Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Možete li nam spomenuti neke sunnete prilikom učenja Kurana?
Alejkumuselam. Učenje Kur’ana ima svoja pravila (adabe) kojih se treba pridržavati kako bi onaj koji uči imao nagradu i sevap. Spomenut ćemo neke od njih: 1. Iskrenost 2. Iskazivanje poštovanje prema Allahovom govoru 3. Prisustvo srca 4. Razmišljanje o ajetima 5. Čistoća tijela (abdest), odjeće i mjviše
Alejkumuselam.
Učenje Kur’ana ima svoja pravila (adabe) kojih se treba pridržavati kako bi onaj koji uči imao nagradu i sevap. Spomenut ćemo neke od njih:
1. Iskrenost
2. Iskazivanje poštovanje prema Allahovom govoru
3. Prisustvo srca
4. Razmišljanje o ajetima
5. Čistoća tijela (abdest), odjeće i mjesta na kojem se uči
6. Čišćenje usta misvakom ili nečim drugim prije samog učenja
7. Okretanje prema kibli
8. Učenje euze na početku učenja
9. Učenje bismille na početku svake sure osim Et-Tevbe
10. Ponavljanje ajeta više puta s ciljem razmišljanja
11. Plakanje prilikom učenja
12. Uljepšavanje glasa
13. Kada se naiđe na ajet koji govori o Allahovoj milosti, poželjno je moliti Allaha za milost, a kada se naiđe na ajet koji govori o Allahovoj kazni, poželjno Ga je moliti za spas od nje.
14. Prekidanje učenja prilikom zijevanje i nastavak nakon njega
15. Pravilno učenje Kur’ana
16. Veličanje Allaha kada se naiđe na ajet gdje se On veliča spominje
17. Činjenje sedžde nakon što se prouči ajet u kojem ima znak sedžde
18. Ne treba prekidati učenje Kur'ana zbog nekog govora od kojeg nema koristi…
—————-
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC
Vidi manjeMozete li mi objasnisti šta je Tedžvid?
Alejkumuselam. Tedžvid je riječ arapskog porijekla, koja u jezičkom smislu označava uljepšavanje. Tedžvid prema svojoj definiciji označava izgovaranje svakog slova na način kako je to propisano, u smislu da se to slovo izgovori iz svoga ishodišta, sa svojim osobinama i sl. Osnova za ovu nauku jesteviše
Alejkumuselam.
Tedžvid je riječ arapskog porijekla, koja u jezičkom smislu označava uljepšavanje.
Tedžvid prema svojoj definiciji označava izgovaranje svakog slova na način kako je to propisano, u smislu da se to slovo izgovori iz svoga ishodišta, sa svojim osobinama i sl.
Osnova za ovu nauku jeste 4. ajet sure El-Muzzemmil, u kojem Allah kaže: „A Kur'an pažljivo izgovaraj.“
Kada je riječ o kiraetima, najkraće rečeno jeste da su to načini učenja Kur'ana, shodno arapskim dijalektima koji su bili prisutni. Ta razlika nije nastala uticajem ljudi, nego je tako objavljeno. Dokaz tome je hadis kojeg prenosi Ibn Abbas, a u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Džibril me podučavao Kur'anu po jedan harf (jedan dijalekt, način izgovora), pa sam tražio da poveća broj harfova, sve dok nije povećao na sedam harfova.“ Bilježi Buharija, br. 3047., i Muslim, br. 819.
Omer, r.a., rekao je: „Čuo sam Hišama b. Hakima kada suru El-Furkan uči drugačije nego što sam je ja učio, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je pokazao kako se ona uči.Htio sam odmah otići do njega (da sa njim to raspravim), a onda sam sačekao dok ne završi sa učenjem.Pošto je završio sa učenjem, stegoh ga ogrtačem i dovedoh Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, čuo sam ovoga gdje uči suru El-Furkan drugačije od onoga kako si me podučio.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu reče: ‘Uči.’, i on je proučio onako kako sam ga ja čuo, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: ‘Ovako je objavljena.’ Onda meni reče: ‘Uči.’, i kada sam proučio, on reče: ‘I ovako je objavljena’. Zatim reče: ‘Ovaj Kur'an je objavljen na sedam harfova, pa učite harfom koji je za vas najlakši.'” Bilježi Buharija, br. 2287., i Muslim, br.818.
Ashabi su učili od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zatim prenosili onako kako su naučili, a onda su došli ljudi koji su se posvetili tome, te su kiraeti dobili ime po njima. Ovo ne znači da su oni od sebe izmislili taj način učenja, nego su se posvetili jednom načinu, pa je svaki način dobio ime po svome učaču.
—————-
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC
Vidi manjeAPI Terapija
Alejkum selam ve rahmetullahi ve berekatuhu, ovo pitanje je već odgovoreno na linku ispod: https://pitajucene.com/pitanje/je-li-mi-haram-koristiti-pcelinji-otrov-kao-lijek/
Alejkum selam ve rahmetullahi ve berekatuhu, ovo pitanje je već odgovoreno na linku ispod:
https://pitajucene.com/pitanje/je-li-mi-haram-koristiti-pcelinji-otrov-kao-lijek/
Vidi manjeJa sam pravoslavka zelim prec u islam dali je to greh
Odgovori na Vaša pitanja nalaze se na linkovima ispod: https://pitajucene.com/pitanje/zelim-primiti-islam-ali-me-brinu-grijesi/ https://pitajucene.com/pitanje/propisi-oko-novorodjenceta-i-akike/
Odgovori na Vaša pitanja nalaze se na linkovima ispod:
https://pitajucene.com/pitanje/zelim-primiti-islam-ali-me-brinu-grijesi/
https://pitajucene.com/pitanje/propisi-oko-novorodjenceta-i-akike/
Vidi manjeKako će poravnati saf onaj ko klanja na stolici?
Prvo stanje: kada klanjač sjedi na stolici cijelo vrijeme, od početka do kraja namaza. U tom slučaju, zadnje noge stolice poravnat će sa nogama onih koji klanjaju do njega, i ne smeta što su noge klanjača ispred safa. Dakle, postavit će stolicu kao na slici (lijeva stolica, sa zelenom kvakom), a neviše
Prvo stanje: kada klanjač sjedi na stolici cijelo vrijeme, od početka do kraja namaza.
U tom slučaju, zadnje noge stolice poravnat će sa nogama onih koji klanjaju do njega, i ne smeta što su noge klanjača ispred safa.
Dakle, postavit će stolicu kao na slici (lijeva stolica, sa zelenom kvakom), a ne na način kako je postavljena desna stolica.
Drugo stanje: kada klanjač može stajati u namazu, ali prilikom sedžde, mora sjesti na stolicu.
U tom slučaju postavit će stolicu kao na slici (desna slika na kojoj je crveni x), kako bi poravnao svoja stopala s ostalim klanjačima.
Kada želi sjesti na stolicu, pomjerit će je naprijed tako da zadnje noge stolice poravna s nogama klanjača, kao na lijevoj slici, jer takav način je potpuniji.
Ukoliko ne može da pomjeri stolicu, ostavit će je onako kako je na desnoj slici i sjesti, i to pod uslovom da ne ometa onoga ko je iza.
Ako bi ometao onoga iza, ostavit će stolicu kao na lijevoj slici, bez obzira što će, dok stoji, biti isturen ispred saffa, jer je poravnanje safa pohvalno, a ometanje klanjača zabranjeno.
Odgovorio dr. Sad El-Haslan.
Preuzeto sa FB profila prof. Senad Muhić
https://www.facebook.com/187769961265479/posts/2964126610296453/
Vidi manjeDa li je dozvoljeno provjeravati i raspitivati se o sumnjivim stvarima?
Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Bilal, radijallahu anhu, jednom donio Allahvom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dobrih datula. “OD KUDA SU ONE?” - upitao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. “Imali smo slabe datule” - rekao je Bilal “i ja sam zamijenio dva sa'a slviše
Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Bilal, radijallahu anhu, jednom donio Allahvom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dobrih datula. “OD KUDA SU ONE?” – upitao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. “Imali smo slabe datule” – rekao je Bilal “i ja sam zamijenio dva sa'a slabih za jedan sa'a dobrih kako bih počastio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.” “Uh, uh!” – začudio se Vjerovjesnik – “stvarna kamata, prava kamata! Ne radi to, nego kada hoćeš da ih kupiš, prodaj te datule za nešto drugo, pa ih s tim sebi kupi!” (Buhari, br. 2312; i Muslim, 1594)
– Ovaj hadis je dokaz da je dozvoljeno/propisano provjeravati i raspitivati se o sumnjivim stvarima i da se to ne smatra pretjerivanjem i zastranjivanjem u vjeri, nego bogobojaznošću i predostrožnošću, jer je to radio i sam Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Dakle, takav je propis samo o sumnjivim stvarima, dok stvari koje nisu sumnjive, nije propisano dodatno provjeravati i cjepidlačiti.
Allah najbolje zna!
Mr. Hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa zvaničnog telegram kanala koji vodi Mr. Hfz. Amir Smajić
Vidi manjeGDJE SE VEŽU RUKE PRILIKOM STAJANJA U NAMAZU?
Tekst hadisa: Od Vaila b.Hudžra se prenosi da je kazao:“Klanjao sam sa Poslanikom sallallahu alejhi ve selleme ,pa je on stavio desnu ruku na lijevu,na prsa. Stepen hadisa: Bilježi ga Ibn Huzejme 1/243 i Bejheki 2/30,putem Muemmela b.Ismaila,od Sufjana od Asima b.Kulejba,a on od svoga oca,a on od Vaviše
Tekst hadisa:
Od Vaila b.Hudžra se prenosi da je kazao:“Klanjao sam sa Poslanikom sallallahu alejhi ve selleme ,pa je on stavio desnu ruku na lijevu,na prsa.
Stepen hadisa:
Bilježi ga Ibn Huzejme 1/243 i Bejheki 2/30,putem Muemmela b.Ismaila,od Sufjana od Asima b.Kulejba,a on od svoga oca,a on od Vaila b.Hudžra.
Muemmel putem kojeg se prenosi ovaja hadis je saduk[1] koji je imao lose pamćenje.Ibn Mein ga je proglasio pouzdanim.
O njemu Ebu hatim veli:”Saduk,strog u pridržavanju sunneta,ali je imao puno grešaka.”
Također ga je imam Darekutni I grupa drugih učenjaka opisala kao osobu koja ima loše pamćenje I koja ima puno grešaka.[2]
Osnova ovog hadisa se nalazi u zbirci sahih hadisa od Muslima,ali bez spomena da je stavi ruke na prsa.
I to je dodatak koji je munker,a sa čijim spomenom se izdvojio samo Muemmel b.Ismail.
Također je ovaj hadis prenesen putem Asima b.Kulejba,ali bez već spomenutog dodatka.
Također ja u ovoj predaji slijedi i Muhammed b.Hudžr,ali prenoseći predaju u kojoj nije spomenut Sufjan,kao što se to dolazi u zbirci imama Bejhekija 2/30,međutim lanac te predaje je veoma slab.[3]
Stavovi učenjaka po pitanju vezivanja ruku u namazu:
1.Ruke se vežu na prsima i ovaj stav zastupa imam Šafija,a odabrao ga je i imam Ševkani(Nejlu-l-evtar, 2/211)
2.Ruke se vežu ispod prsa,ali iznad pupka.Ovo je mezheb imama Malika,po jednom predanju Šafije i Ahmeda.Rekao je imam Ebu Davud :“Ahmed je smatrao da se ruke drže malo iznad pupka,a nije problem ukoliko se stave ispod pupka.Ovaj stav je od Šafijskih učenjaka izabrao imam Nevevi i pripisao ga Seidu b.Džubejru i Davudu.(Sunenu-l-Bejheki 2/31,El-Medzmu’ 3/313 I Nejlul Evtar 2/211)
3.Ruke se vežu ispod pupka I ovo je stav hanefijskog mezheba I po jednoj predaji stav imama Ahmeda,a imam Maverdi spominje da je to ustvari I zvanični stav hanbelijskog mezheba..Dokaz tome je predaja u kojoj Alija veli:”Sunnet je da se u namazu ruke vežu ispod pupka.”[4]
4.Klanjač ima pravo izbora da stavi ruke ili iznad ili ispod ili na sami pupak…
Rekao je imam Tirmizi:”Neki od učenjaka smatraju da se stavljaju ruke iznad pupka,a neki da se stavljaju ispod…(Džami’u-t-tirmizi, 2/33)
Ovo je i najprihvatljivi i najjasniji stav po ovome pitanju,jer se u sunnetu prenosi da se desna ruka stavlja na lijevu,a nije preneseno mjesto gdje se vežu,tako da klanjač može da bira.(Abdullah b.Salih el-Fewzan,Minhatul ‘allam fi šerhi-l-bulugi-l-meram 3/42-47)
[1] Saduk je peti stupanj pouzdanosti,kako to navodi šejh Nuruddin Itr u svojoj knjizi Menhedžu-n-nakdi fi ulumi-l-hadisi, str.110
[2] Tehzibu-t-tehzib 10/339,340
[3] El-I'alam bi tahjiri-l-musalli bi mekani vad'i-l-jedejni ba'de tekbireti-l-ihram,str.25
[4] Ebu Davud 756, Abdullah b.Ahmed 2/224 Zevaidul musned,od Abdurrahmana b,Ishaka,od Zijada b.Zejda Es-Suvaia,od Ebu Dzuhejfe,od Alije.A ovaj lanac prenosilaca je slab,jer se u njemu nalazi Abdurrahman b.Ishak koji je slab prenosilac po koncenzuzu ucenjaka el-džerha ve ta’dila,zatim Zijad b.Zejd čije je stanje nepoznato.A pored toga još jedan dokaz njegove slabosti je što taj prenosilac prenosi od Alije predaju suprotnu ovoj.
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeJe li zabranjeno pričati dok se uči ezan i ikamet?
Upitan je šejh Ibn Baz o pričanju za vrijeme ezana, pa je odgovorio: “Da, dozvoljeno je pričati za vrijeme ezana i nakon ezana u tome nema ništa sporno, međutim, sunnet je da se šuti i ponavlja za mujezinom.Nema problema ukoliko bude pričao zbog neke potrebe, kao da odgovori na selam ili da kaže:jerviše
Upitan je šejh Ibn Baz o pričanju za vrijeme ezana, pa je odgovorio: “Da, dozvoljeno je pričati za vrijeme ezana i nakon ezana u tome nema ništa sporno, međutim, sunnet je da se šuti i ponavlja za mujezinom.Nema problema ukoliko bude pričao zbog neke potrebe, kao da odgovori na selam ili da kaže:jerhamukellah onome ko je kihnuo ili zatraži nešto što mu treba.”
http://www.binbaz.org.sa/mat/14497
U knjizi Fikhu-s-sunneti, u poglavlju o ezanu,(1/117), stoji:”Pojedni učenjaci su smatrali pokuđenim pričanje za vrijeme ezana, a olakšicu po tom pitanju dali su Hasan Basri, Katade i Ata.Rekao je Ebu Davud:'Upitao sam Ahmeda o čovjeku koji priča za vrijeme ezana, pa je rekao:Da ,a upitao sam ga:a za vrijeme ikameta?, pa je rekao:Ne.”
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeMogu li muškarci klanjati u istom safu sa ženama?
Namaz muškarca koji klanja u istom saffu do žene ili iza nje ima dva stanja: Prvo stanje je da svi klanjaju u džematu za istim imamom. Drugo stanje je da svako klanja pojedinačno za sebe. Komentar prvog stanja: Ako zena klanja u istoj ravni sa muskarčem, a izmedju njih ima pregrada ili prazan prostoviše
Namaz muškarca koji klanja u istom saffu do žene ili iza nje ima dva stanja:
Prvo stanje je da svi klanjaju u džematu za istim imamom.
Drugo stanje je da svako klanja pojedinačno za sebe.
Komentar prvog stanja:
Ako zena klanja u istoj ravni sa muskarčem, a izmedju njih ima pregrada ili prazan prostor koliko moze stati jedan klanjač, onda je takav namaz ispravan (ali je pokuđen) po većini islamskih učenjaka hanefija, malikija, šafija i hanbelija.
Ono oko čega se razilaze jeste ukoliko klanja u takvom stanju bez pregrade ili nečega što ih razdvaja jedno od drugog, onda je takav namaz neispravan kod učenjaka hanefijskog mezheba, trojici muškaraca, tj, jednom sa lijeve, jednom sa desne strane i jednom koji je iza nje. (Mebsut 1/183, Bedaiu-s-senai'a 1/239)
Rekao je imam Nevevi: “Ako bi muškarac klanjao, a do njega bila žena, takav je namaz ispravan i ovo je naš mezheb (tj.šafijski), mezheb imama Malika i većine učenjaka.(El-Medžmu’ 3/331)
Komentar drugog stanja:
U stanju kada i muškarci i žene klanjaju pojedinačno, takav namaz je ispravan kod učenjaka sva četiri mezheba.
Nema sumnje da je sunnet da žene budu iza muškaraca, međutim ukoliko bi se desilo da klanaju u istom saffu, takav je namaz ispravan.
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeKada je i na kojim namazima pohvalno učiti sure El-Kafirun i El-ihlas?
1.Na prva dva rekata sabahskih sunneta Od Ebu Hurejre, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata sabah namaza učio sure kul ja ejjuhe-l-kafirun i kul huvellahu ehad.[1] Tumačeći ovaj hadis islamski učenjaci naglašavaju da se pod izrazom dva rekata podrazumijevaju sabahskviše
1.Na prva dva rekata sabahskih sunneta
Od Ebu Hurejre, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata sabah namaza učio sure kul ja ejjuhe-l-kafirun i kul huvellahu ehad.[1]
Tumačeći ovaj hadis islamski učenjaci naglašavaju da se pod izrazom dva rekata podrazumijevaju sabahski sunneti.[2]
2.Na dva rekata nakon obavljenog tavafa oko Ka'be
Od Džabira b. Abdullaha se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata nakon tavafa učio sure kul ja ejjuhe-l-kafirun i kul huvellahu ehad.[3]
3.Na zadnja dva rekata vitr namaza
Ubejj b.Ka'b prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme učio na drugom rekatu vitr namaza suru El-Kafirun, a na trećem suru El-Ihlas.[4]
4.Na akšamskim sunnetima
Prenosi se od Ibn Omera da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na akšamskim sunnetima učio suru El-Kafirun i El-Ihlas.[5]
5.Na početku noći i dana [6]
[1] Sahihu Muslim, babu-s-tihbabi rek’atej sunneti-l-fedžri, 1/502, hadis br.726
[2] Vidi: Alijj El-Kari, Mirkatu-l-mefatih šerh miškati-l-mesabih, 2/694
[3] Hadis bilježi Muslim pod brojem 1218 i Tirmizi
[4] Hadis bilježi Ahmed 3/406, Nesai 3/235, a ispravnim ga je ocijenio Ibn Hibban (2436); Vidi:Džami'u-l-usul uz komentar Abdu-l-Kadira Arnauta 6/53)
[5] Hadis bilježe Ahmed 2/24 I Nesai 2/170
[6] Vidi:Zadu-l-Me’ad 1/316
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manje