Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Kuda ispred klanjača je zabranjeno prolaziti?
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Muhammeda ﷺ. Postoje mnogobrojni hadisi od Allahovog Poslanika ﷺ. koji su zabilježeni u najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama, u kojima se jasno i nedvosmisleno zabranjuje prolazak ispred klanjača, u prostoru koji je između njega i sutre-pregrade. Od Ebu Seiviše
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Muhammeda ﷺ.
Postoje mnogobrojni hadisi od Allahovog Poslanika ﷺ. koji su zabilježeni u najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama, u kojima se jasno i nedvosmisleno zabranjuje prolazak ispred klanjača, u prostoru koji je između njega i sutre-pregrade.
Od Ebu Seida El-Hudrija r.ﷺe prenosi da je Poslanik ﷺ. rekao: ”Kada neko od vas bude klanjao neka ne dopusti nikome da prođe ispred njega, i neka ga spriječi ako može, a ako ustraje (u pokušaju da prođe ispred njega) neka mu se usprotivi jer je takav uistinu šejtan”. ( Muslim, br.505)
Imam Buharija je u svome Sahihu naslovio poglavlje riječima:
”Grijeh onoga koji prolazi ispred klanjača” (Fethul-Bari, 1/ 696).
Pod ovim naslovom Buhari r.h. navodi hadis od Ebu Džuhejma r.a. kojeg je on citirao nakon što je upitan šta je zapamtio od Allahovog Poslanika ﷺ. u vezi s prolaženjem ispred osobe koja klanja, pa je odgovorio: Rekao je Allahov Poslanik ﷺ.: ”Da zna onaj koji prolazi ispred klanjača koliki snosi grijeh, bilo bi mu bolje da sačeka i četrdeset prije nego prođe ispred njega”. Nakon ovoga Ebu Nadr (jedan od prenosilaca hadisa) je rekao: Ne znam je li rekao ”četrdeset dana, mjeseci ili godina”. (Buhari, br. 510, Muslim, br. 507)
Zbog toga je u najmanju ruku pohvalno, a po mišljenju nekih učenjaka i obavezno, (poput Imama Ahmeda, Ševkanija, učenjaka zahirijskog mezheba i drugih) da osoba koja obavlja namaz, ispred sebe postavi sutru- pregradu koja će najmanje biti u visini podlaktice, o čemu također postoji veliki broj hadisa. Rekao je Allahov Poslanik ﷺ.: ” Kada neko od vas bude klanjao, neka klanja prema sutri i neka joj se što više približi, kako mu šejtan ne bi prekinuo namaz”. (Ebu Davud br. 695, od Ebu Seida El-Hudrija r.a. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim. Vidjeti: Sahihul-Džami’ br. 651)
Kada klanjač obavlja namaz iza pregrade sve što prođe ispred nje, neće mu štetiti. Rekao je Allahov Poslanik ﷺ.:
”Ako neko od vas ispred sebe postavi pregradu koja je visine zadnjeg dijela sedla, neka klanja i neka se ne osvrće ko će proći ispred nje”. (Muslim, br. 499, Tirmizi, br. 335 i drugi, od Musa b. Talhe od njegovog oca). Visina sedla je otprilike dužine jedne podlaktice.
Iz ovog hadisa se jasno zaključuje da nije grijeh prolaziti ispred pregrade koju je sebi klanjač postavio. Ako, ipak, klanjač ne bude imao nikakvu sutru ispred sebe, a neko bude prolazio ispred njega na udaljenosti koja je veća od tri podlaktice, kao što je to otprilike formulisano u pitanju, u tome inšallah nema grijeha. Ovo se može zaključiti na osnovu predaje koju bilježi Buhari u svome Sahihu od Nafie da je Abdullah b. Omer klanjao u Kabi udaljen oko tri podlaktice od njenog zida jer ga je Bilal r.a. obavijestio da je Poslanik ﷺ. tako činio. (Buhari, br.506) Imam Ibn Hazm r.h. je u vezi ovog pitanja rekao: ” Onaj ko prođe ispred klanjača na razdaljini većoj od tri podlaktice, takav nije grješan, a klanjač nema pravo da ga u tome spriječi, a ukoliko prođe ispred klanjača na udaljenosti od tri podlaktice ili manje od toga, takav je grješan, osim ako je sutra klanjača manja od tri podlaktice, tada prolaznik ne snosi grijeh. (El-Muhalla 4/186)
Još je bitno napomenuti, da ukoliko se klanja namaz u džematu, imam biva sutra čitavom džematu, tako da je dozvoljeno prolaziti između safova, odnosno ispred samih klanjača. Na ovo upućuje predaja Abdullaha b. Abbasa r.a. u kojoj on za sebe kaže da je prošao između safova dok je Poslanik ﷺ. klanjao na Mini, i da nakon toga niti Poslanik ﷺ., niti niko od ashaba nije osudio njegov postupak. (Buhari, br.493) Na osnovu ove predaje Imam Buhari je u svome Sahihu naslovio poglavlje po imenu: ” Sutra imama je ujedno i sutra onih koji su iza njega”. (Fethul-Bari, 1/680)
A Allah Uzvišeni najbolje zna.
Odgovorio: Amir Durmić
Vidi manjeSmije li imam držati Kur’an prilikom obavljanja namaza?
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, ﷺ.,. Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Također, šerijatski dokazi iz Kur’ana i Sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a to podrviše
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, ﷺ.,. Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Također, šerijatski dokazi iz Kur’ana i Sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a to podrazumijeva učenje iz Mushafa, a i onoga što se zna napamet. Nema smetnje da se klanja gledajući u Mushaf prilikom obavljanja namaza. Aiša, radijAllahu anha, imala je slugu koji ju je predvodio u namazu gledajući u Mushaf tokom ramazana. (El-Buhari, 1/345)
Ibn Vehb kaže da je Ibn Šihab rekao: „Naši odabrani su tokom ramazana klanjali teravih-namaz gledajući u Mushafe.“ (El-Mudevvene, 1/224)
Imam En-Nevevi kaže: „Ukoliko bi se Kur’an učio iz Mushafa, namaz ne bi bio pokvaren, svejedno poznavao čovjek ono što uči napamet ili ne. Zapravo, to mu je obaveza ukoliko ne poznaje Fatihu. Ukoliko bi ponekada okretao listove Mushafa u namazu, namaz time ne bi bio pokvaren. Ovo je naš pravac i pravac imama Malika, Ebu Jusufa, Muhammeda, Ahmeda. (El-Medžmu’, 4/27)
Kaže Sahnun: “Imam Malik je rekao: „Nema smetnje da imam predvodi ljude u namazu gledajući u Mushaf u toku ramazana obavljajući teravih-namaz.“ Ibnul-Kasim kaže: „To je pokuđeno u farz namazu.“ (El-Mudevvene, 1/334)
Oni koji su se usprotivili ovom mišljenju smatraju da je držanje Mushafa i preokretanje stranica u namazu povod za mnogobrojne vanredne pokrete. Međutim, ovakvo protivljenje nije ispravno, jer je potvrđeno da je Vjerovjesnik, ﷺ., klanjao držeći djevojčicu Umamu.“ (El-Buhari, 494; Muslim, 543) Stoga, držanje Mushafa ne može se nikako uzeti većim od držanja djevojčice tokom namaza. Allah najbolje zna.
Odgovorio: Mr. Emir Demir
Vidi manjeKako objasniti sestrama da nema razlike u namazu žene i muškarca?
Cijenjena sestro u islamu, ispravno je da ne postoji razlika između namaza muškarca i žene. Ono što su spomenuli neki islamski pravnici nije zasnovano na validnim dokazima, dok je hadis koji si spomenula u svome pitanju: ”Klanjajte kao što ste mene vidjeli da klanjam” osnova koja obuhvata sve, i mušviše
Cijenjena sestro u islamu, ispravno je da ne postoji razlika između namaza muškarca i žene. Ono što su spomenuli neki islamski pravnici nije zasnovano na validnim dokazima, dok je hadis koji si spomenula u svome pitanju: ”Klanjajte kao što ste mene vidjeli da klanjam” osnova koja obuhvata sve, i muškarce i žene. Šerijatski propisi i naredbe u osnovi se odnose jednako na muškarce i na žene sve dok ne dođe poseban dokaz koji izdvaja jednu skupinu.
Sunnet je da žene klanjaju kao i muškarci: na ruku’u, sedždi, učenju Kur’ana, stavljanju ruku na prsa i u drugim stvarima, to je svakako bolje. Također se ne razlikuju u stavljanju ruku na koljena prilikom činjenja ruku’a, stavljanju ruku na zemlju pored ramena ili pored ušiju kada se čini sedžda, također ne postoji razlika u onome što se govori na ruku’u, sedždi, nakon vraćanja sa ruku’a, nakon vraćanja sa sedžde, između dvije sedžde. U svemu spomenutom ne postoji razlika između žene i muškarca, postupajući po riječima Allahovog Poslanika: ”Klanjajte kako ste mene vidjeli da klanjam.” Ovaj hadis zabilježio je imam Buharija u svome Sahihu.
Fetve šejha Bin Baza, 11. tom, str. 80
Vidi manjeAko u namazu zazvoni telefon je li dozvoljeno pomjeriti se i ugasiti ga?
Ako bi se klanjač našao u situaciji koja je spomenuta, u toku namaza da počne zvoniti telefon, dozvoljeno mu je da podigne slušalicu, pa makar se morao pomjeriti naprijed ili nazad, lijevo ili desno, pod uvjetom da je neprestano okrenut u pravcu Kible, i da kaže: ”Subhanellah”, upozoravajući onoga kviše
Ako bi se klanjač našao u situaciji koja je spomenuta, u toku namaza da počne zvoniti telefon, dozvoljeno mu je da podigne slušalicu, pa makar se morao pomjeriti naprijed ili nazad, lijevo ili desno, pod uvjetom da je neprestano okrenut u pravcu Kible, i da kaže: ”Subhanellah”, upozoravajući onoga koji poziva. Zato što je preneseno da je Allahov Poslanik klanjao noseći u naručju Umamu, r.a., svoju unuku, i kada bi otišao na ruku’, spustio bi je, a kada bi ustao, ponovo bi je uzeo. U rivajetu imama Muslima stoji ”predvodio je ljude u džamiji”.
I na osnovu hadisa koji je zabilježio imam Ahmed i drugi od Aiše, r.a., da je kazala: ”Allahov Poslanik je znao klanjati u kući, a vrata su bila zatvorena, a ja bih došla, pa bi se pokrenuo sve dok mi ne bi otvorio vrata i potom se vratio na svoje mjesto”, i pojasnila je da su vrata bila u pravcu Kible. I na osnovu hadisa koji su zabilježili imami Buharija i Muslim u kojem stoji da je Poslanik kazao: ”Onaj koga uznemiri nešto u namazu, tesbih – izgovaranje riječi subhanellah, je za muškarce, a pljeskanje – udaranje rukama, je za žene.”
Fetve Stalne komisije: fetva broj 1870, 7. tom, str. 29
Vidi manjeJe li ispravan namaz žene bez čarapa?
Dragi moj brate u islamu, kao što vidiš, to je samo jedno u dugom nizu pitanja u kojem su učenjaci zauzeli oprečne stavove. Najbitnije je da znaš, onda kada postupaš po mišljenju nekog od učenjaka, a nakon toga čuješ za nešto drugo (ti to možda i prihvatiš, tj. promijeniš mišljenje), ali toj ibadetviše
Dragi moj brate u islamu, kao što vidiš, to je samo jedno u dugom nizu pitanja u kojem su učenjaci zauzeli oprečne stavove.
Najbitnije je da znaš, onda kada postupaš po mišljenju nekog od učenjaka, a nakon toga čuješ za nešto drugo (ti to možda i prihvatiš, tj. promijeniš mišljenje), ali toj ibadet koji si prije obavio je validan i ispravan i nema potrebe da razmišljaš o njemu.
Ja lično smatram da ženi nije obaveza da pokriva stopala u namazu, ali ako to žena uradi, svakako da je dobro postupila i niko joj neće moći prigovoriti.
Što se tiče ljudi koji su bičevali imama Ahmeda ibn Hanbela, to su, u osnovi, muslimani, i to su radili ljudi sa halifinog dvorca, što znači muslimani u osnovi, ali definitivno u zabludi.
A Allah najbolje zna!
Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.
Vidi manjeJe li mi dozvoljeno skraćivanje namaza ako sam napustio Bosnu zbog posla?
Kada musliman otputuje na određeno mjesto radi posla, učenja i sl., i planira duži boravak u tom mjestu, tretirat će se kao domaći stanovnik. Upotpunjavat će farzove klanjajući ih u propisanom vremenu, a pohvalno mu je klanjati i sunnete. Ako ima namjeru ostati u dotičnom mjestu više od četiri dana,više
Kada musliman otputuje na određeno mjesto radi posla, učenja i sl., i planira duži boravak u tom mjestu, tretirat će se kao domaći stanovnik. Upotpunjavat će farzove klanjajući ih u propisanom vremenu, a pohvalno mu je klanjati i sunnete. Ako ima namjeru ostati u dotičnom mjestu više od četiri dana, gubi povlastice putnika, po mišljenju većine islamskih učenjaka, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeJe li dozvoljeno ženi da uči ezan i da li se njen glas smatra avretom – stidnim dijelom tijela?
Nije propisano ženama da uče ezan, po ispravnom mišljenju učenjaka, jer ne postoje argumenti koji to potvrđuju, niti su to činile žene u vremenu Allahovog Poslanika, niti u vremenu četverice pravednih halifa. Glas žene nije ”avret” – stidni dio tijela, jer su žene dolazile i pitale Allahovog Poslaniviše
Nije propisano ženama da uče ezan, po ispravnom mišljenju učenjaka, jer ne postoje argumenti koji to potvrđuju, niti su to činile žene u vremenu Allahovog Poslanika, niti u vremenu četverice pravednih halifa.
Glas žene nije ”avret” – stidni dio tijela, jer su žene dolazile i pitale Allahovog Poslanika o propisima vjere, također su to činile i sa pravednim halifama i namjesnicima poslije njih, žene su nazivale selam muškarcima i odgovarale na selam, i niko od učenjaka nije negirao taj postupak. Ali, ženi nije dozvoljeno da uljepšava svoj glas u kontaktu sa muškarcima, zbog riječi Uzvišenog Allaha: ”O žene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge žene! Ako se Allaha bojite, na sebe pažnju govorom ne skrećite, pa da u napast dođe onaj čije je srce bolesno, i neusiljeno govorite!” (Saveznici, 32,) Jer to može biti iskušenje muškarcima, kao što je spomenuto u ajetu.
Fetve Stalne komisije: fetva broj 4522, 6. tom, str. 85
Vidi manjeŠta će učiniti onaj koji je u namazu zaboravio prvo sjedenje i ustao (na treći rekat)?
Takav čin može imati četiri stanja ili situacije: 1- Može se toga sjetiti odmah nakon što počne ustajati, tj. odmah nakon što odvoji butine od listova, a prije nego što se potpuno ispravi. U takvoj situaciji će se vratiti i sjesti, te proučiti šehadet, a onda će, na kraju, učiniti sehvi-sedždu. 2- Mviše
Takav čin može imati četiri stanja ili situacije:
1- Može se toga sjetiti odmah nakon što počne ustajati, tj. odmah nakon što odvoji butine od listova, a prije nego što se potpuno ispravi. U takvoj situaciji će se vratiti i sjesti, te proučiti šehadet, a onda će, na kraju, učiniti sehvi-sedždu.
2- Može se toga sjetiti nakon što se potpuno ispravio, a prije nego je počeo učiti na trećem rekatu. U ovakvoj situaciji se neće vraćati na sjedenje jer je već potpuno ustao i time već prešao na sljedeći rukn (obavezni dio), tj. na kijam na trećem rekatu. Na kraju će obavezno učiniti sehvi-sedždu.
3- Može se toga sjetiti nakon što je počeo učiti na trećem rekatu. U takvoj situaciji mu je haram (zabranjeno) vratiti se ponovo na sjedenje. Ali, na kraju namaza će obavezno učiniti sehvi-sedždu.
4- Može se toga sjetiti prije nego ustane, tj. prije nego odvoji butine od listova. U takvoj situaciji će samo sjesti (ostati na sjedenju), a na kraju nije dužan učiniti sehvi-sedždu.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta se uči između dvije sedžde?
Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Ako pogledamo u prijevod spomenutih dova, vidjet ćemo da meðu njima ne postoji velika razlika, jer “rabbigfirli” znači “Gospodaru, oprosti mi”, dok druga “estagfirullah” znači “tražim oprost od Allaha”, što je skoro identično prvome. Od Allahovog Poslanviše
Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Ako pogledamo u prijevod spomenutih dova, vidjet ćemo da meðu njima ne postoji velika razlika, jer “rabbigfirli” znači “Gospodaru, oprosti mi”, dok druga “estagfirullah” znači “tražim oprost od Allaha”, što je skoro identično prvome.
Od Allahovog Poslanika preneseno je da je izgovarao dva puta “rabbigfirli” kao što je zabilježio imam Nesai od Huzejfe, r.a.: ‘’Poslanik bi izmeðu dvije sedžde govorio: rabbigfirli, rabbigfirli.’’ (Vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)
Islamski učenjaci kazali su da kada čovjek izgovori spomenuti zikr dva puta, nema smetnje da nakon toga prouči neku drugu dovu, bez obzira da li bila prenesena od Poslanika ili ne.
A Allah najbolje zna!
Odgovorio: Pezić Elvedin
Vidi manjeAko se desi da imam ode na ruku’ prije nego uspijem završiti učenje Fatihe, šta ću činiti?
Učenje dove kojom se otpočinje namaz je sunnet – pohvalno, dok je, po ispravnom mišljenju islamskih učenjaka, učenje Fatihe muktediji farz – obaveza. Tako da kada se bude bojao da neće imati vremena za dovu i Fatihu, učit će samo Fatihu. Ako se desi da imam ode na ruku’ prije nego što muktedija zavrviše
Učenje dove kojom se otpočinje namaz je sunnet – pohvalno, dok je, po ispravnom mišljenju islamskih učenjaka, učenje Fatihe muktediji farz – obaveza. Tako da kada se bude bojao da neće imati vremena za dovu i Fatihu, učit će samo Fatihu. Ako se desi da imam ode na ruku’ prije nego što muktedija završi sa njenim učenjem, muktedija će slijediti imama, obaveza učenja ostatka Fatihe spada sa njega, zbog riječi Allahovog Poslanika: ”Imam je postavljen da ga slijedite i nemojte se razlikovati od njega, kada donese tekbir i vi ga donesite, kada ode na ruku’ i vi idite – slijedite ga.” (Hadis su zabilježili Buharija i Muslim)
Fetve šejha Bin Baza, 11. tom, str. 243
Vidi manje