Ve alejkumus-Selam!

Istihara namaz je Sunnet, a nije obavezna. Lijepo je da čovjek čini istiharu za sve što može, naročito za stvari koje su od vitalnog značaja, kao: istihara zbog osobe koju želi oženiti ili se za nju udati, kupovina nekog objekta ili prevoznog sredstva, izbor radnog mjesta ili mjesta stanovanja, daleka putovanja itd. čovjek nije obavezan klanjati istiharu namaz za manje stvari koje se često ili svakodnevno ponavljaju, jer bi se time mnogo opteretio, a ako klanja bolje je i imaće nagradu.

Učestvovanje u nagradnim igrama je dozvoljeno pod narednim uslovima:

1. Da je cijena robe prije i za vrijeme nagradne igre ista,
2. Da kupac ne kupuje osim ono što mu je potrebno, što je u stvari kupovao i prije nagradne igre, jer je ponekad mogućnost dobitka veća, ako se kupuju veće količine robe, što bi se smatralo kockom, koja je strogo zabranjena.
3. Da nijjet prodavca ne bude obmana mušterija da što više kupuju, već samo želja da nagradi svoje kupce bez kojih on ne može poslovati.
Dakle, prvi uvijet je vezan za robu, drugi za kupca i treći za prodavca.
Svakako kupac nije dužan ispitivati namjere prodavca od nagradne igre, već je dužan paziti na prva dva uslova. Treći uvijet se tiče izričito prodavca.
Što se tiče sahibi uzura, on se abdesti na potpuno normalan način, kao i svi drugi, a Allah najbolje zna.

Es-Selamu alejkum!
odgovorio Mr. Safet Kuduzović (03.10.2004)
https://islamskiedukativni.wordpress.com/2013/06/09/da-li-je-covjek-gresan-ako-ne-klanja-istihara-namaz/

Svevišnji Allah milostiv je i prima pokajanje pokajnika. Ma koliko čovjek imao grijeha, Plemeniti će mu Allah oprostiti, pod uvjetom da se taj isti čovjek pokaje za nedjela i odluči da ih više neće činiti. U časnom Kur’anu Allah, džellešanuhu, kaže: “‘…Ja ću sigurno oprostiti onome ko se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji zatim na Pravom putu istraje.’” (Ta Ha, 82)

Enes, radijallahu anhu, kazuje da je čuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje govori: “Svevišnji Allah kaže: ‘O sine Ademov, dok god Me budeš molio i od Mene se nadao, Ja ću ti praštati šta god budeš radio, i na to se neću obazirati! O sine Ademov, kad bi tvoji grijesi dosegli do neba, pa Me ti zamolio za oprost, oprostio bih ti! O sine Ademov, kad bi mi pristupio s greškama velikim poput Zemlje, zatim Me sreo ne smatrajući drugog ravnim Meni, Ja bih ti pristupio s isto toliko oprosta!’” (Et-Tirmizi)

Dobro je da se čovjek pokaje za svaki grijeh kojeg se sjeti, ali je dovoljno da se pokaje za sve grijehe, sveobuhvatnim općenitim pokajanjem. Šejhul-islam Ibn Tejmijja, rahimehullah, zapisao je sljedeće: “Tevba onoga ko se pokaje za sve grijehe, sveobuhvatnim općenitim pokajanjem, iziskuje da mu budu oprošteni grijesi, čak i ako se ne pokaje za svaki grijeh pojedinačno…” (El-Fetavel-kubra). Na ovom je stanvištu i Ibn Tejmijjin učenik Ibnul-Kajjim, smilovao im se Allah.
Da se čovjek nije obavezan sjetiti svakog grijeha i za njega se pokajati – može se razumjeti iz sljedeće dove koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio: “Allahu, oprosti mi svaki moj grijeh: mali i veliki, prošli i budući, javni i tajni!” (Muslim). Ova dova na arapskoj jeziku glasi: ALLĀHUMMAGFIR LÎ ZENBÎ KULLEHŪ DIKKAHŪ VE DŽULLEHŪ VE EVVELEHŪ VE ĀHIREHŪ VE ‘ALĀNIJETEHŪ VE SIRREHŪ.

Prema tome, ako čovjek, ne daj Bože, izgubi sjećanje, uslijed saobraćajne nesreće i tome slično, ne treba biti zadovoljan time da mu bilo ko nabraja njegove nekadašnje grijehe, pa da se on zbog njih kaje; neka se pokaje zbog svih grijeha i neka uči navedenu dovu.

Hoće li Allah, džellešanuhu, primiti nečije pokajanje ili neće, ne zavisi od toga je li čovjek izgubio pamćenje ili nije. To je tako, jer je valjano samo pokajanje onog čovjeka koji prestane činiti grijeh, pokaje se za njega i odluči da ga više nikad neće učiniti (a ako je kome nanio nepravdu, mora ispuniti spomenuta tri uslova i od oštećenog zatražiti halal). A Allah najbolje zna.

Na pitanje odgovorio: prof. Abdurrahman Kuduzović

Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com