Da li je dozvoljeno obilježavanje noći polovine mjeseca šabana, noć lejletu-l-berat?

Hvala Allahu.
Obilježavanje noći polovine šabana (lejletu-l-berat) nije propisano, bez obzira da li se radilo o klanjanju u toj noći, zikru ili učenju Kur'ana ili djeljenju hrane i sl.
U vjerodostojnim predajama se ne spominje obilježavanje ove noći, niti na način da se u njoj ibadet čini, a niti na način da se veže za određeni običaj. Ta noć je kao i sve druge obične noći.
U odgovoru Stalne komisije za islamska pitanja stoji: „Nije dozvoljeno posebno obilježavanje noći Kadr raznim manifestacijama, a taj propis važi i za druge dane noći poput noći polovine šabana (lejletu-l-berat), noći Israa i Miradža, rođendana Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer sve ovo je vid novotarije i djelo kojeg ni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a ni njegovi ashabi nisu činili. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: ‘Ko uradi neko djelo koje je uvedeno u islam, neće mu biti prihvaćeno.’ Nije dozvoljeno podržavati ova obilježavanja i ove manifestacije imetkom ili poklonima, niti održavati govore tom prilikom, jer bi to bila potpora tim djelima. Obaveza je takve postupke izbjegavati i na njih upozoravati.
(Fetava-l-ledžneti-d-daimeti, 2/257-258)

Šejh Usejmin je upitan: „Kod nas postoje određeni običaji koji se već tradicionalno održavaju, poput pravljenje kolača i slatkiša na dan ramazanskog bajrama, te pravljanje sofre dvadeset sedme noći mjeseca redžeba (miradž) ili noći polovine mjeseca šabana (berat), kao i mnoge druge vrste slatkiša koje se obavezno prave na dan Ašure. Koji je islamski stav po tom pitanju?“

Odgovor: „Kada je u pitanju ispoljavanje radosti u danima ramazanskog i kurban bajrama, to nije sporno ako je u granicama šeriata. Dakle, nije sporno ukoliko ljudi prave hranu toga dana i sl. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: ‘Dani tešrika (dani bajrama) su dani jel, pića i spominjanja Allaha.’
Dani tešrika su tri dana nakon prvog dana kurban bajrama kada ljudi kolju kurbane i uživaju u Allahovim blagodatima. Također to nije sporno ni u vrijeme ramazanskog bajrama, sve dok je u granicama dozvoljenog.
Što se tiče ispoljavanja radosti i slavlja povodom dvadeset sedme noći mjeseca redžeba (miradž), noći polovine šabana (berat), na dan Ašure, to nema osnove u islamu, i zabranjeno je.
Musliman ne smije da sudjeluje u takvim obilježavanjima, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: ‘Čuvajte se novih stvari u vjeri, jer svako takvo djelo je novotarija, a svaka novotarija vodi u Vatru.’
Neki smatraju da je dvadeset sedme noći mjeseca redžeba noć Israa i Miradža, u kojoj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzdignut na nebo, a to nije potvrđeno sa stanovišta historije, a sve što nije potvrđeno je ništavno i svako djelo koje se zasniva na nepotvrđenom dokazu je ništavno.
Čak i kada bi se znao tačan datum te noći, opet nam nije dozvoljeno da u njoj održavamo razne ibadete i da je smatramo blagoslovljenom, jer takvo nešto se ne prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od njegovih ashaba koji su bili prvaci u slijeđenu njegove prakse i najviše su se trudili u tome od svih ljudi.
Pa kako da nama bude dozvoljeno da uvodimo nešto u vjeru, ako to nisu radili Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi?
Čak i noć polovine šabana (berat) nije potvrđena kao noć koja se treba posebno obilježavati.
Neki pripadnici generacije nakon ashaba su oživljavali ovu noć namazom i zikrom, a ne konzumiranjem jela, ispoljavanjem sreće i drugim vidovima koji ukazuju da se radi o prazniku.“

Fetava islamijje, 4/693.
A Allah najbolje zna.
Islam, pitanja i odgovori.

http://www.islamqa.info

Prijevod:
Senad Muhić

Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/