Propisi vezani za zekat na trgovačku robu ?

Priredio: Ikanović Muhamed
Jedan od dozvoljenih načina zarade i stjecanja imetka u islamu jeste i trgovina. U suri El-Bekare, Uzvišeni Allah nam pojašnjava da je dozvolio Svojim robovima trgovinu, a zabranio kamatu: “…a Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.’’ (El-Bekare, 275.) Trgovina je jedan od berićetnijih izvora zarade i sam Allahov Poslanik, alejhis-selam, bavio se trgovinom.

Ona je bila i ostala osnovna djelatnost Arapa. Meðutim, bitno je reći da je trgovina, kao i svaki drugi posao, dozvoljena i berićetli samo ako je u okvirima islama.

Pravednost i poštenje u trgovini

Kada govorimo o zekatu na trgovačku robu, neophodno je napomenuti nekoliko stvari onima koji se bave ovom djelatnošću: “Teško onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kad od drugih kupuju, a kad drugima mjere na litar ili na kantar –zakidaju. Zar ne misle takvi da će oživljeni biti, na Dan veliki…” (El-Mutaffifin, 1-5.) Veliki je broj onih koji se bore samo da bi uspjeli preživjeti, pa stoga zakinuti pravo takve osobe nije sitna stvar, odnosno i ono što je jadnik uspio skupiti novca da bi sebi priuštio osnovne životne potrebe, neko mu proda pokvareno, isteklog roka trajanja, ili ga zakine na vagi da bi umjesto jedne marke zaradio dvije ili umjesto deset zaradio dvadeset i sl. Pa kako takva osoba da očekuje bereket i uspjeh svoje trgovine! Musliman ni u kom slučaju ne smije ni pomisliti na takvo nešto. Obaveza je da mušteriji damo njegovo pravo, tj. da mu prodamo ono što traži u ispravnom stanju ili s pojašnjenjem postojeće mahane u proizvodu ili artiklu koji mu prodajemo. Za muslimana nije bitno samo trgovati, nego trgovati i zaraðivati u granicama halala, tj. na islamskim principima. Tako da musliman na prvom mjestu gleda da li je posao halal – dozvoljen, pa tek onda gleda dobit koju on donosi. Možda je na prvi pogled lijepo zaraditi na lahak način prevarom i podvalom, ali se negativne posljedice toga brzo vrate, često i na dunjaluku, a ako izbjegnemo dunjalučku kaznu, na ahiretu nas sigurno čeka odgovornost.

Zekat na trgovačku robu

Prije svega neophodno je navesti dokaze obaveznosti zekata na trgovačku robu. U časnom Kur’anu stoji: “O vjernici, udjeljujte od dobra koje ste stekli…” (El-Bekare, 267.) Mnogi mufessiri kažu da ovaj ajet obuhvata i zekat na trgovačku robu. Ebu Davud bilježi predaju u kojoj Semure ibn Džundub kaže: “Naredio nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da dajemo zekat na ono što smo odredili za trgovinu.” Ovo su jasni dokazi obaveznosti zekata na trgovačku robu. Da bi zekat na trgovačku robu bio obavezan, moraju se ispuniti dva uvjeta:

– nisab, a to je precizirana vrijednost imetka, u ovom slučaju nisab novca,

– da nisab pregodini kod trgovca.

Kako bismo pojasnili, navest ćemo primjer: trgovac koji posjeduje robu u vrijednosti 2.050 KM i više godinu dana, tj. trguje robom koja ima tu vrijednost čitavu godinu i ona ne opada ispod vrijednosti nisaba, dužan je izdvojiti zekat. Kao i kod novca, zekat je 2,5% od vrijednosti robe. A ukoliko neko trguje robom ispod vrijednosti nisaba ili ta vrijednost opada ispod vrijednosti nisaba tokom godine, nije dužan dati zekat. Sada se postavlja nekoliko pitanja: kako obračunati zekat, koju vrijednost robe uzeti u obzir, i kada biva početak godine koja se treba napuniti da bismo bili obavezni dati zekat?

Od onog trenutka kada trgovac bude imao vrijednost robe u veličini nisaba, počinje računanje godine koja se mora napuniti da bismo morali izdvojiti zekat i to, kao što smo rekli, hidžretska godina koja je kraća za deset dana. Kada se napuni godina, trgovac će obračunati robu koju posjeduje i u obzir će uzimati prodajnu cijenu svakog artikla u vrijeme obračunavanja zekata bez obzira koja bila njegova kupovna vrijednost koju je platio trgovac. Nakon što utvrdi vrijednost robe koju posjeduje, izdvojit će iz toga 2,5%, i time je upotpunjena obaveza zekata. Zekat se daje u njegovoj protuvrijednosti – u novcu i sličnom. Ovdje se postavlja pitanje da li je moguće zekat dati u robi? Kao što je rečeno, osnova je da se daje protuvrijednost jer je ona najkorisnija za siromaha, jer će on time najbolje zadovoljiti svoje potrebe koje možda roba koju dobije kao zekat neće zadovoljiti. Izuzetak se može napraviti kod, recimo, hrane i odjeće i sl., jer te dvije vrste itekako mogu koristiti siromasima, za razliku od posuđa, stolarije i sl.

Na kraju, bitno je napomenuti da u trgovačku robu ulazi sve ono s čime se trguje, čak i ako se u osnovi radi o imetku na koji se ne daje zekat. Pa tako, kao što smo naveli, na auta se ne daje zekat, ali ako se njima trguje, onda to smatramo trgovačkom robom i dajemo zekat. Isto tako, zemljište, kuće, stanovi, knjige, namještaj i drugo, na sve se to daje zekat ukoliko se time trguje zato što se smatra trgovačkom robom. Molim Allaha da nas učini uspješnima i na dunjaluku i na ahiretu! AMIN!

Prvi put objavljeno: ponedjeljak, 10 Studeni 2008 19:00

————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/