Postovanje i Selam Alejkum.
Molim Vas da mi odgovorite na pitanje vezano za klanjanje i zikr iza sabaha. Naime, obzirom da radim, ustajem rano kako bih klanjala rani sabah poslije zore,a prije izlaska sunca. Nakon toga ucim jasin, zikr, dove. Sve nastojim da zavrsim prije izlaska sunca, jer sam negdje procitala da se nista ne uci u trenu kad sunce izlazi i jos oko 40 minuta. Da li radim ispravno? Vazno mi je da uradim kako treba. Znam da se ne klanja u trenutku kad sunce izlazi,ali se bojim da se ne smije ni zikr uciti.
Hvala puno unaprijed. Na ovo pitanje nisam mogla do sad dobiti jasan odgovor od nekih kompetentnih osoba koje sam pitala. Selam i Mir s Vama.
Podrška: pitajucene@gmail.com
Alejkumusselam.
U hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Se'ida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema namaza poslije sabaha (farz namaza) sve dok Sunce ne izađe, i nema namaza poslije ikindije sve dok Sunce ne zađe”.
A u hadisu kojeg bilježi Muslim od Ukbe ibn Amira, radijallahu anhu, je došlo da on kaže : “Tri su vremena u kojima nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da klanjama i da ukopavamo njima svoje umrle: kada Sunce izlazi dok se ne podigne (na visinu koplja), kada je Sunce u zenitu sve dok malo ne pređe i kada Sunce počne da zalazi”.
Ova dva hadisa ukazuju na to da nije dozvoljeno klanjati opću nafilu nakon što se klanja farz sabaha pa sve dok Sunce ne izađe i podigne se na visinu jednog koplja. Takođe, nije dozvoljeno klanjati opću nafilu nakon što se klanja farza ikindije pa sve dok Sunce zađe. S tim da je dozvoljeno u svim ovim vremenima naklanjati propuštene farzove.
Takođe, dozvoljeno je, po ispravnom mišljenju učenjaka, da se u ovim vremenima klanjaju nafile koje se klanjaju sa povodom kao Tehijetul-mesdžid, namaz prilikom pomračenja Sunca i Mjeseca, dženaza namaz i slično. Hadisi ukazuju na zabranu ukopavanja umrlih u tri vremena: kada Sunce izlazi dok se ne podigne (na visinu koplja), kada je
Sunce u zenitu sve dok malo ne pređe i kada Sunce počne da zalazi.
Sa druge strane, bilježi Muslim u svom Sahihu od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je činio zikrullah (spominjao Allaha, zikrio, dovio) u svakom stanju“. To jest, to je činio stojeći, ležeći, kretajući se, jutrom, noću, danju, i tako dalje. Takođe, prenesene su dove i zikrovi koje je uči i na koje je podsticao da se uče i to zikrovi i dove pred spavanje, nakon buđenja, poslije sabaha, jutarnji zikr, u toku dana, večernji zikr, pri ulasku u kupatilo ili klozet, pri izlasku, …
A sve ovo ukazuje da je učenje dova, Kur'ana i zikrenje dozvoljeno u svim vremenima, a u određenim vremenima je mustehab.
Prema tome, zabrana je došla u spomenutim vremenima u pitanju ona se odnosi posebno za klanjanje opće nafile i ukopavanja umrlih, a ne zikrenja, dovljenja, učenja Kur'ana, pa čak i naklanjavanja farza i klanjanja nafila sa povodom. A ovo znači da tvoja praksa nema uporište u šerijatskim tekstovima. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com