Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Oko farbanja crnom bojom učenjaci se razilaze na tri opštepoznata mišljenja:

Prvo mišljenje – da je dozvoljeno.

Drugo mišljenje – da je haram.

Treće mišljenje – da je mekruh (pokuđeno).

Odabrano mišljenje je opšta dozvola farbanja kose i brade u crno, kako ženama tako i muškarcima.

Razlozi odabira ovog stava su:

– opći hadisi koji ukazuju na propisanost farbanja sijede kose i brade u kojima nema ograničenja u boji

– dodatak hadisa od Džabira, radijallahu anhu, sa kojim se dokazuje zabrana je upitan sa strane vjerodostojnosti pripisivanja tih riječi Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a ako bi ga i prihvatili vjerodostojnim najviše na što ukazuje je pokuđenost farbanja u crno starim ljudima poput Ebu Kuhafe, radijallahu anhu, kojima sijeda brada i kosa poružnjaju izgled

– hadis Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kojem je došla strašna prijetnja pored slabosti u senedu nije direktan i jasan u tumačenju na koga se odnosi taj opis

– činjenica da su preko deset ashaba, među kojima dvojica pravednih halifa, farbali u crno, a da nije prenešeno da su im drugi ashabi to negirali, ukazuje da su hadisi sa kojima se dokazuje zabrana jako upitni, jer je nemoguće da tolika skupina ashaba radi haram djelo (farbanje u crno) za koje je došla tako strašna prijetnja (da neće osjetiti miris Dženneta), a da to oni ili nisu znali ili jesu pa svjesno prekršili tu zabranu, a što ne priliči pripisati ashabima.

– takođe, nekoliko desetina imama, učenjaka i velikana selefa Ummeta su se farbali u crno što jasno ukazuje na dozvolu i slabost stava onih koji zabranjuju.

Detaljan tekst o ovom pitanju pogledaj na ovom linku:

http://zijad-ljakic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=996:propis-farbanja-kose-i-brade-crnom-bojom&catid=81:ukraavanjetijelo&Itemid=44

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Skraćivanje brkova je vadžib po ispravnom stavu učenjaka. Na to ukazuje vjerodostojan hadis od Zejd ibn Erkama, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Ko ne skraćuje brkove, nije od nas“. Bilježe ga Tirmizi, Nesai i Ahmed, a vjerodostojnim ga ocjenjuju Tirmizi, Albani i drugi.

Oko načina skraćivanja brkova učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:

Prvi stav – da je sunnet brijanje ili potpuno otklanjanje brkova.

Ovo je stav hanefija i hanabila.

Dokazuju ga hadisima koje bilježe Buharija i Muslim u kojima je došlo: „Ahfu“, „Enhiku“, „Džuzzu“ brkove. Sva tri izraza u doslovnom značenju znače potpuno otklanjanje brkova i brijanje.

Drugi stav – da je sunnet skraćivanje brkova, a brijanje je mekruh.

Ovo je stav malikijskog i šafijskog mezheba.

Dokazuju ga hadisima mutefekun alejhi u kojima je došlo: „Kassu“ brkove, što znači potkraćujte.

Treći stav, na čemu je skupina učenjaka, poput Ibn Džerira Taberija, Kadi Ijada i Ibn Hadžera, da je dozvoljeno i brijanje i potkraćivanje, jer je i jedno i drugo došlo u hadisima. Ovo zadnje je najbliže ispravnom stavu, a Allah zna najbolje.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam.

O ovoj vrsti kredita sam pisao u tekstu pod naslovom “SAVREMENI IMOVINSKI POSTUPCI U KOJIMA IMA KAMATE”, evo link:
http://zijadljakic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=371:savremeni-imovinski-postupci-u-kojima-ima-kamate&catid=65:aktuelne-teme&Itemid=133

U tom tekstu između ostalog piše sljedeće:

“11. BESKAMATNI KREDIT UZ PLAĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA, ovakvi krediti su u osnovi dozvoljeni ako ono što se naziva administrativnim troškovima nije prikrivena kamata nego stvarni realni troškovi administracije (struje, kirije, plaćanja radnog osoblja i slično). Da bi administrativni troškovi bili stvarni i realni a ne prikrivena kamata treba da ispune dva uvjeta:
Prvi: da ne čine više od četiri posto ukupnog kredita.

Drugo: da se postotak administrativnih troškova ne povećava sa veličinom kredita.
Ako se ispune ova dva šarta beskamatni kredit sa administrativnim troškovima je dozovoljen i ne predstavlja prikrivenu kamatu.”

Prema tome, u kreditima koje daje ova Mikrokreditna Organizacija Islamica oba ova šarta nisu ispunjena tako da ovi administrativni troškovi predstavljaju čistu kamatu od 7% u svim visinama pozajmicama koje daju. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam. U kategoriju osoba koje se hrane kamatom spadaju one osobe koje uzimaju kamatu. Dokaz za to je hadis kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Džabira, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo onog ko jede kamatu (tj. onog ko je uzima), ko daje kamatu, onog ko (njen ugovor) zapisuje i dvojicu koji svjedoče. I reko je: “Oni su isti (u grijehu)”. Znači, hadis jasno naglašava da je ona osoba koja jede kamatu ustvari onaj ko uzima kamatu. Takođe, u osobe koje se hrane kamatom ulaze oni koji rade u bankama koje posluju na kamatnom sistemu, jer takve banke većinu svoje zarade (ako ne svu) zasnivaju na uzimanju kamate.

A onaj što uzme kamatni kredit za kuću ili auto, tj. daje kamatu ili izdržava sebe i porodicu tako što podigne kamatni kredit, takva osoba se ne ubraja u kategoriju onih koji se bukvalno hrane kamatom. Međutim, grijeh i prvih (koji bukvalno jedu kamatu, tj. onih koji uzimaju kamatu) i drugih (koji daju kamatu podizanjem kamatnih kredita) je isti, među njima nema razlike. Takođe, onaj ko zapisuje kamatni kredit (poput službenika u banci) i ko svjedoči (poput žiranta) svi oni imaju isti grijeh kao i onaj ko jede kamatu tako što je uzima od drugih. Dokaz za ovo je gore spomenuti hadis u kojem je na kraju rečeno za ove četiri kategorije učesnika u konzumiranju kamate: “Oni su isti (u grijehu)”.

Prema tome, nema razlike u grijehu između ove četiri vrste učesnika u konzumiranju kamate iako samo jedna od njih bukvalno jede kamatu, a to je ona osoba koja uzima kamatu.

Razike između onog ko uzima kamatu i onog ko daje kamatu, iako su u grijehu isti, se pojavljuje kada se trebaju riješiti haram imetka koji je stečen uzimanjem kamate. Pa tako onaj ko uzme kamatu, na primjer posudi 10 000 eura da bi mu se vratilo 12 000 eura, on je dužan da se riješi haram imetka, tj. te dvije hiljade eura koje je uzeo kao višak na ono što je dao, tj. kako kamatu. Dužan je da vrati taj višak (kamatu) onome od koga je uzeo. Dok ona osoba koja je uzela kamatni kredit ili pozajmicu, na primjer onaj koji je uzeo 10 000 eura da bi vratio 12 000 eura, on nema haram imetka kojeg se treba riješiti, nego on ima samo grijeh u tome što je uzeo kamatni kredit, s tim da je njegov grijeh isti kao grijeh onog ko uzima kamatu. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam.

Oko ova dva kredita ne bi trebao imati dilemu, oba su šerijatski zabranjena, jer su zasnovana na kamati samo je razlika u procentualnoj visini kamate.

Naime, po onome što nudi BBI banka, tj. 30.000 KM na 7 god. pri čemu je rata 482 KM, odnosno da trebaš vratiti otprilike oko 40.500 KM, kamatna stopa je oko 35%. Pretpostavljam da se u ugovoru tvrdi, kao što je praksa, kako je zasnovan na islamskim i šerijatskim principima te da u njemu nema kamate i tome slično.

Onda se postavlja pitanje, ako nema kamate zašto se na posuđenih 30 000 KM vraća još 10 500 KM više, naravno odgovor je jasan, jer je to kamata kako god je zvali: RENTA, MARŽNA STOPA, i slično. Ono što upada u oči je tako velik i nemilosrdan procenat kamatne stope na kojem mogu da pozavide mnoge klasične kamatne banke koje jasno i otvoreno rade na kamatnom sistemu, za razliku od BBI banke koja LAŽNO I PODLO tvrdi da je islamska banka.

A što se tiče NLB banke, ona u osnovi posluje na kamatnom sistemu i daje kredite sa kamatom što znači da je uzimanje kredita od nje šerijatski zabranjeno u osnovi, osim što ova banka ne tvrdi da radi na islamskim principima poslovanja, tj. bez kamate. Uočljivo je da je kamatna stopa kredita kojeg daje NLB banka mnogo manja od “islamske” BBI banke.

Naime, NLB banka daje na isti period od 7 godina kredit iste vrijednosti s tim da je rata 442 km, što znači da klijent vraća oko 37.200 KM, a to opet znači da je kamatna stopa oko 24%.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com