Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Šerijatski tekstovi Kur'ana i vjerodostojnog sunneta nisu posebno odredili boju odjeće i hidžaba koju je muslimanki propisano nositi, u tome je šerijat ostavio širine i to se obično razlikuje od mjesta do mjesta, od naroda do naroda, klimatskih uslova, načina života, običaja i slično. Nema dokaza koji ukazuje da je ženama mustehab ili sunnet a kamoli vadžib nositi crnu boju.

Upitana je Stalna komisija za fetve (broj 5089):
Pitanje: Da li hidžab žene muslimanke treba biti isključivo crne ili može biti bilo koje boje?
Odgovor: “Odjeća žene muslimanke nije specifična samo za crnu boju, njoj je dozvoljeno da oblači odjeću bilo koje boje ako ta odjeća prekriva stidno mjesto, nije odjeća kojom se oponašaju muškarci, nije tijesna, nije providna da se kroz nju vidi i ne izaziva fitnu. Ve billahi tevfik. Neka je salavat i selam na Vjerovjesnika, njegovu porodicu i ashabe.” (Potpisnici fetve, šejhovi: Abdullah Ibn Ku'ud, Abdullah ibn Gudejan, Abdulrezak Afifi i Bin Ban)

Bilježi Ebu Davud u svom Sunenu od Ummu Seleme, radijallahu anha, da je rekla: “Kada je objavljen ajet: “Neka spuste haljine svoje niza se.” ( El-Ahzab, 59) Izašle su žene ensarija pokrivene kao da su im gavrani na glavama. (Njihove marame su bile crne pa su upoređene sa gavranima).” Hadis je šejh Albani ocjenio vjerodostojnim, a Abdulkadir i Šuajb Arnaut dobrim. Sličan hadis se prenosi i od Aiše, radijallahu anha, međutim on je slab.
Sa ovim hadisom se ne može dokazivati da je sunnet ženama nositi crnu boju a kamoli vadžib. Najviše na što on ukazuje jeste to da je dozvoljeno nositi crnu boju. Ovaj hadis nije dokaz da je ženama sunnet nositi crnu boju zbog sljedećeg:
– jer u hadisu je došlo da su ensarijke pokrile glave crnim maramama a ne čitavo tijelo
– u hadisu nije došlo da je pokrivanje crnom maramom od strane žena ensarijka smjernica od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
-da bi nošenje odjeće crne boje ženama bio sunnet potrebno je da to preporuči ili naredi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem

Prema tome, nije od sunneta da odjeća žene muslimanke bude crna jer za to nema dokaza. Nošenje odjeće mimo crne boje ne samo da nije otvaranje vrata šejtanu već je to otvaranje vrata šerijatu u kojem po ovom pitanju ima širine.

Ve billahi tevfik

Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila:
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=260648318759212&id=100044421369912

VAKCINISANJE PROTIV KORONE (DA/NE)

U proteklom periodu došlo mi je na desetine pitanja o propisu vakcinisanja protiv korone.

Odgovor je sljedeći:
U osnovi, šerijatski status vakcinisanja potpada pod opći propis liječenja u islamu koje je dozvoljeno (liječenje) i propisano po velikoj većini učenjaka.

Propis vakcinisanja protiv korone se može podijeliti u dva stanja.
Prvo- Prinudno stanje, to jest, da država ili institucija prinude čovjeka na cijepljenje.
Propis vakcinisanja u ovom stanju je dozvola bez obzira na šerijatski status samog vakcinisanja. Dokaz za to je vjerodostojan hadis kog bilježe Ibn Madže i Bejheki od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Zaista je Allah oprostio mom ummetu ono što se učini greškom, iz zaborava i u prisili.”
Drugo- Dobrovoljno vakcinisanje.
Propis vakcinisanja u ovom stanju se vraća na štetnost samog cijepljenja. Pa ako je vakcinisanje štetno za tijelo, nije dozvoljeno po tekstu hadisa kojeg prenosi Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, a bilježe ga Ibn Madže i Darekutni da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema štete niti nanošenja štete”. A ako vakcinisanje nije štetno ili čak se potvrdi da je korisno, onda je ono dozvoljeno i propisano.

Da li je vakcinisanje korisno ili štetno

Prve reakcije i kritike vakcinacije te ukazivanje na njenu štetnost su zabilježene početkom 20. vijeka u Americi.

U zadnje vrijeme je pristupna ogromna polemika u Zapadnom svijetu, među medicinskim stručnjacima i ljekarima oko štetnosti i koristi vakcina.
Oni su podjeljeni u dva međusobno suprotstavljena tabora: zagovarače vakcinisanja i strastvene protivnike istog.

Zagovarači vakcinisanja
Smatraju da je vakcina korisna, potrebna pa čak nužna i obavezna. Njen cilj je stvaranje imuniteta na određenu bolest. Po njima je vakcinacija djece smanjila smrtnost i iskorijenila neke opasne bolesti.
Na ovom stavu je sva farmaceutska industrija širom svijeta, Svjetska zdravstvena organizacija, ministarstvo zdravlja većine država, većine medicinskih ustanova i fakulteta.

Protivnici vakcinisanja
To su mnogi doktori, ljekari, medicinski stručnjaci, nezavisni istraživači i neki medicinski instituti širom svijeta. Oni smatraju da je vakcinacija pogubna i štetna za ljudski organizam, da predstavlja sistematsko uništavanje imunog sistema jer su sadržaj vakcina čisti otrovi i štetni materijali, poput raznih virusa, kancerogenih konzervansa, teških metala, žive, aluminijuma, zametka pileta, tkiva abortiranog fetusa, ovčijih crvenih krvnih zrnaca, ćelije majmunskih bubrega i seruma teleta. Oni se trude da dokumentuju, istraže i analiziraju, prave statistiku i studije i sve to javno prezentuju. Također, smatraju da vakcine uzrokuju mnoge savremene bolesti: doživotnu alergiju, astmu, autizam, dječiju paralizu, rak, leukemiju i genetske mutacije. Po njima vakcine imaju suprotne efekte tj.izazivaju umjesto da sprečavaju bolesti a farmaceutske kompanije prave lažne statistike i mijenjaju imena bolesti koje vakcine izazivaju kako bi se sakrilo njihovo pogubno dejstvo. Svi “dokazi” o ispravnosti vakcina zasnivaju se jedino na lažnim i namještenim istraživanjima na međusobnim “konzesuzima” farmaceutske industrije, naučnika i političara koji rade za njih. Iza svega ovoga, po njima, stoje moćne farmaceutske korporacije kojima je osnovni cilj materijalna dobit.

Nakon spomenutog može se reći da se propis dobrovoljnog vakcinisanja svakog čovjeka vraća na njegovo lično opredjeljenje, ubjeđenje i sljeđenje jednog od gore dva spomenuta stava.
Onaj čije je ubjeđenje da je vakcinisanje korisno i potrebno, njemu je šerijatski dozvoljeno da to uradi. A onaj koji misli i ubjeđen je da je vakcinisanje štetno njemu nije dozvoljeno jer time nanosi štetu a nanošenje štete sebi i drugima u šerijatu nije dozvoljeno.

Ve billahi tevfik

Odgovorio Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvanične Facebook stranice:
Zvanična stranica – Dr. Zijad Ljakić