JE LI NOŠENJE ODJEĆE (obuće) CRVENE BOJE ZABRANJENO MUSLIMANIMA?

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salat i selam ne posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Nema razilaženja među učenjacima da je ženama dovoljeno nositi odjeću i obuću crvene boje.

Učenjaci se razilaze oko nošenja odjeće (i obuće) crvene boje muškarcima.

Ibn Hadžer u „Fethul-bari“ (10/376-378) navodi sedam stavova učenjaka:

Prvi stav – opća dozvola.

Drugi stav – opća zabrana.

Treći stav – pokuđenost ako je jako-crvena a dozvola bez pokuđenosti ako je svijelo-crvena

Četvrti stav – pokuđenost ako se nosi radi ukrasa, uljepšavanja i radi isticanja a dozvola nošenja u kući i pri obavljanju poslova.

Peti stav – dozvola odjeće koja ofarba prije tkanja a zabrana one koja se ofarba poslije tkanja.

Šesti stav – zabrana se odnosi samo odjeću obojenu u MU'ASFER (bojom biljke koja ljeti raste u arapskim zemljama a iz koje se uzima crvena boja) a dozvola svih ostalih boja.

Sedmi stav – zabrana odjeće koja je obojena (ofarbana) samo u crveno bez drugih boja, a dozvola one koja sadrži i druge boje.

Međutim, ako se vratimo na fikhske knjige četiri mezheba naći ćemo da su po ovom pitanju uglavnom dva općepoznata stava među učenjacima. Rezime ova dva stava i njihovi argumenti se sastoje u sljedećem.

Prvi stav: dozvola nošenja muškarcima odjeće crvene boje, svejedno bila potpuno crvena ili pomiješena sa nekom drugom bojom, mimo nošenja odjeće obojene u MU'ASFER (bojom biljke koja ljeti raste u arapskim zemljama a iz koje se uzima crvena boja) i MUZ'AFER (bojom biljke koja daje žutu boju i poznati istoimeni miris) koja je po jednim zabranjena a po drugim pokuđena.

Ovo je stav većine učenjaka ovog Ummeta, tj. stav malikijskog i šafijskog mezheba, kao i nekih učenjaka unutar hanefijskog mezheba.

Takođe, opća dozvola se prenosi od većine ashaba: Alije, Talhe, Abdullah ibn Dža'fera, El-Bera’ ibn ‘Aziba i drugih, radijallahu anhum. Od tabi'na Se'id ibn El-Musejjiba, Nehaija, Ša'bija, Ebu Kilabe, Ebu Vaila i mnogih drugih tabi'ina. (pogledaj: Fethul-bari 10/376, El-Mugni 1/587, El-Medžmu 4/339, Šerh Sahihu Muslim 14/33)

Oni ovu dozvolu dokazuju sljedećim hadisima:

Prva hadis – mutefekun alejhi (tj. bilježe ga Buharija i Muslim u svojim Sahihima) od Ebu Džuhajfeta, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada su bili u Mekki izašao u crvenoj odjeći (gornjoj i donjoj koja se zove hulletun hamra’ porijeklom iz Jemena) i predvodio namaz.

Drugi hadis – takođe mutefekun alejhi od El-Bera’ ibn ‘aziba, radijallahu anhu, da je rekao: „Vidio sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u crvenoj odjeći (gornjoj i donjoj koja se zove hulletun hamra’ porijeklom iz Jemena), nisam (u rivajetu: nikad) ništa ljepše vidio od njega“.

Treći hadis – od Hilal ibn Amira, radijallahu anhu, u kojem kaže: „Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da drži hutbu na Mini na magracu, a na njemu je crvena odjeća (gornja i donja)“. Bilježi ga Ebu Davud, Ahmed i Bejheki, vjerodostojnim ga ocjenjuje Albani a dobrim Ibn Hadžer i Šuajb Arnaut.

Kažu zagovorači ovog mišljenja da ovi hadisi jasno ukazuju na dozvolu nošenja gornje i donje odjeće crvene boje bez razlike bila samo crvena ili pomiješeana sa nekom drugom.

Dok je zabrana nošenja odjeće obojene u MU'ASFER došla u hadisu mutefekun alejhi od Abdullah ibn Amra, radijallahu anhuma, a zabrana odjeće obojene u MUZ'AFER je takođe došla u hadisu mutefekun alejhi od Enesa, radijallahu anhu.

Zagovorači drugog stava smatraju da se pod crvenom odjećom „hulletun hamra'“ koja je spomenuta u gornjim hadisima ne misli na odjeću potpuno crvenu nego na crvenu pomiješanu sa crnom i zelenom (ili bijelom), jer je takva bila poznata jemenska odjeća „hulletun hamra'“.

Drugi stav: pokuđenost (a po nekima zabrana) nošenja muškarcima odjeće (i obuće) koja je obojena samo crvenom bojom, a dozvola ako je sa crvenom pomiješena neka druga boja.

Ovo je stav većina učenjaka hanefijskog mezheba i ovo je zvanični stav hanbelijskog mezheba.

Takođe, prenosi se od tabi'ina Ata'a, Tavusa i Mudžahida pokuđenost nošenja odjeće sa jako-crvenom bojom a dozvola odjeće sa svijelo-crvenom bojom. (pogledaj: El-Mugni 1/586, Multeka el-ebhur str. 241)

Oni svoj stav argumentiraju sljedećim hadisima:

Prvi hadis – od Imran ibn Husajna, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Čuvajte se crvene odjeće, jer je ona najdraži ukras šejtanu“. Bilježi ga Taberani u „Kebiru“, a Albani ga ocjenjuje slabim zbog ravije Se'id ibn Bešra koji je slabi zbog tedlisa Hasa El-Basrija.

Drugi hadis – od Rafije ibn Jezida Es-Sekafija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Zaista šejtan voli crvenu odjeću, pa se čuvajte crvene odjeće i svake odjeće isticanja (šuhreta)“. Bilježe ga Taberani u „Kebiru“ i Bejheki u „Šu'abul-iman“, a slabim su ga ocijenili Ibn Hadžer i Albani, a izmišljenim Ebu El-Feredž El-dževzi, što je pretjerana ocjena. Slabim je ocijenjen zbog ravije El-Huzlija koji je veoma slab i oko čije slabosti nema railaženja.

Sa ova dva hadisa dokazuju zabranu nošenja odjeće crvene boje, međutim slabost ovih hadisa ne može poduprijeti ovo mišljenje.

Treći hadis – od Abdullah ibn Amra, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao pored čovjeka koji je na sebi imao crvenu odjeću (gornju i donju), pa ga je čovjek poselamio a on mu nije uzvratio selam. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Hakim i Bejheki. Vjerodostojnim ga ocjenjuje Hakim, dobrim Tirmizi, a slabim Ibn Hadžer, Albani i mnogi drugi zbog ravije Ebu Jahje El-Kattata u kojem ima slabosti.

Kažu hadis je dokaz ovom stavu jer mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije odgovorio na selam, zbog nošenja crvene odjeće. Međutim, ovome se može prigovoriti da je hadis slab, a sa druge strane oprečan je hadisima vjerodostojnim u kojima je došlo da je sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nosio crvenu odjeću.

Četvrti hadis – mutefekun alejhi od El-Bera’ ibn ‘Aziba, radijallahu anhu, u kojem navodi sedam stvari koje je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio, i nekoliko koje je zabranio od vrsta svile. U tom hadisu je došlo da je zabranio nošenje „el-mejasir el-humur“, crvene jastuke od svile koji su se stavljali na sedlo.

Peti hadis – od Alije, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio nošenje zlatnog prstena, pamučne odjeće pomješane sa svilom i crvene svilene odjeće („el-miseretu el-hamra“). Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ahmed i ostali. A vjerodostinjim su ga ocijenili Tirmizi, Albani i Šuajb Arnaut.

Kažu da zabrana crvene svile koja je došla u ova dva hadisa ukazuje na zabranu nošenja odjeće koja je potpuno crvene boje. Ovo podupiru sa gornjim hadisima u kojima je došla jasna zabrana nošenja crvene boje, međutim problem je što su svi ti hadisi u kojima je došla jasna zabrana slabi.

Takođe, dokazuju svoj stav vjerodostojnim hadisima u kojima je došla zabrana nošenja odjeće obojene u MU'ASFER koja je crvene boje. Učenjaci drugog stava kažu da je hadisima u kojima je došla zabrana nošenja odjeće obojene u MU'ASFER ova zabrana spojena sa odećom šuhreta (isticanja) kao i time što je to odjeća kjafira, pa ostaje nejasno šta je suštinski razlog zabrane odjeće MU'ASFER.

Odabrano mišljenje, a Allah zna najbolje, je stav džumhura učenjaka. To jest, dozvola nošenja muškarcima odjeće crvene boje, svejedno bila potpuno crvena ili pomiješena sa nekom drugom, mimo nošenja odjeće obojene u MU'ASFER (bojom biljke koja ljeti raste u arapskim zemljama a iz koje se uzima crvena boja) i MUZ'AFER (bojom biljke koja daje žutu boju i poznati istoimeni miris) koja je zabranjena ili po nekim učenjacima pokuđena. Jer jasni i vjerodostojni hadisi u kojima je došlo da je sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nosio odjeću crvene boje ukazuju na tu dozvolu.

A argumenti učenjaka koji smatraju da je pokuđeno ili zabranjeno nositi odjeću potpuno crvene boje bez primjesa drugih boja, ti hadisi ili su slabi ili ne ukazuju jasno na zabranu.

Prema tome, odjeća crvene boje je dozvoljena ženama bez razilaženja, a po ispravnom stavu učenjaka dozvoljena je i muškarcima. Isti propis odjeće se odnosi na obuću.
Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com