Da li je ispravno obilježavanje Poslanikovog rođendana?

Obilježavanje rođendana uopće nevjernički je običaj. Allahov Poslanik, ﷺ, strogo je zabranio oponašanje nevjernika. To nije dopušteno. Još je veći grijeh slaviti Poslanikovo, ﷺ, rođenje, tim prije jer se taj čin smatra vjerskim obredom i približavanjem Uzvišenom Allahu, za razliku od slavljenja rođendana drugih ljudi, što se smatra više zabavom, proslavom, veseljem, zapravo dangubom. Musliman se može i smije približavati Allahu, dželle šanuhu, isključivo na šerijatski legitiman način, propisan Kur’anom ili hadisom. Sve što nisu praktikovale prve generacije, nije dopušteno činiti. Sve što nije bilo dio vjere za vrijeme Poslanika, ﷺ, i njegovih ashaba, ne može biti njen dio do Sudnjega dana. Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da niko u prva tri stoljeća nije obilježavao Poslanikov, ﷺ, rođendan. Dakle, ashabi, tabiini i imami četiri pravne škole nisu znali za mevlud, novotariju koju danas čine mnogi muslimani. (Vidjeti: Fetavel-ledžnetid-daima, 3/6 i 18.)
Prvi ko je to uveo bio je Muizz lidinillah Fatimi, krajem četvrtog hidžretskog stoljeća. Svevišnji Allah rekao je: “Danas sam vam vjeru vašu upotpunio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera…” (El-Maide, 3.) Ovaj je ajet objavljen na Oprosnom hadždžu, i nakon njega nije objavljen nijedan ajet koji u sebi sadrži neki propis. Dakle, vjera je upotpunjena još za vrijeme Poslanika, ﷺ, i svaka uvedena stvar, nakon njenog upotpunjenja, neprihvatljiva je. Imam Muslim zabilježio je da je Aiša, radijallahu anha, prenijela sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Ko u islam uvede  nešto što nije od njega, to se odbacuje.” Allah se smilovao imamu Maliku kada je rekao: “Ko uvede u islam neku novotariju, smatrajući je lijepom, potvorio je Poslanika, ﷺ, za pronevjeru poslanstva, jer je Uzvišeni rekao: ’Danas sam vam vjeru vašu upotpunio…’ Šta tada nije bilo dio vjere, nije ni danas.” (Vidjeti: El-Itisam, 1/62 i 2/368, od imama Šatibija, El-Bidatu ve eseruha, str. 29, od Selima Hilalija.) Slično je rekao i Ibn Hazm u djelu El-Ihkam, 6/255. Upozoravajući muslimane na novotarije, Resulullah, ﷺ,  rekao je: “Dosljedno slijedite moj sunnet i praksu  pravednih vladara, a čuvajte se novotarija, jer je svaka novotarija zabluda.” (Tirmizi, Ebu Davud i Ahmed, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Budući da obilježavanje mevluda nije bilo poznato za vrijeme Poslanika, ﷺ, niti pravednih vladara, to se, shodno navedenom hadisu, smatra novotarijom koja vodi u zabludu. Pored toga, u sunnetu ne postoji, koliko znam, vjerodostojan argument koji precizira datum Vjerovjesnikovog, ﷺ, rođenja, već se radi o nagađanju i pretpostavkama. Neki historičari smatraju da je Poslanik, ﷺ, rođen početkom mjeseca rebiul-evvela, a drugi kažu sredinom devetog, ili desetog ili dvanaestog. To nam ukazuje da ashabi nisu posvećivali posebnu, bolje rečeno, nikakvu pažnju danu (tj. datumu) u kojem je rođen Poslanik, ﷺ, u protivnom ne bi postojalo razilaženje o tom pitanju, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović