Selam alejkum ve rahmetullah.
Pitanje: “A onome koji udjeljuje i bogobojazan je i ono najljepše smatra istinitim, njemu ćemo ono što je lahko dostupnim učiniti;” (El-Lejl, 5-7)
Onaj koji udjeljuje od imetka ono što mu je naređeno, pazi na Allahove granice, i vjeruje u Allahov govor i govor Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Allah će mu olakšati njegove poslove – ahiretske (ibadet i činjenje dobrih djela), a i ovosvjetske. Ali kada se čovjek udalji od Allaha, onda mu i poslovi postaju teži:
“a onome koji tvrdiči i osjeća se neovisnim, i ono najljepše smatra lažnim, njemu ćemo ono što je tegobno dostupnim učiniti.” (El-Lejl, 8-10).
Mozeš li mi ovo zadnje protefsiriti, objasniti u primeru insallah.
“A onome koji tvdici i oseca se neovisnim, i ono najlepse smatra laznim, njemu cemo ono, sto je tegobno dostupnim uciniti.” El-lejl 8-10.
Podrška: pitajucene@gmail.com
Bismillahir-rahmanir-rahim
Značenje ajeta preuzeto od Tefsira ibn Kesira.
Dio ajeta:
“A onome koji tvdiči”
znači škrtari da udjeljuje od onoga što posjeduje.
Dio ajeta:
“i osjeća se neovisnim”
tj. škrtari sa svojim imetkom i osjeća se neovisnim o svome Gospodaru.
Dio ajeta:
“i ono najlepše smatra lažnim”
tj. nagradu i kaznu na onom svijetu.
Dio ajeta:
“njemu ćemo ono, što je tegobno dostupnim učiniti”
tj. njemu ćemo olakšati put zla, tj. omogućiti put propasti i zla.
U tom smislu Uzvišeni na drugom mjestu kaže:
“A Mi srca njihova i oči njihove okrećemo, pa neće vjerovati kao što nisu vjerovali ni prvi put i ostavljamo ih da u zabludi svojoj lutaju smeteni.”
El-En'am, 110
Mnogobrojni su ajeti koji u tom smislu govore da će Allah, dž.š., onoga ko namjerava dobro, nagraditi uspjehom, a onoga ko namjerava zlo, ostaviti na cjedilu.
Tefsir ibn Kesir
Jedna od poruka ajeta je da Allah subhanehu ve teala iskušava svoje robove sa raznim stvarima pa i sa imetkom, da vidi kako će postupati. Da li će biti od onih koji višak svog imetka udjeljuje, i tako postići Allahovu milost, ili će biti od onih koji škrtare, koji se ohole i loša djela rade, pa će to biti razlog njihove propasti, jer će im Allah olakšati činjenje loših djela.
Uzvišeni Allah kaže:
“On je Onaj Koji je dao smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolje postupati.”
El-Mulk, 2
Allah daje opskrbu, nekome više nekome manje, iako je ljudima naređeno da traže opskrbu, da se trude, ipak Allah je taj koji daje kome hoće i koliko hoće.
Onome kome je viška dao, iskušava ga sa tim viškom, da li će zahvalan biti i da li će višak svog imetka udjeljivati, i sa njim zaslužiti Allahovu milost i na ovom i na budućem svijetu, ili će se uzoholiti (kao i većina bogatih ljudi), pa će nezahvalan biti, i sve što ima pripisati svome radu i umjeću, a mnogi od njih zbog svoje oholosti zanemariće Allahovu blagodat, pa čak i poricati Allaha i Sudnji dan, pa će loša djela raditi, Allahu griješiti i zulum činiti, pa će višak imetka kojeg mu je Allah dao biti razlog njegove propasti i na ovome i na onome svijetu.
Zato Allah u ajetu kaže:
“A onome koji tvdiči i oseća se neovisnim, i ono najlepše smatra lažnim, njemu ćemo ono, što je tegobno dostupnim učiniti.”
Allah subhanehu ve teala u Kur'anu navodi primjer Karuna, kome je dao ogromno bogatstvo, ali to bogatstvo bilo je uzrok njegove propasti na obadva svijeta.
Ajet glasi:
“Karun je iz Musaova naroda bio, pa ih je tlačio, a bili smo mu dali toliko blaga da mu je ključeve od njega teško mogla nositi gomila snažnih ljudi.
Ne budi obijestan jer Allah ne voli one koji su obijesni, govorili su mu ljudi iz naroda njegova, i nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi i ni svoj udio na ovom svijetu i čini drugim dobro kao što je Allah tebi dobro učinio, i nastoj da ne činiš nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine.
Ovo što imam stekao sam znanjem svojim, tako ja mislim, govorio je on…
I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju utjerali, i niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti, a ni sam sebi nije mogao pomoći.”
El-Kasas, 76-81
Većina bogatih ljudi danas, nažalost slični su Karunu, pa će i njihova kazna biti slična kazni Karuna.
Primjer suprotan Karunu je primjer bogatih ashaba.
Taberi u svom tefsiru navodi primjer Ebu Bekra kome je Allah dao imetak, pa je svoj imetak koristio na Allahovom putu, pa je zaslužio Allahovu milost na obadva svijeta.
Taberi kaže:
Ebu Bekr u Meki je oslobađao starce i žene koji bi primili islam. Na to mu je njegov otac rekao: ‘Sine, vidim kako oslobađaš iznemogle ljude. Kako bi bilo da počneš oslobađati snažne muškarce koji bi ti pomagali, čuvali te i branili’?
On je odgovorio:
“Oče, ja želim postići ono što je kod Allaha.”
Ovakvih primjera među ashabima ima dosta, poput Osmana, Abdurahmana ibn Aufa i drugih ahaba.
Ako nam je Allah dao bogatstvo u imetku, zašto preko njega ne zaslužimo i budući svijet.
A Allah najbolje zna.
Mr. Jakub Alagić
Preuzeto sa whatsapp grupe Delil Akida https://chat.whatsapp.com/DkGFQhWAyS9IdZMmBx1xeG