Je li dozvoljeno umotavanje u odjeću prilikom namaza?

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio dva načina trgovine, dva načina odijevanja i namaz u dva vremena. Zabranio je klanjanje nakon sabah-namaza, do izlaska sunca, i nakon ikindija-namaza, do zalaska sunca; zabranio je umotavanje u odjeću i umotavanje u odjeću izlažući stidno mjesto pogledima ljudi; zabranio je zaključivanje trgovine bacanjem piljka i trgovinu dodirivanjem robe bez gledanja.107

Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ”Ko ima dvije haljine neka klanja u njima, a ko ima samo jednu neka njome ogrne donji dio tijela, i neka ne umotava gornji dio kao što židovi čine.”108

Džabir, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je jedenje lijevom rukom, hodanje u jednoj nanuli, potpuno umotavanje u ogrtač i sjedenje umotan u haljinu obuhvativši koljena izlažući stidno mjesto pogledima ljudi.”109

Propisi vezani za poglavlje

Prvo, jezičari i pravnici izraz es-samma ne tumače istovjetno. Naime, jezičari kažu da je to umotavanje cijelog tijela u platno ne digavši nijedan kraj preko ramena i ne ostavivši otvor. Još kažu da je to nazvano ovim imenom jer se ne ostavlja otvor, i tako liči na glatki kamen koji nema pukotina.

Međutim, pravnici kažu da je to umotavanje u platno i dizanje jednog kraja na rame, kada se stidno mjesto izlaže pogledima ljudi.

En-Nevevi rekao je: “Učenjaci kažu: ‘Po tumačenju jezičara to je zabranjeno jer će čovjeka možda napasti kakav insekt i sl. pa neće moći izvaditi ruke, i pretrpjet će štetu, a, po tumačenju pravnika, takvo je umotavanje zabranjeno ako će čovjek otkriti stidno mjesto, u protivnom pokuđeno je.” ‘110

Ibn Hadžer hadis kometira ovako: “Iz hadisa koji je preko Junusa zabilježio imam El-Buhari u dijelu Odjeća vidi se da je tumačenje ovog načina umotavanja pripisano Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i to potpuno odgovara obrazloženju pravnika: ‘To je dizanje jednog kraja haljine na rame, a ostavljanje drugog da visi.’ Čak i ako kažemo da je to tumačenje od ashaba, i tada je mjerodavno, tim prije što se radi o objašnjenju prenosioca koje nije u suprotnosti s onim sto prenosi. 111

Ovim hafiz Ibn Hadžer aludira na sljedeće Ebu Seidovo, radijallahu anhu, predanje: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je dva načina odijevanja i dvije vrste trgovanja. Kada se radi o zabranjenoj trgovini, riječ je o mulamesi i munabezi. Prvo je trgovina kada čovjek samo dodirne robu, bilo noću ili danju, ovlaš je gledajući, a drugo je da dva čovjeka dobace jedan drugom platno i time sklope trgovinu bez razgledanja robe, otuda i bez obostranog zadovoljstva. A kada se radi o zabranjenom načinu odijevanja, riječ je o ištimalus-sammau i ihtibau. Prvi je da se jedan kraj haljine stavi na rame spustivši drugi, a na sebi se nema druge odjeće; drugi je da se čovjek umota u haljinu i sjedne izlažući stidno mjesto pogledima ljudi.”112

Drugo, ištimalus-samma zabranjen je, pogotovo zato što se time oponašaju židovi; ovo ima utjecaj na propis, i pozivanje da je to zabranjeno zbog opasnosti od insekata i otkrivanja stidnog mjesta nije jedini uzrok, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.

Treće, čovjek koji ima samo usku haljinu umotat će donji dio tijela, i neće se umotavati oponašajući židove. U jednoj verziji Ibn Omerovog, radijallahu anhu, predanja stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kada klanja u jednoj haljini, neka se čovjek umota i pokrije pupak, a nemojte se umotavati poput židova. ”

Četvrto, ako čovjek ima široku haljinu, sunnet je da se njome umota. U dugom Džabirovom, radijallahu anhu, predanju, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, između ostalog, rekao je: ‘Ako ti je haljina široka, njene krajeve prebaci preko ramena, a ako je tijesna, onda se umotaj i pokrij pupak.'113

107 El-Buhari (584).

108 Hadis je autentičan. Zabilježili su ga Ebu Davud (635) i El-Bejheki, 2/236. Prenosilac Ebu Davudove verzije bio je neodlučan oko toga da li su ovo Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi prenio ili je kao riječi ashaba i kao merfu-predanje; ipak je ispravnije da su ovo Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi.

109 Muslim (2099).

110 Jahja b. Šeref en-Nevevi, El-Minhafii 14/76.

111 Ahmed b. Hadžer el-Askalani, Fethul-Bari, 1/477.

112 El-Buhari (5820).

113 Muslim (3010).

———–

Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali

Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf