Dozvoljeno je dati sadaku za drugoga, bez obzira bio on neko od bliže rodbine (npr. roditelji)
ili neko ko uopće nije rođak, bio živ ili mrtav !

Ta sadaka se može dati na ime te osobe bez njena znanja, i nije uvjet da se ona o tome obavijesti.

Mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila: https://www.facebook.com/pezicelvedin/posts/2769060186743705

Nije dozvoljeno uzeti kredit u kome se neutralna strana obaveže da će snositi razliku između iznosa pozajmice i konačne svote koja treba biti vraćena zajmodavcu. Prihvatanje vraćanja spomenute razlike od treće strane nije promijenilo suštinu kamatnog kredita, budući da šerijatsko pravilo na kome se slažu učenjaci, glasi: “Svaka pozajmica koja donosi korist zajmodavcu tretira se kamatom.”

“Učenjaci su jednoglasni da je zajmodavcu zabranjeno usloviti više od pozajmice koju je dao.”
(Ibn Tejmijja, Medžmuu fetava, 29/334)

Preuzimanje iznosa kamate od neke neutralne strane sliči osobi koja ti kaže: “Počini zabranjeno djelo, a ja ću preuzeti grijeh.”

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila:
https://www.facebook.com/1819196525023053/posts/2843500609259301/

Njegovanje rodbinskih veza doprinosi povećavanju nafake i produžavanju životnog vijeka. To Poslanik islama, sallallahu alejhi ve sellem, ističe u autentičnom hadisu, koji prenosi Enes, r.a, a u kojem se doslovno kaže: «Ko želi da mu se nafaka poveća i produži životni vijek, neka pazi i redovno posjećuje rodbinu!» Kada je u pitanju produžavanje životnog vijeka, onda bi se to sukobljavalo s jasnim kur’anskim ajetom u kojem Allah Uzvišeni kaže: «…i kada smrt dodje, niko je ni za jedan tren neće moći ni odložiti ni ubrzati!». Otuda, islamski učenjaci pokušavaju ispravno razumjeti i interpretirati ovaj hadis, kako ne bi proturječio kur’anskom ajetu. Tako, Ibnu-t-Tin i dr., smatraju da se pod produžetkom životnog vijeka misli na bereket u životu i vremenu i na porod koji ostane iza takve osobe, pa radeći dobra djela, koriste i toj osobi nakon njene smrti». Kao podlogu za taj stav oni navode rijeci Ibrahima, a.s, koji kaže, kako Allah, dž.š., u Svojoj Knjizi navodi: «I učini da me po lijepom spominju oni koji će doći poslije mene!»

Enes b. Malik, r.a, poznati ashab, kaže: Troje će biti u hladu ‘Arša Milostivog na Sudnjem danu: onaj koji je održavao rodbinske veze, kome se život produžio a proširio mu se kabur i povećala nafaka; žena kojoj muž umre, a ostanu joj jetimi, pa se ona brine o njima, sve dok ih Allah ne učini neovisnim i osoba koja spremi hranu i pozove gladne i siromašne da jedu!» Na temelju navedenog neki islamski učenjaci smatraju da će onome ko ustraje na petero, Allah dati nagradu poput ogromnih planina i povećat će mu nafaku: ko ustraje na davanju sadake, ko bude održavao rodbinske veze, ko ustraje na borbi na Allahovom putu, ko ustraje na uzimanju i čuvanju abdesta i ko čini dobročinstvo roditeljima i na tome ustraje.

Materijalno potpomaganje rodbine

Potpomaganje ljudi je islamom preporučeno, a posebno se naglašava potpomaganje rodbine kojoj je pomoć neophodna. To se najjasnije očituje na primjeru Ebu Talhe, r.a, koji je, nakon što je objavljen ajet: «Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže!» došao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: «Allahov Poslaniče, Allah Uzvišeni je u Svojoj Knjizi rekao: «Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže!», a meni je najdraža moja bašča Biruha – a to je bila bašča u koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s, ulazio, koristio njen hlad i pio vodu iz nje – pa je poklanjam Allahu i Njegovom Poslaniku, nadajući se Allahovoj nagradi. Raspolaži, Allahov Poslaniče, ovom baščom onako kako Allah želi». Allahov Poslanik, s.a.v.s, mu je na to rekao: «Aferim, Ebu Talha, to je unosan imetak. Primili smo ga od tebe i sada ti ga vraćamo da ga razdijeliš medu svojom rodbinom!». Nakon toga je Ebu Talha tu baštu raspodijelio svojoj rodbini.

Čak i u slučaju da je naša rodbina neraspoložena prema nama i da radi na prekidanju rodbinskih odnosa, nama je najpreče njih pomoći. To se jasno nazire iz Vjerovjesnikovog, s.a.v.s, hadisa, koji prenosi Ebu Ejjub el-Ensari, r.a: «Najvrednija je ona sadaka koja se dadne rodbini koja je na tebe ljuta i prema tebi neraspoložena!».

Za sadaku datu rodbini dvostruka je nagrada

Koliko islam potiče razvijanje rodbinskih veza vidi se i iz hadisa u kojem se nedvojbeno obećava dvostruka nagrada za sadaku datu rodbini u odnosu na sadaku datu drugima. Selman b. ‘Amir prenosi hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem se kaže: «Sadaka učinjena siromahu je uobičajena sadaka, a sadaka učinjena rodbini je dvostruka: ona je i sadaka i njegovanje rodbinskih odnosa!». Tako je Mejmuna bint el-Haris, r.a, supruga Poslanika, s.a.v.s, oslobodila svoju robinju, pa joj je on rekao: «Da si je dala tetkama (po majci) imala bi veću nagradu!». Tetka je na stepenu majkeHadis El-Bera’a b. ‘Aziba, r.a, u kojem Poslanik, s.a.v.s, kaže: «Tetka je na stepenu majke!» , na najbolji način nam pokazuje kolika je vrijednost rodbine.

Održavanje rodbinskih veza i s nemuslimanima

Naša je obaveza održavanje rodbinskih veza i s nemuslimanima. To je spominjano kada smo govorili o našim odnosima spram roditelja, pa makar bili i nemuslimani. Isti je slučaj i s rodbinom koja nije u islamu. Mejmun b. Mehran kaže: Troje se podjednako odnosi i na muslimane i na nemuslimane: ugovori koji se sklope, održavanje rodbinskih veza i ispunjenje emaneta. To smo dužni ispoštovati svejedno radilo se tu o muslimanima ili o nemuslimanima.

Prekidanje rodbinskih veza Allahu je jedno od najmržih djela

Prekidanje rodbinskih odnosa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naveo zajedno sa širkom, cime je, jasno pokazao koliko je to nepoželjno kod Allaha Uzvišenog. Ebu Ja’la, s pouzdanim lancem prenosilaca, navodi predaju u kojoj se kaže da je jedan čovjek iz Has’ama upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s: «Koja djela su Allahu najmrža?», na što je on odgovorio: «Pripisivanje Allahu druga (širk)!» Na pitanje: «Allahov Poslanice, a nakon toga?», odgovorio je: «Prekidanje rodbinskih veza!» Na ponovno pitanje: «A zatim, Allahov Poslaniče?», odgovorio je: «Naređivanje zla a odvraćanje od dobra!».

Allahovo prokletstvo je na onima koji prekidaju rodbinske veze

Koliko je pogubno prekidati rodbinske odnose pokazuju ajeti iz poglavlja Muhammed, u kojima Allah Uzvišeni kaže: «Zar i vi ne biste, kada biste se vlasti dočepali, nered na zemlji činili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih učinio!». Otuda poznati Hasan el-Basri podvlači: «Kada ljudi zapostave znanje, ostave djelovanje, budu se voljeli jezicima a mrzili srcima i kada budu prekidali rodbinske odnose, Allah će ih prokleti i gluhim i slijepim ih učiniti!».

Onaj koji prekida rodbinske odnose neće ući u Džennet

Grijeh s kojim se prijeti zabranom ulaska u Džennet je, svakako, veliki. A upravo Vjerovjesnik, s.a.v.s, prijeti zabranom ulaska u Džennet svakom onom koji prekida rodbinske odnose i ne angažira se na njihovom uspostavljanju. Džubejr b. Mut’im, r.a, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: “Neće ući u Džennet onaj koji prekida rodbinske odnose!».

Allah, dz.š. ne spušta milost na one koji prekidaju rodbinske veze

Koliko je opasno prekidanje rodbinskih odnosa, najbolje pokazuje hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem se navodi da Allah Plemeniti svoju milost neće spustiti na narod u kojem se nalazi osoba koja prekida rodbinske veze. ‘Abdullah b. ebi Evfa, r.a, prenosi jednu merfu’-predaju u kojoj se kaže: «Allahova milost se neće spustiti na narod u kojemu se nalazi onaj koji prekida rodbinske odnose!».

Djela se ne primaju od onih koji prekidaju rodbinske veze

Prijetnja Vjerovjesnika, s.a.v.s, da neće biti primljena djela onih koji prekidaju rodbinske veze najuvjerljivije govori o nužnosti našeg lijepog odnosa spram rodbine. Ebu Hurejre, r.a, kaže da je čuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kako kaže: «Allahu Uzvišenom se djela ljudi predočavaju četvrtkom naveče. Neće biti primljena djela onoga koji raskida rodbinske veze!»

Za prekidanje rodbinskih veza kazna je i na dunjaluku i na ahiretu

Prekidanje rodbinskih veza je grijeh za koji je predviđena kazna i na ovom i na onom svijetu, što jasno ukazuje na pogubnost tog grijeha. Ebu Bekrete, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ni za jedan grijeh Allah tako brzo ne kažnjava počinioca još na ovom svijetu, uz ostavljanje (dijela kazne) i za ahiret, kao što kažnjava onoga koji prekida rodbinske veze i nasilnika.”

Za prekidanje rodbinskih odnosa kazna stiže vrlo brzo

Ni za jedno zlo kazna ne stiže brže nego za nasilje i prekidanje rodbinskih veza. ‘Aiša, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: «Ni za jedno dobro se brže ne nagrađuje kao za dobročinstvo prema roditeljima i za njegovanje rodbinskih veza a ni jedno zlo ne povlači brže kaznu nego što povlači nasilje i prekidanje rodbinskih veza!».

Pravilno postupa onaj koji njeguje veze i onda kada se one prekidaju

Nije dovoljno održavati veze s onima koji te veze respektiraju, nego je naša dužnost razvijati i obnavljati te veze i kada drugi rade na njihovom prekidanju. ‘Abdullah b. ‘Amr, r.a, prenosi u jednoj merfu’-predaji sljedeći hadis: «Nije dovoljno samo posjećivati one koji tebe posjećuju. Pravilno se ponaša prema svojoj rodbini onaj koji, kada ga zaborave ili odbace, obnavlja vezu s njima». Allahov Poslanik, s.a.v.s, je pohvalio čovjeka koji je održavao rodbinske veze s onima koji su ih prekidali. U predaji Ebu Hurejre, r.a, taj čovjek se obratio Vjerovjesniku, s.a.v.s, sljedećim riječima: «Allahov Poslaniče, ja imam rodbinu s kojom održavam rodbinske veze, ali ih oni prekidaju. Lijepo i blago se ophodim prema njima a oni mi lošim uzvraćaju. Samilostan sam prema njima, ali mi oni to ne uzvraćaju». Vjerovjesnik, s.a.v.s, mu je, tada, rekao: «Ako bude tako kako si rekao, to je kao da im daješ žeravicu. Neprestano će s tobom biti Allahov dokaz protiv njih, sve dok tako postupaš!».

ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog jasno se može zaključiti da je održavanje rodbinskih veza jedno od najdražih djela Allahu Plemenitom, a njihovo zapostavljanje ili prekidanje jedno od Njemu najmržih djela.

Na temelju izloženog zaključujemo da lijepo odnos spram rodbine dovodi do:

– Allahovog, dž.š. zadovoljstva,
– unošenja zadovoljstva u srca rodbine,
– zadovoljstva meleka,
– zadavanja brige šejtanu,
– produženja životnog vijeka,
– povećavanja nafake,
– približavanja Džennetu,
– udaljavanja od Džehennema,
– povećavanja ljubavi medu rodbinom
-povećavanja nagrade nakon smrti.

Nadamo se da će nas sve navedeno potaknuti na naš još ljepši odnos prema rodbini i još brižnijem njegovanju tih veza čiji je korijen iznikao iz samog Allahovog lijepog imena Er-Rahman.

DR. ŠEFIK KURDIĆ

Preuzeto sa http://www.n-um.com