek namjeravao zakletvu (imao namjeru da se zakune), jer, Allah, dž. š., kaže: “Allah vas neće kazniti ako se nanamjerno zakunete”, (Al-Baqviše
Da bi kefaret za zakletvu bio obavezujući, uslov su sljedeće stvari:
1- da zakletva bude Allahom, dž. š., ili nekim od Njegovih imena ili svojstava,
2- da je čovjek namjeravao zakletvu (imao namjeru da se zakune), jer, Allah, dž. š., kaže: “Allah vas neće kazniti ako se nanamjerno zakunete”, (Al-Baqara,225) kao kada bi čovjek, recimo, rekao svome sinu: „Allaha mi, ako to ne uradiš, glavu ću ti odsjeći“, jer on ne misli svome sinu baš odsjeći glavu, nego ga time želi upozoriti na strogoću i ozbiljnost svojih riječi.
3- da ta zakletva bude za nešto što slijedi, a ne za nešto što je već bilo, kao recimo: „Tako mi Allaha, uradit ću to i to.“ A ako bi se zakleo za nešto što je već bilo, kao: „Tako mi Allaha, nisam to uradio“, pa ako bi slagao, onda bi imao grijeh, ali tada nema nikakvog kefareta (iskupa).
4- da njegova zakletva bude njegov lični i svojevoljni izbor, a ne rezultat nečije prisile.
5- da, namjerno, svjesno i znajući šta time čini, odstupi od onoga za šta se zakleo (prekrši zakletvu).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta se podrazumijeva pod iskušenjem života i smrti?
Iskušenje života se odnosi na dvije stvari: 1- dileme u shvatanju i znanju, kao kad se istina vidi neistinom i obrnuto, i 2- strasti i prohtjeve u volji, kao kad se kamata smatra plijenom, prevara sposobnošću i pameću, gledanje u žene uživanjem i slobodom, … itd. A postoje dva mišljenja u vezi s timviše
Iskušenje života se odnosi na dvije stvari:
1- dileme u shvatanju i znanju, kao kad se istina vidi neistinom i obrnuto, i
2- strasti i prohtjeve u volji, kao kad se kamata smatra plijenom, prevara sposobnošću i pameću, gledanje u žene uživanjem i slobodom, … itd.
A postoje dva mišljenja u vezi s tim šta se podrazumijeva pod iskušenjem smrti:
1- Prvo mišljenje je da se to odnosi na pitanja dva meleka koji će umrloga ispitivati u kaburu odmah nakon što u njega bude spušten.
2- Drugo mišljenje je da se to odnosi na ono što čovjeka bude snalazilo na samrti, na samom kraju života, mada je ovo ipak iskušenje života, ono je i iskušenje smrti zato što je neposredno pred njen nastup. A posebno je istaknuto zato što je to najveća muka na ovom svijetu. S tim što nema nikakve zapreke da kažemo kako se to odnosi i na prvo i na drugo mišljenje istovremeno.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeKakva je razlika između ruh i nefs?
Riječ „ruh“ se uglavnom koristi za ono što nosi život, bilo osjetilno ili smisaono tj. apstraktno. Tako se i Kur’an naziva ruhom. Allah, dž. š., kaže: “Na takav način Mi i tebi objavljujemo ono što ti se objavljuje (ruhan min emrina)…” (Aš-Šura, 52) Otuda se i duša koja nosi život organizma zove ruhviše
Riječ „ruh“ se uglavnom koristi za ono što nosi život, bilo osjetilno ili smisaono tj. apstraktno. Tako se i Kur’an naziva ruhom. Allah, dž. š., kaže: “Na takav način Mi i tebi objavljujemo ono što ti se objavljuje (ruhan min emrina)…” (Aš-Šura, 52)
Otuda se i duša koja nosi život organizma zove ruhom. Allah, dž. š., kaže: “Pitaju te o duši (ruhu). Reci: ‘Šta je duša (ruh) – samo Gospodar moj zna,…’“ (Al-Isra’, 85)
Riječ „nefs“ se počesto koristi u značenju riječi „ruh“ (duh, duša). Allah, dž. š., kaže: “Allah uzima duše u času njihove smrti, …” (Az-Zumar, 42)
Riječ „nefs“ se ponekada koristi i za čovjeka, pa se kaže: „Dža’e fulanun, nefsuhu“, (Došao je taj i taj lično), tako da se u tom slučaju koristi za ,,zat’’, ličnost (osobu).
Dakle, riječi „ruh“ i „nefs“ se nekada koriste u različitim značenjima a nekada u istom značenju, zavisno od konteksta.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeŠta su to kebairi (veliki grijesi)?
Veliki grijesi su svi oni grijesi za koje je Allah, dž. š., odredio posebnu kaznu. Prema tome, svaki grijeh čijeg počinioca je prokleo Allahov Poslanik, ﷺ., ubraja se u velike grijehe. Svaki grijeh za koji je određena šerijatska kazna (hadd) na ovom svijetu, kao što je prostitucija, ili prijetnja naviše
Veliki grijesi su svi oni grijesi za koje je Allah, dž. š., odredio posebnu kaznu. Prema tome, svaki grijeh čijeg počinioca je prokleo Allahov Poslanik, ﷺ., ubraja se u velike grijehe. Svaki grijeh za koji je određena šerijatska kazna (hadd) na ovom svijetu, kao što je prostitucija, ili prijetnja na ahiretu, kao što je poslovanje s kamatom, ili se zbog njega negira iman (vjerovanje) njegovom počiniocu, kao što Poslanik, ﷺ., kaže: „Niko od vas neće biti (pravi) vjernik sve dok ne bude svome bratu želio što i sebi,“ ili se ističe odricanje od njegova počinioca, kao što je hadis: „Ko nas vara ne pripada nam,“ ubraja se u velike grijehe (kebaire).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znače riječi subuhatu Vedžhihi koje su spomenute u ovom hadisu?
Riječi „subuhatu Vedžhihi” znače: blistavost, veličanstvenost i svjetlost Lica Njegova. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Riječi „subuhatu Vedžhihi” znače: blistavost, veličanstvenost i svjetlost Lica Njegova.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači Allahov, dž. š., salavat, salavat meleka i salavat ljudi?
Neki učenjaci kažu da je Allahov, dž. š., salavat zapravo Njegova milost prema dobrim robovima, ali je ovo mišljenje slabo i nepotkrijepljeno. Dokaz njegove slabosti je kur’anski ajet u kojem Allah, dž. š., kaže: „Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost“. (Al-Baqara, 157) Prema tome, da je saviše
Neki učenjaci kažu da je Allahov, dž. š., salavat zapravo Njegova milost prema dobrim robovima, ali je ovo mišljenje slabo i nepotkrijepljeno. Dokaz njegove slabosti je kur’anski ajet u kojem Allah, dž. š., kaže: „Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost“. (Al-Baqara, 157)
Prema tome, da je salavat u značenju milosti, ovaj ajet bi glasio: Njih čeka milost od Gospodara njihova i milost. Ispravno mišljenje je da je Allahov salavat zapravo Njegova pohvala i lijep spomen Njegovih robova na nebeskom skupu (pred melekima Njegovim).
Salavat meleka je njihovo traženje oprosta (istigfar) za Allahove dobre robove.
Salavat ljudi je njihova dova.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači kada Allah nekoga pohvali?
Kada Allah nekoga pohvali, to znači dvije stvari: 1- da Allah, dž. š., voli toga Svog roba, 2- da se treba ugledati na njega u tome zbog čega ga je Allah pohvalio. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Kada Allah nekoga pohvali, to znači dvije stvari:
1- da Allah, dž. š., voli toga Svog roba,
2- da se treba ugledati na njega u tome zbog čega ga je Allah pohvalio.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manje