Nema problema u prodaji konzole. Igre koje su haram moraju se uništiti, a ne prodati ili pokloniti.

Odgovorio: Sheikh Assim Al-Hakeem

Odgovor preuzet sa njegove zvanične Facebook stranice:
https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/

Original odgovor:

No problem in selling the console. Games that are haram must be destroyed and not sold or given away.

Ako je ovo za nešto halal i važno, nezaobilazan zadatak onda treba izabrati isti rodni red (muški red ili ženski red), ako to nije moguće onda možete stajati uz preduzimanje potrebnih mjera opreza.

Odgovorio: Sheikh Assim Al-Hakeem

Odgovor preuzet sa njegove zvanične Facebook stranice:
https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/

Original odgovor:
If this is for something halal and for an important, unavoidable task then you should choose same gender queue, if this is not possible then you can stand by taking necessary precautions.

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Znam da je kamata zabranjena u Islamu, ali me zanima da li je zabranjeno kupovati neke stvari na rate, pa u zagradi kupovina mobitela na 48 mjeseci. Kamata u islamu je zabranjena. Kupovina u islamu, kupovina na rate je dozvoljena, makar cijena bila i povećana. Veliki broj ljudi to ne razumije, ali Bože moj tu smo da pojašnjavamo. Pa znači kada bi kazali ovaj mobitel košta za keš 100 maraka, ali ako mi nećeš isplatiti odmah, ako ćeš plaćati na rate onda je 200 maraka. Četiri rate po 50, nema ništa u tome sporno.

E sada imamo dodatne faktore. Znači moramo zapamtiti veliko pravilo kupovina sa kamatom je zabranjena, kupovina na rate makar cijena bila i povećana je dozvoljena, ali sada imamo lizing, imamo kupovinu telefona preko telekoma itd. Sada gledamo ima li išta u tom kupoprodajnom ugovoru sporno. Znači sam način kupovine da mi kupimo auto čija vrijednost je u kešu 10 hiljada eura, ali čovjek kaže ako je na rate onda je 12 hiljada. Generalno kao taj postupak je ispravan. Ali kako ćemo mi to postići da li je ispravno?

Koliko znam da u većini slučajeva kada je u pitanju kupovina mobitela na rate, kada je u pitanju otplata ili uzimanje od telekoma da tu imaju klauzule da se čovjek obavezuje ako ne isplati ratu da samim tim će biti prinuđen da mu naplate zatezne kamate. To je već jedan sporan momenat u kupoprodajnom ugovoru. Rekli smo znači sama kupovina na rate u islamu je dozvoljena. Povećati cijenu artikla samo zbog toga što je na rate je dozvoljeno. Ali način implementiranja moramo paziti kako ćemo uraditi.

Ako kupujemo mi od nekog čovjeka pojedinca, čovjek kaže evo ti mobitel za 100 maraka ako je u kešu, a 200 ako je na rate, to je regularno, ali ako imamo ugovore, pa u ugovoru imamo određene tačke moramo paziti. Isto tako kupovina auta, da čovjek kupi od pojedinca auto i kaže auto je 10 hiljada eura u kešu, 12 je na rate, evo ti pare evo ti rata ‘mirna Bosna’. Ali ako se to implementira preko banke, ako se to implementira preko telekoma pa imamo klauzule, to su već pitanja koja iziskuju dodatne odgovore.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Korištenje fraze svaka ti čast, da li je sporno ili ne? Mnogo puta su mi ljudi postavljali pitanje da li je sporno koristiti frazu, kada vidimo da je neko nešto uradio dobro, lijepo, kvalitetno kažemo mu svaka ti čast. Allah najbolje zna, ne vidim ništa sporno u tome. Znači ne postoji razlog zašto bi kazali da ta rečenica ili ta fraza nije ispravna. Ako kažemo čovjeku svaka ti čast jednostavno u žargonu našeg jezika, bravo, dobro si uradio, potpuno, extra itd.

Tako da ne vidim uopće razlog zašto bi čovjek smatrao ovu frazu zabranjenom. Kazati nekom svaka ti čast nema nikakve veze sa Gospodarom, niti ima veze sa veličanstvenošću i uzvišenošću našeg Gospodara Allaha subhanehu ve te'ala. Tako da kazati čovjeku svaka ti čast po meni uopće nije sporno.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Poznato razilaženje kod islamskih učenjaka da li se prilikom obavljanja namaza ruke samo podižu kod početnog tekbira ili se podižu i kada odlazimo na rukuu i kada se vraćamo sa rukuua i kada se ustaje na treći rekjat.
Allah najbolje zna, većina islamskih učenjaka su smatrali da se ruke dižu i prilikom odlaska na rukuu i prilikom povratka sa rukuua i prilikom ustajanja na treći rekjat. Allah najbolje zna, hadisi koji bilježe imami i Buharija i Muslim od ibnu Omera i drugih ashaba ukazuju na to da je Allahov poslanik alejhi sallatu ve selam u namazu dizao ruke više puta. Svakako samo dizanje ruku je samo sunnet, pohvalna stvar tako da to nikako nesmije biti razlogom nedaj bože netrpeljivosti ili svađe među muslimanima. Onaj ko ne diže ruke on u svemu tome je mukalid, slijedi hanefijski mezheb koji doista i jeste stava da se ruke samo podižu prilikom početnog tekbira.

A isto tako onaj koji diže ruke ne treba da smeta onome ko ne diže i onaj ko ne diže ne treba da smeta onome ko diže. U svakom slučaju to su pitanja podložna idžtihadu različitim pogledima. Moramo se uvažavati, respektovati. Jer jednostavno ummet već 1200 godina u tim pitanjima ima različite stavove. Ličnog sam stava da se ruke dižu znači i prilikom početnog tekbira prilikom odlaska na rukuu prilikom povratka sa rukuua i kada ustajemo znači sa ettehijatu na treći rekjat također se ruke tada podižu.

Audio isječak odgovora