Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
PROPIS TRGOVANJA BINARNIM OPCIJAMA DIONICA (PREKO INTERNETA)
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Da je ovdje u pitanju stvarna kupovina dionica u vremenu kada se procjeni da će vrijednost dionica neke kompanije porasti ili pasti, pa nakon određenog vremena, ili u unaprijedviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Da je ovdje u pitanju stvarna kupovina dionica u vremenu kada se procjeni da će vrijednost dionica neke kompanije porasti ili pasti, pa nakon određenog vremena, ili u unaprijed određenom vremenu, iste prodati stvarnom prodajom, onda bi ova vrsta poslovanja bila dozvoljena.
Međutim, u obliku kako je opisano u pitanju, taj način poslovanja predstavlja klasično zabranjeno kockanje u islamu. Jer ulagač kada uloži novac da će vrijednost dionica neke firme porasti (ili pasti), pa ako poraste dobije 70%, a u suprotnom izgubi uloženi novac (ili dio novca), on se u suštini opkladio. A klađenje je vrsta zabranjenog kockanja.
Znači, u ovom načinu poslovanja, koje ne predstavlja nikakvu kupoprodaju niti razmjenu usluga, ulagač je ili dobitnik ili gubitnik, a što je prepušteno slučaju i predviđanju, kao u sportskim kladionicama.
Kockanje i klađenje je zabranjeno Kur'anom, Sunnetom i idžma'om (konsenzusom) učenjaka.
Kaže Uzvišeni: “O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.” (El-Maide 90).
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko kaže svom prijatelju: dođi da se s tobom kladim, neka udijeli sadaku.” Mutefekun alejhi.
Islamski učenjaci su jednoglasno složni na zabrani kocke (mejsira) i klađenja (kimara), a idžma’ učenjaka su prenijeli El-Kurtubi (El-Džami'u liahkamil-Kur'an, 6/94), Ibn Tejmije (Medžmu'ul-fetava, 32/220) i Ibn Hadžer (Fethul-bari, 8/497).
Prema tome, nije dozvoljeno baviti se binarnim poslovanjem dionica, jer predstavlja klasično klađenje koje je zabranjeno u islamu.
Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba
PRODAJA PARFEMA (MIRISA) ŽENAMA KOJE NE PRAKTIKUJU VJERU (ILI NEMUSLIMANKAMA)
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Ženi muslimanki nije dozvoljeno da izađe iz kuće namirisana ako zna da će doći u kontakt sa muškarcima koji joj nisu mahremi ili da će proći pored njih. U vjerodostojnim hadisiviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Ženi muslimanki nije dozvoljeno da izađe iz kuće namirisana ako zna da će doći u kontakt sa muškarcima koji joj nisu mahremi ili da će proći pored njih.
U vjerodostojnim hadisima je takva žena nazvana bludnicom. A u drugom hadisu je došlo da se ženi koja se namiriše radi odlaska u mesdžid ne prima namaz sve dok se ne okupa kao što se uzima gusul.
Od Ebu Muse el-Eš'arija, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Svako oko (koje gleda u haram) je bludnik, a žena kada se namiriše i prođe pored (muškog) skupa, ona je bludnica“. Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed i Taberani. Vjerodostojnim ga ocjenjuje Tirmizi, a Albani dobrim.
Također, od Ebu Muse el-Eš'arija, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada se žena namiriše pa prođe pored ljudi da bi osjetili njen miris, ona je bludnica“. U rivajetu: „Koja god žena“. Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed, Nesai, Hakim, Ibn Huzejme i Ibn Hibban. Vjerodostojnim ga ocjenjuju Hakim, Ibn Hibban, Tirmizi, Albani i Šuajb Arnaut.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne prima se namaz žene koja se namiriše radi odlaska u ovaj mesdžid (tj. Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem) sve dok se ne okupa kao što se uzima gusul od džunubluka“. Bilježe ga Ebu Davud, Ibn Madže, Nesai, Ahmed, Ibn Huzejme, Bejheki i Ebu J'ala Šejh Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim (sahih), a Šu'ajb Arnaut dobrim na osnovu drugih rivajeta. U lancu prenosilaca ima slabosti, jer je ravija ‘Asim ibn ‘Ubejdullah slab.
A odgovor na pitanje o propisu prodaje parfema ženama koje ne praktikuju vjeru se ne razlikuje od propisa prodaje odjeće ženama koje ne praktikuju vjeru. A odgovor na to pitanje pročitaj na ovom linku: ŠIVENJE ODJEĆE I PRODAJA NAKITA NEMUSLIMANKAMA I MUSLIMAKAMA KOJE NE PRAKTIKUJU VJERU.
Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba
PROPIS UGOVORA O PRODAJI MALINA U KOJEM CIJENA NIJE ODREĐENA
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Da bi odgovor bio precizan tražio sam jedan primjerak tih ugovora. Vezano za gore postavljeno pitanje oko nepreciziranja cijene kupoprodaje malina i kupina, u Ugovoru o otkupuviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Da bi odgovor bio precizan tražio sam jedan primjerak tih ugovora. Vezano za gore postavljeno pitanje oko nepreciziranja cijene kupoprodaje malina i kupina, u Ugovoru o otkupu maline i kupine kojeg imam stoji: „Član 11. Ugovorne strane su saglasne da se cijena maline i kupine određuje na osnovu tržišnih uslova, te da se konačna cijena utvrđuje u drugoj polovini berbe. Kupac (tj. firma koja otkupljuje) ima pravo mijenjati cijene maline i kupine svakodnevno, zavisno od cijena na tržištu i kvaliteta.“
Prije odgovora na konkretno pitanje neophodno je navesti mes'elu propisa kupoprodaje u kojoj nije poznata (određena) cijena proizvoda (robe), jer je odgovor na pitanje izgrađen na njoj.
Naime, islamski pravnici uslovljavaju određene šartove da bi kupoprodaja bila ispravna i dozvoljena.
Uslovljavaju tri šarta vezana za kupca i prodavača:
1 – pristanak obje strane (ako je jedna od strana prisiljena, trgovina je batil)
2 – da su slobodni, pametni i umno zreli (nije ispravna kupoprodaja lude osobe, djeteta i roba)
3 – da je roba ili novac u njihovom vlasništvu (ili da su opunomoćeni da u ime druge osobe trguju)
Također, uslovljavaju tri šarta vezana za novac i robu:
1 – da je roba od one koju je dozvoljeno koristiti (da nije alkohol, svinjetina i slično)
2 – da su novac i robu u mogućnosti da se predaju drugoj strani
3 – da su cijena i roba (opis i količina) određeni i poznati.
Oko detalja spomenutih šartova ima razilaženja, al to nije predmet ovog pitanja.
Što se tiče šarta određivanja cijene robe, učenjaci imaju dva općepoznata stava:
Prvi stav – da je poznavanje cijene robe uslov valjanosti kupoprodaje.
To jest, ako se nešto proda bez navođenja cijene, ta kupoprodaja nije valjana.
Ovo je stav većine učenjaka ovog ummeta. Na njemu su svečetiri pravne škole:
hanefije (Šerhu fethil-kadir 6/260, el-Bahu er-raik 5/294),
malikije (Hašijetud-dusuki 3/14, Mevahibul-dželil 4/276),
šafije (Mugnil-muhtaž 2/22, Nihajetul-muhtadž 3/405),
hanabile (Keššaful-kinna'i 3/174, El-Insaf 4/309).
Drugi stav – dozvola prodaje bez navođenja i određivanja cijene robe.
Ovo je stav Ibn Tejmije i Ibnul-Kajjima (Bedai'ul-fevaid 4/50). Također, navodi Ibn Tejjmije da je ovo stav unutar hanbelijskog mezheba koji suprotan općepoznatom stavu mezheba. (Nezarijjetul-‘akd str. 155-156)
Dokaz prvog stava učenjaka: zabrana prodaje u kojoj ima GARER, tj. čija je završnica nepoznata. Zabrana prodaje garer je došla u hadisu kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem on kaže: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio prodaju garer“. Najpoznatija definicija prodaje garer je prodaja čiji je ishod nepoznat.
Odgovor učenjaka drugog stava na ovaj argumnet je da se zabranjena prodaja garer odnosi na nepoznavanje robe (poput prodaje plodova prije nego što se ispolji valjanost ploda) a ne nepoznavanje cijene robe. Također, kažu da se cijena robe može naknadno dogovoriti na obostrano zadovoljstvo.
Dokaz drugog stava učenjaka:
Prvi – opći šerijatski tekstovi ukazuju na dozvolu prodaje ako je zasnovana na pristanku i zadovoljstvu obje strane. A nepoznavanje cijene robe ne šteti samoj kupoprodaji jer se može vratiti na na vrijednost prodaje slične robe, a u slučaju prevare, prevarena strana ima pravo izbora, tj. da poništi ugovor.
Drugi – hadis kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu u kojem je došlo da su bili na putovanju pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kupio devu od Omera, radijallahu anhu, a zatim je odmah poklonio Ibn Omeru, radijjallahu anhuma, a da nisu dogovorili cijenu deve. (Nezarijjetul-akd 155)
Treći – praktični idžma (konsenzus) muslimana oko dozvole prodaje hljeba i mesa bez određivanja cijene.
Odabrano mišljenje je drugi stav učenjaka, tj. valjanost i dozvola prodaje bez određivanja cijene robe. Jer hadis kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu presuđuje po ovom pitanju.
S tim da je praktično najbolje i najsigurnije raditi po prvom stavu učenjaka, tj. da se odmah odredi cijena onoga što se prodaje, kako kupac i prodavač ne bi dolazili u stanje spora, nezadovoljstva i sukoba jer prethodno nisu dogovorili cijenu.
Prema tome, spomenuti kupoprodajni ugovor otkupa malina i kupina je šerijatski valjan.
Ostaje pitanje: da li je pametno ovakve ugovore sklapati. Jer ovakvi ugovori uglavnom idu na štetu proizvođača i prodavača malina i kupina, zato što je u ovom ugovoru naknadno određivanje cijene u potpunosti prepušteno kupcu.
Savjet i rješenje je: da prodavač zahtijeva da se ugovor pravi pred samu berbu a istovremeno da se istraži tržišna cijena malina, te na osnovu toga da se odmah u ugovoru odredi cijena malina i kupina. Ili u najmanju ruku da se odredi minimalna cijena otkupa ispod koje prodavač neće prodavati.
Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba
Iskup za zakletvu
Alejkumusselam. Ako si se zakleo sa nijetom nedavanja slatkiša zato što povećavaju bolest i štete onda nisi obavezan učiniti kefaret za prekršenu zakletvu. A ako si se zakleo uopćeno da nećeš davati slatkiše, onda si dužan učiniti kefaret nakon sto dadneš slatkiše djetetu tj prekršiš zakletvu. U sluviše
Alejkumusselam.
Ako si se zakleo sa nijetom nedavanja slatkiša zato što povećavaju bolest i štete onda nisi obavezan učiniti kefaret za prekršenu zakletvu.
A ako si se zakleo uopćeno da nećeš davati slatkiše, onda si dužan učiniti kefaret nakon sto dadneš slatkiše djetetu tj prekršiš zakletvu.
U slučaju da trebaš učiniti kefaret nađi odgovor o tome od mene, zbog bitne stvari da se ne kde odmah na post tri dana ako si u mogućnosti nahraniti ili odjenuti 10 siromaha.
Ve billahi tevfik.
Vidi manjeUdaja vjernice za muškarca koji nije u vjeri
Alejkumusselam. Nije dozvoljeno muslimanki da se uda za nemuslimana, svejedno bio kjafir po porijeklu ili muslimanskog porijekla a da ništa ne praktikuje od vjere. Sa druge strane, dozvoljeno je muslimanki udati se za muslimana bez obzira na kom stepenu znanja, imana i praktikovanja vjere bio. Međutviše
Alejkumusselam.
Nije dozvoljeno muslimanki da se uda za nemuslimana, svejedno bio kjafir po porijeklu ili muslimanskog porijekla a da ništa ne praktikuje od vjere. Sa druge strane, dozvoljeno je muslimanki udati se za muslimana bez obzira na kom stepenu znanja, imana i praktikovanja vjere bio.
Međutim, nije preporučeno niti pametno udati se za osobu koja slabo praktikuje vjeru jer će se to odraziti na vjerski život, odgoj djece i budućnost uopćeno.
Prema tome, moj savjet je da se ne udaješ za takvu osobu, jer niko ti ne može garantovati da će se on prihvatiti vjere onako kako treba.
Nastoj pronaći muža koji je bolji i jači od tebe u vjeri.
Ve billahi tevfik.
Vidi manjeIzvor hadisa o postu prvih 10 dana zul-hidždžeta
Alejkumusselam. Nakon traženja ovog hadisa u hadiskim knjigama, i na drugim mjestima, nisam našao da postoji ovakav hadis niti sličan njemu, čak ni u knjigama izmišljenih hadisa. Osim sto sam pronasao fetvu od šejha Abdulaha Fekiha koji kaže da ne postoji ovaj hadis u hadiskim knjigama i da je hadisviše
Alejkumusselam.
Nakon traženja ovog hadisa u hadiskim knjigama, i na drugim mjestima, nisam našao da postoji ovakav hadis niti sličan njemu, čak ni u knjigama izmišljenih hadisa. Osim sto sam pronasao fetvu od šejha Abdulaha Fekiha koji kaže da ne postoji ovaj hadis u hadiskim knjigama i da je hadis izmišljen.
Prema tome, ne postoji ovakav hadis u hadiskim zbirkama, ni u vjerodostojnim, ni u slabim niti izmišljenim hadisima. Sam tekst hadisa ukazuje na njegovu izmišljenost, i to je očito svakome ko se bavi hadiskim znanostima.
Poznat je stav učenjaka da nije dozvoljeno prenositi i širiti izmišljene hadise, osim da se upozori na njihovu krivotvorenost.
Ve billahi tevfik.
Vidi manjeJE LI SPORNA VINSKA KISELINA U HRANI?
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Vinska kiselina je bijela kristalna supstanca koja spada u organske kiseline. U prirodi se nalazi u mnogim biljkama kao što su grožđe, banane i tamarindi, i takođe je jedna od glavnih kiselina koje se nalaze u vinu. Dodajeviše
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Vinska kiselina je bijela kristalna supstanca koja spada u organske kiseline. U prirodi se nalazi u mnogim biljkama kao što su grožđe, banane i tamarindi, i takođe je jedna od glavnih kiselina koje se nalaze u vinu. Dodaje se drugim supstancama kako bi se dobio kiseo ukus, ili se koristi kao antioksidans.
U nižim dozama je neškodljiva i uključena je u sastav raznih vrsta hrane, naročito slatkiša koji imaju kiseo ukus. Nalazi primjenu i kao aditiv u hrani i koristi se kao antioksidant, a tartarati se koriste kao aditivi koji služe kao antioksidanti ili emulgatori.
Prema tome, vinska kiselina nije alkohol nego kiselina koja se nalazi u mnogim biljkama, a dodaje se drugim supstancama između ostalog kako bi dobio kiseo ukus, poput kolača. Tako da nema smetnje u konzumiranju hrane koja u sebi sadrži vinsku kiselinu.
Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Dr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :ehlus-sunne.com
Propis odlaska na hadz za umrlog koji nije obavljao namaz?
Alejkumusselam. Odgovor na ovo pitanje vraća se na poznatu meselu propisa ostavljača namaza. Rezime govora o propisu ostavljača namaza je sljedeći: Nema razilaženja među učenjacima da onaj ko ostavi namaz negirajući obavezu klanjanja ili onaj ko klanja a negira da je obaveza klanjati da je on murtedviše
Alejkumusselam.
Odgovor na ovo pitanje vraća se na poznatu meselu propisa ostavljača namaza.
Rezime govora o propisu ostavljača namaza je sljedeći:
Nema razilaženja među učenjacima da onaj ko ostavi namaz negirajući obavezu klanjanja ili onaj ko klanja a negira da je obaveza klanjati da je on murted, tj. otpadnik od vjere. I na ovome je idžma učenjaka. Iz ovoga se izuzima osoba koja je tek primila islam ili koja živi daleko od muslimanske zajednice tako da je moguće da ne zna za obaveznost klanjanja. Ova dvojica se ne tekfire sa njihovim negiranjem nego se upoznaju sa propisom pa ako nakon toga zanegiraju tek onda su murtedi.
A onaj ko ostavi namaz iz ljenosti i nemarnosti potvrđujući njegovu obaveznost oko kufra ove osobe postoji poznato razilaženje među učenjacima.
Poznata su dva stava učenjaka oko propisa ostavljača farz namaza zbog lijenosti i nemarnosti:
Prvi: da je on veliki griješnik, međutim nije kjafir.
Ovo je stav Sevrija, Ebu Hanife, Malika, Šafije u poznatijem stavu od njega i Ahmeda u jednom od dva rivajeta.
Drugi: da je ostavljač namaza kjafir, tj. onaj koji je izašao sa tim iz Islama.
Ovo je stav Se’id ibn Džubejra, Š’abija, Nehaija, Evzaija, Ibn Mubareka, Ishaka, Ahmeda u ispravnijem rivajetu od njega, Šafije u manje poznatom stavu od njega, također ashaba Omera, Mu’aza ibn Džebela, Abdurrahmana ibn Aufa, Ebu Hurejre i drugih, radijallahu anhum.
U fikhskim knjigama se prenose kontradiktorne tvrdnje, jedna da je prvi stav, stav džumhura učenjaka a druga da je drugi stav, stav džumhura učenjaka, a prva je prihvatljiva ako se gleda na imame mezheba, a druga je prihvatljiva ako se gleda na brojnost učenjaka selefa i ashaba.
Dokazi i jednog i drugog stava su mnogobrojni i ukazuju na ono što se sa njima dokazuje, dok istovremeno tim istim dokazima se prigovara i odgovara sa suprotne strane na prihvatljiv način. Iznošenje ovih dokaza bi uzelo mnogo prostora.
Bliži stav ispravnom, Allah zna najbolje, jeste da osoba koja nije nikako klanjala namaz se tretira kao otpadnik, murted. Dok osoba koja nekada klanja, nekada ne klanja, svejedno bilo da više propušta namaza nego što klanja ili obrnuto, ispravno je da se ona tretira muslimanom, velikim griješnikom.
Prema tome, pošto osoba za koju pitaš nije nikako klanjala, za nju ne treba obavljati hadž bedel, a i da se obavi on nije valjan niti umrli od njega ima koristi.
Ve billahi tevfik.
Vidi manje