Alejkumu selam,

Da, liječnik Kur’anom može da pogriješi u slučaju kojeg ste spomenuli, dakle da na osnovu učenja kaže kako je osoba opsihrena, a ustvari ona nema veze sa džinima, nego je neka medicinska bolest. Isto tako liječnik Kur’anom može da pogriješi u procjeni stanja i bolesti i da na taj način propiše pogrešnu terapiju te vodi bolesnika kroz proces liječenja na pogrešan način.

Liječnik Kur’anom je samo čovjek koji može da pogriješi i razlog tome je neiskustvo i neznanje. Zbog toga bi se liječnik Kur’anom trebao bojati Allaha. Nije sramota reči ne znam. Ako nešto nije jasno, treba da pita ko je učeniji i ko ima više iskustva. Ponavljam još jednom, prije odlaska kod liječnika Kur’anom, obavezno uraditi sve detaljne medicinske nalaze.

Odgovorio: Ebu Bilal (svršenik medinskog univerziteta) – Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Alejkumu selam,

Teško je reči o čemu se radi, po meni mogu da budu tri stvari: Prva je da neko pokušava da vam napravi sihr i to najvjerovatnije preko životinje koja je zaklana u nečije drugo ime (u ovom slučaju kokoš) pa vam se donose peruške te životinje. Druga je, možda neko je u više navrata negdje klao kokoške pa je perje doletjelo kroz prozor ili vrata u vašu kuću putem vjetra i treća je, možda se neko od ukućana želi s vama našaliti ovakvom vrstom prepadanja. Allah zna šta je. Nek se u kući obavlja namaz, uči i sluša Kur’an, uči jutarnji i večernji zikr. Prvi dan pustite da vam uči sura El-Bekare, drugi dan ezan nekoliko puta, a treći nek uči što duže Ajetul kursija.

Odgovorio: Ebu Bilal (svršenik medinskog univerziteta) – Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Alejkumu selam, Bismillah, zahvala i hvala pripadaju Allahu, s.w.t., salavat i selam neka je na Poslanika, savs, njegovu časnu porodicu i sve ashabe, a zatim,

Ne znam kod koga i na koji način se liječiš i ne znam da li si uopšte obolio od sihra. Predpostavljam da si prije odlaska učaču rukje, uradio detaljne nalaze bilo kod doktora specijalista ili psihijatra, kako bi se uvjerio da je sve u redu sa medicinske strane.

Dalje, ako je ustanovljeno tokom seansi da se zaista radi o sihru i ako se liječenje oteglo duži period, razlog tome, može da bude i sam liječnik. Ovo se zna često desiti da je liječnik nemaran u ibadetima, da često čini manje ili krupnije grijehe, da problemu ne prilazi dovoljno ozbiljno i nakon toga, džin jednostavno ne reaguje na njegovo učenje, a Gospodar ne prima njegove dove. Isto tako može da bude do bolesnika, nemarnost u ibadetu, izostavljanje zikrova, ne učenje Kur’ana, ne korištenje terapije i druge stvari.

Moj savjet i pitanje tebi kao i svakom onome kome je Allah odredio da bolest traje duže kao i izliječenje: “Želim da te pitam, da li ti klanjaš da bi ozdravio, da li ti učiš i slušaš Kur’an samo da bi ozdravio, da li ti sadaku dijeliš samo da bi ozdravio? Živ bio brate moj, Kur’an se uči i živi po njemu radi Allahovog zadovoljstva a ne samo zbog lijeka, namaz se obavlja da bi se srce i duša smirili i da bi nam Allah svoju milost ukazao a ne samo zbog toga što mi je liječnik Kur’anom rekao da se treba klanjati ili Kur’an učiti.

Dalje, da li ti Allaha iskušavaš ili Allah tebe iskušava? A možda Allah želi sa tim tebi dobro, može te čisti od grijeha prošlih i priprema te za Ahireta. Znaš li da za svaki bol i patnju za koju se strpiš u ime Allaha imaš nagradu? Strpljiv budi, uporan u dovi budi, u svom ibadetu iskren budi, a tvoje pitanje koje si nam poslao su šejtanske vesvese pomoću kojih hoće da te oslabi, hoće da napustiš proces liječenja. Znaj da mu se bliži kraj uz Allahovu pomoć.

Odgovorio: Ebu Bilal (svršenik medinskog univerziteta) – Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Alejkumusselam.
Islamski pravnici imaju podijeljeno mišljenje oko davanja dobrovoljne sadake kjafirima. Razlog ovog razilaženja među učenjacima je to što je sadaka sama po sebi davanje imetka u vlasništvo nekome drugom radi nagrade (sevapa) pa da li musliman ima nagradu ako sadaku da kjafiru?

Skupina učenjaka je na stavu da je uopće dozvoljeno davanje sadake kjafirima, svejedno bili oni zimijje (kjafiri koji plaćaju džizju i žive u muslimanskoj zemlji), ili oni koji su pod ugovorom o neratovanju protiv muslimana, ili kjafiri koji su u ratu protiv muslimana. Ovo je stav hanbelijskog mezheba, zvaničan stav šafija (po nekim učenjacima unutar mezheba) i stav Muhammeda Šejbanija od hanefija.

Dokazi sa kojim dokazuju ovu dozvolu su:
– riječi Uzvišenog: “I hranu su udjeljivali, mada su je i sami željeli, siromahu, jetimu i zarobljeniku” (Ed-Dehr, 8). Kaže Ibn Kudame: “U to vrijeme zarobljenik nije bio osim kjafir”.
– hadis mutefekun alejh u kojem kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “U svakoj svježoj jetri (živom biću) je nagrada”.

Neki učenjaci, poput hanefijskog učenjaka Haskefija, prave razliku između kjafira zimijja kojima je dozvoljeno davati sadaku i svih drugih kjafira kojima nije dozvoljeno dati sadaku.

Dok šafijski učenjak Šurejbini navodi stav učenjaka Ezre’ija da se dozvola davanja sadake kjafirima ne odnosi na kjafira koji je u ratu protiv muslimana, nego da se odnosi na zimijju, onog koji je pod ugovorom o neratovanju, kjafiru rođaku, kjafiru za kojeg se nadamo da će primiti Islam, kjafiru koji je zarobljen kod muslimana i slično.

Odabrano mišljenje po ovom pitanju, a Allah zna najbolje, je ovo zadnje mišljenje, tj. da je dozvoljeno davati sadaku svim vrstama kjafira osim onim koji su u ratu sa muslimanima. S tim da ovu dozvolu treba ograničiti, kao što to preciziraju neki učenjaci, da ako znamo da će se sa tom sadakom pomoći kjafir u činjenju grijeha prema Allahu, poput toga da će kupiti krst, alkohol i slično, da onda nije dozvoljeno da mu se da sadaka jer to prestavlja pomaganje u griješenju.

A što se tiče činjenja dobročinstva prema kjafirima, to nam je došlo pojašnjeno u kur’anskom ajetu u kojem Uzvišeni kaže: “Allah vam ne zabranjuje da činite dobročinstvo i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone. Allah zaista voli one koji su pravedni” (El-Mumtehine, 8). Kaže Ibn Kesir u svom Tefsiru navodeći primjer na koga se odnose riječi “prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone”, poput žena i tjelesno slabih.

Takođe, u hadisu kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu od Esme, radijallahu anha, da joj je došla njena majka koja je bila mušrikinja, pa je ona pitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da li da održava rodbinske veze sa njom, pa joj je odgovorio: “Da, održavaj rodbinske veze sa svojom majkom”. A nema sumnje da je jedan od vidova održavanja rodbinskih veza sa roditeljem činjenje dobročinstva prema njemu.

Prema tome, dozvoljeno je da udjeljuješ sadaku toj ženi i da joj činiš dobročinstvo pomagajući joj na raznorazne načine, s tim da to ne smije preći u bliskost i prijateljovanje nego da budeš na distanci sa njom. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakić

Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Alejkumus-selam!
Ako osoba zaboravi da prouči propisani jutarnji i večernji zikr na vrijeme, onda ga može slobodno proučiti sa nijjetom zaštite i nakon izlaska odnosno zalaska sunca. Međutim, bitno je u svemu da ovo ne pređe u naviku i da se često ne dešava, mislim kašnjenje sa prakticiranjem zikra.

Odgovorio: Ebu Bilal (svršenik medinskog univerziteta) – Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com