Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Vjerodostojni hadisi (koje spominju Buharija i Muslim) ne spominju da je Allahov Poslanik prilikom uzimanja abdesta potirao vrat. Pogotovo ne onako kako se to radi kod nas u današnje vrijeme, kada je vrat postao zaseban dio abdesta. Tako da, znači, insan kada abdesti neće potirati po vratu.

E sada imamo momenat gdje imamo osobe koje su tako naučile, starije osobe. To su ljudi “mukallibi”, slijede nekoga od koga su naučili i ne treba od tog pitanja praviti neku veliku galamu. Treba osobe koje su mlađe podučiti da se vrat ne potire prilikom uzimanja abdesta. Ljudi koji su tako naučili , ne treba se s njima oko toga raspravljati, ali definitivno u vjerodostojnim hadisima se ne spominje potiranje vrata prilikom uzimanja abdesta.

E sada, osoba koja je svjesna toga da je to neispravno može u datim momentima, kao što kaže šejh dr. Safet Kuduzović da imamo hadise da je Allahov Poslanik zabranio da se išta doda na abdest koji je on, sallallahu alejhi ve sellem, pokazao, samo potiranje vrata je dodavanje nečega, tako da to bi moglo otići i u vid zabrane. Tako da osoba koja je mlada, svjesna, razumije šta su dokazi, hadisi, Buharija i Muslim, i tako dalje, ne treba apsolutno da potire vrat prilikom uzimanja abdesta. Dok starije osobe koje su tako naučile od ljudi koji su njima autoriteti, ne treba s njima oko toga praviti svađu.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Imamo: da li je čovjek mahrem amidžinoj ženi; dajidžinoj ženi; i da li je mahrem tetkama sa mamine i babine strane?
Kada je u pitanju amidžina žena i dajidžina žena, logično je da tim ženama čovjek nije mahrem, jer on nema nikakve veze sa njima. To je moj amidža, ja sam s njim u krvnoj vezi a on je mogao oženiti ženu sa drugog kontinenta, kakve veze imam ja sa tom ženom?!

Tako da čovjek amidžinoj ženi (amidžinici) i dajdžinoj ženi (dajdžinica) nije mahrem, ne smije se s njima osamljivati i one pred njim trebaju da budu pokrivene, sa njima se ne može rukovati, i tako dalje. Kada je u pitanju tetka s babine i majčine strane, apsolutno je čovjek njima mahrem. Čovjek se sestri od svoga babe i sestri od svoje majke mahrem i može sa njima putovati, može se sa njima poselamiti, one pred njim mogu sjediti bez mahrame.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Zapamtite jedno veliko pravilo: način sjedenja u namazu je sunnet. Šta znači to? Na bilo koji način mi kada bi sjedili u namazu, znači ako bi ispružili ispred sebe noge, ako bi sjeli ono što naš narod kaže “turski”, ili ako bi sjeli na bilo koji drugi način, ako Bog da, naš namaz je validan. Ali je od sunneta da se sjedne onako kako se sedi i kako je zabilježeno od Božjeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Tako da, način sjedenja u namazu, u osnovi, ne utiče na valjanost namaza.

Pogotovo osobe koje za to imaju valjan razlog. Čovjek kaže “Ne mogu, boli me stopalo.”. Sjedi onako kako možeš a da je najbliže sunnetu Poslanika, alejhissalatu ve selam, i namaz će biti, ako Bog da, svakako ispravan.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Nema smetnje. Ako čovjek nije zlonamjeran, znači zna da postoji razilaženje između učenjaka i želi da se dodatno edukuje i istraži, pa će naići na odgovor učenjaka koji je možda jos učeniji odo ovoga od kojeg je prvo naišao. Tako da, ako čovjek ne iščitava stavove kako bi našao nešto što njemu odgovara, to je već problem. Ali iščitavati pitanje kako bi ga dodatno analizirali, jer nekada neko da odgovor kratko, bez analize, bez mezheba, bez dokaza.

Dok nekada neko to analizira dublje, neko pristupa dokazima sa druge strane. Tako da nema smetnje, samo je bitno da čovjek ne iščitava i ne traži kako bi tragao za određenim lakšim mišljenima i kako bi izbjegavao u datom momentu nešto što mu je obaveza. To može biti sporno.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Ovo je jedno interesantno pitanje i u svakom slučaju pitanje koje je vraća na propis. Ako je u pitanju dobrovoljni ibadet, sunnet, nešto što nije na stepenu vadžiba, insan to može nekada praktikovati nekada ne praktikovati. Kao što je u pitanju dizanje ruku u namazu, kao što je izgovaranje ‘amin’, kao što je u pitanju različit način učenja ikameta. Čovjek nekada može učiti ikamet ovako nekada onako.

Znači, ako se radi o dobrovoljnim stvarima (sunnetima), može čovjek uzimati različita mišljenja. Isto tako, ko su određeni mezhebi odabrali jedan ibadet a taj ibadet je došao od Poslanika, alejhisselam, na različite načine. Kao što je ikamet. Imamo vjerodostojne argumente koji ukazuju da se ikamet može učiti skraćeno, a može i kao ezan. Pa i tu, ako je preneseno od Poslanika, alejhisselam, da su određeni ibadeti rađeni na više načina, može insan prakticirati sve to.

E, ko dođemo do nečega što je vadžib (obaveza), tada moramo, ako se ulema razišla, odabrati jedno mišljenje i držati se tog mišljenja.
Svakako, opet se pitanja vraća ‘ko je insan’? Ako insan nema kompetenciju da vaga mišljenja, on će odabrati mišljenje one osobe koja je za njega najkompetentnija i najučenija. A ako ima mogućnost da vaga i analizira dokaze, onda će odabrati najjače mišljenje s aspekta dokaza.

Audio isječak odgovora