Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Treba li klanjati tehijjetul mesdžid ako je hutba već počela?
Prenosi se od Džabira r.a., da je kazao: “Dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, držao hutbu na dan džume, ušao je neki čovjek, pa ga je Poslanik upitao: Jesi li klanjao, na šta je čovjek odgovorio da nije, pa mu je Poslanik kazao: Ustani i klanjaj dva rekjata.“ (Muttefekun alejhi) Ovaj hadiviše
Prenosi se od Džabira r.a., da je kazao: “Dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, držao hutbu na dan džume, ušao je neki čovjek, pa ga je Poslanik upitao: Jesi li klanjao, na šta je čovjek odgovorio da nije, pa mu je Poslanik kazao: Ustani i klanjaj dva rekjata.“ (Muttefekun alejhi)
Ovaj hadis bilježi Buhari u poglavlju el-džumu’atu, babu iza rea-l-imamu redžulen džae ve huve jahtubu emerehu en jusallije rek'atejni ( 930) i Muslim (875), (55) putem Hammada b.Zejda, od Amra b.Dinara, od Džabira b.Abdillaha. A također ga prenose i putem Sufjana, od Amra, od Džabira.
Bilježi ga Muslim putem Lejsa od Ebu Zubejra, od Džabira, a u toj predaji je spmenut čovjek iz hadisa po imenu Sulejk Gatafani.
Hadis je dokaz da je propisano klanjati dva rekjata kada čovjek uđe u džamiju za vrijeme dok imam drži hutbu, zbog toga što ga sama hutba ne spriječava da obavi ta dva rekjata.
Ovo je stav imama Šafije, Ahmeda, Ishaka i Ibn Hazma1, te nekih pravnika muhaddisa.
Stav Ebu Hanife, Malika i grupe islamskih pravnika, je da onaj ko uđe u džamiju za vrijeme hutbe, treba da sjedne i da ne treba klanjati dok imam drži hutbu.2
Oni to dokazuju predajom u kojoj se veli da je neki čovjek prelazio preko vratova ljudi za vrijeme hutbe, pa mu je Poslanik kazao: “Sjedi, uznemirio si ljude.“3
Način na koji dokazuju svoj stav ovim hadisom je taj što Poslanik ovome čovjeku nije naredio da klanja tehijjetu-l-mesdžid, nego mu je naredio da sjedne, što je dokaz da ta dva rekjata nisu obavezna.
(Abdullah b.Salih El-Fewzan, Minhatu-l-‘allami fi šerhi bulugi-l-merami 4/43,44)
1 El-Muhalla 5/68, El-Medžmu’ 4/552, El-Mugni 3/192
2 Šerhu fethi-l-kadir 1421, El-Medžmu’ 4/552
3 Ebu Davud 3/467, Nesai 3/103, Ahmed 4/188, hadis je dobar,a uz to ima još verzija koje ga podupiru.
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeTreba li učiti Fatihu ako se klanja iza imama?
1.Prvi stav: Obaveza je učiti fatihu onome ko klanja za imamom,svejedno da li se radilo o namazima na kojima imam uči naglas ili ne.I fatihe je uslov za ispravnost namaza,te bez nje namaz nije ispravan.Ovo je stav Ubade b.Samita,Ibn Abbasa,El-Evzaija,Lejsa,Šafije i većine sljedbenika šafijskog mezheviše
1.Prvi stav:
Obaveza je učiti fatihu onome ko klanja za imamom,svejedno da li se radilo o namazima na kojima imam uči naglas ili ne.I fatihe je uslov za ispravnost namaza,te bez nje namaz nije ispravan.Ovo je stav Ubade b.Samita,Ibn Abbasa,El-Evzaija,Lejsa,Šafije i većine sljedbenika šafijskog mezheba,i ovaj stav je odabrao imam Saneani.(Vidi:Šerhu-n-Nevevi ala sahihi Muslim 3/344 i Subulu-s-selam 1/331.)
Njihovi dokazi su sljedeći:
-Bilježi Ubade b.Samit da je Poslanik kazao:”Nema namaza onaj ko ne prouči fatihu.(Muttefekin alejhi)
-Prenosi Ebu Hurejre da je Poslanik kazao;”Ko klanja namaz u kojem nije proučio fatihu,taj mu je namaz nepotpun,nepotpun,nepotpun.Pa je rečeno Ebu Hurejri:A ako budemo iza imama,a on im je odgovorio:Uči u sebi.”(Muslim)
2.Drugi stav:
Obaveza je da onaj ko klanja za imamom uči fatihu ukoliko se radi o namazima na kojima imam ne uči naglas.Ovo je stav Malika,po jednom predanju Ahmeda,te stav nekih hanefija,zatim Seida b.Musejjiba,Salima b.Abdullaha,Ibn Šihaba,Ibn Mubareka,Ishaka.
Oni svoj stav dokazuju kuranskim ajetom:”A kada se Kur'an uči,vi ga pomno slušajte.”
Zatim dokazuju to sa hadisom u kojem stoji:”Imam je tu da ga slijedite,pa kada donese tekbir i vi donesite,a kada uči vi šutite.”(Ebu Davud,Nesai,Ibn Madže)
3.Treći stav:
Obaveza je onome ko klanja iza imama da šuti i da ništa ne uči svejedno da li radilo o namazima u kojima se uči naglas ili u sebi.Ovo je stav hanefija(Itmamu-l-kelam,str.71)
Njihov dokaz je hadis koji prenosi Džabir u kojem stoji da je Poslanik kazao:”Ko klanja za imamom,onda imamovo učenje je i njegovo učenje.”(Ibn madže,Ahmed,a hadis se prenosi od nekoliko ashaba.)
Iz knjige:Minhatu-l-allam fi šerhi bulugi-l-meram, šejha Abdullaha b.Saliha el-Fewzana ,3/53-56
Preveo: prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeKoji su pokazatelji dobre završnice – smrti?
Prvi: Izgovaranje šehadeta na samrti: Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kome posljednje riječi budu ‘La ilahe illallah’ ući će u Džennet”. (Zabilježio Hakim i drugi sa dobrim senedom od Mu’aza). Drugi: Smrt znojnog čela: Burejde b. el-Hasib, radijallahu anhu, je bio u Horosanu, kada se vrviše
Prvi: Izgovaranje šehadeta na samrti: Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kome posljednje riječi budu ‘La ilahe illallah’ ući će u Džennet”. (Zabilježio Hakim i drugi sa dobrim senedom od Mu’aza).
Drugi: Smrt znojnog čela: Burejde b. el-Hasib, radijallahu anhu, je bio u Horosanu, kada se vratio svome bratu koji je bio bolestan zatekao ga je na samrti znojnog čela. Burejde reče: “Allahu ekber, čuo sam od Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Vjernik umire znojnog čela.'” (Zabilježio Ahmed, 5/357, 360)
Treći: Smrt u noći džume ili u njenom danu: Na osnovu riječi Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ni jedan musliman neće umrijeti u noći džume ili tokom dana džume a da ga Allah neće sačuvati kaburskog iskušenja.”
Četvrti: Pogibija na bojnom polju: Kaže Uzvišeni Allah u prijevodu značenja Kur’ana: “Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su živi i u obilju su kod Gospodara svoga.” (Ali Imran, 169.) Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko bude iskreno tražio pogibiju na Allahovom putu staviće ga Allah na stepen šehida pa makar umro na postelji.” (Zabilježio Muslim, 6/49)
Peti: Da čovjek umre kao gazija na Allahovom putu: Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Koga smatrate šehidom?” Rekoše: “O Allahov poslaniče, ko bude ubijen na Allahovom putu on je šehid.” Kaže: “Onda je šehida u mom ummetu malo!” Rekoše: “Pa ko su oni, o Allahov poslaniče?” Kaže: “Ko bude ubijen na Allahovom putu on je šehid, ko umre na Allahovom putu on je šehid, ko umre od kuge on je šehid, ko umre od stomačne bolesti on je šehid, i udavljenik je šehid.” (Zabilježio Muslim, 6/51)
Šesti: Smrt od kuge: Hafsa bint Sirin kaže: Rekao mi je Enes b. Malik: “Od čega je umro Jahja ibn ebi Umereh?” Rekla sam: “Od kuge!” Pa je citirao riječi Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kuga je šehadet za svakog muslimana.” (Zabilježio Buharija, 10/157-156)
Sedmi: Smrt od stomačne bolesti: “…i ko umre od stomačne bolesti on je šehid.” (Zabilježio Muslim, 6/51)
Osmi i deveti: Smrt davljenjem i pod ruševinama, na osnovu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Šehida je pet vrsta: ko umre od kuge, od bolesti probavnih organa, utopljenik, ko umre pod ruševinama i onaj ko pogine boreći se na Allahovom putu.” (Zabilježio Buharija, 6/33-34)
Deseti: Smrt žene u poslijeporođajnom periodu od posljedica poroda: Na osnovu hadisa kojeg prenosi ‘Ubade b. es-Samit, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obišao Abdullaha b. Revahu, radijallahu anhu, pa kada se udaljio od njegove postelje reče: “Znate li ko su šehidi moga ummeta?” Rekoše: “Pogibija muslimana je šehadet!” Kaže: “Onda je šehida u mom ummetu malo! Ubistvo muslimana je šehadet, smrt od kuge je šehadet i žena koju ubije njeno dijete prilikom poroda je šehadet. Svojim krevetom će je njeno dijete odnijeti do Dženneta.” (Zabilježio Ahmed, 4/201 – 5/323)
Jedanaesti i dvanaesti: Smrt od opekotina i smrt od upale pluća (Pleuritis, arap. ذات الجنب). Merfu’ predajom se prenosi od Džabira b. Atika: “Sedam je vrsta šehida koji su na rangu pogibije na Allahovom putu: Onaj koji je umro od kuge je šehid, utopljenik je šehid, onaj koji umre od upale pluća je šehid, onaj koji umre od stomačne bolesti je šehid, onaj koji umre od opekotina je šehid, onaj koji umre ispod ruševina je šehid i žena koja umre na porodu je šehid.”
Trinaesti: Smrt zbog bolesti tuberkuloze (داء السل): Na osnovu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Pogibija na Allahovom putu je šehadet, smrt porodilje je šehadet, smrt od opekotina je šehadet, smrt od tuberkuloze je šehadet i smrt od stomačne bolesti je šehadet.”
Četrnaesti: Smrt radi odbrane imetka od bespravnog otimanja: “Ko bude ubijen čuvajući imetak”, a u drugoj predaji stoji: “Kome bespravno nasrnu na imetak, pa se suprostavi i bude ubijen, on je šehid.” (Zabilježio Buharija, 5/93)
Petnaesti i šesnaesti: Smrt u odbrani vjere ili života: “Ko pogine braneći imetak on je šehid, ko pogine braneći porodicu on je šehid, ko pogine braneći vjeru on je šehid, i ko pogine braneći svoju krv on je šehid.” (Zabilježio Ebu Davud, 2/375)
Sedamnaesti: Smrt u pripremi za borbu na Allahovom putu: “Priprema za borbu u trajanju jednog dana i noći je bolje od posta cijelog mjeseca i namaza u njemu, a ako umre nastavlja mu se sevap za djelo koje je radio, dodijeliće mu se njegova plaća, i sigurna mu je otpremnina.” (Zabilježio Muslim, 6/51)
Osamnaesti: Smrt na hairli djelu, na osnovu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko kaže ‘La ilahe illallah’ želeći time Allahovo lice (zadovoljstvo) i to mu bude posljednje djelo ući će u Džennet. Ko posti jedan dan želeći time Allahovo lice i to mu bude posljednje djelo ući će u Džennet. A ko udijeli sadaku želeći time Allahovo lice i to mu bude posljednje djelo ući će u Džennet.”
Ukoliko bi se desilo da neki od ovih pokazatelja bude prisutan kod nekog od ljudi ne znači da mu je zagarantovan Džennet, ali se nadamo tome. Isto tako ukoliko bi se desilo da kod nekog pojedinca prilikom njegove smrti ne bude ovih pokazatelja ne povlači sa sobom da nije bio od iskrenih ili slično tome. Sve ove stvari ulaze u gajb i nepoznate su ljudima. (Op.prev.)
Po knjizi: Ahkamul-dženaiz / Propisi dženaze,
Autor: Uvaženi šejh, allame Muhammed Nasruddin Albani, rhm.
Preveo: Mithad R. Ćeman, student Medinskog univerziteta
Preuzeto sa minber.ba https://minber.ba/pokazatelji-dobre-zavrnice-smrti/
Vidi manjeKoju korist umrli ima od živog?
U današnjem društvu, kada je u pitanju odnos prema mrtvima, ljudi idu u dvije krajnosti. Na jednoj strani imamo one koji rade za svoje mrtve i šta treba i šta ne treba, a isto tako imamo one koji apsolutno ništa ne rade za svoje umrle. Treba prije svega napomenuti da čovjek za svog života treba nastviše
U današnjem društvu, kada je u pitanju odnos prema mrtvima, ljudi idu u dvije krajnosti. Na jednoj strani imamo one koji rade za svoje mrtve i šta treba i šta ne treba, a isto tako imamo one koji apsolutno ništa ne rade za svoje umrle. Treba prije svega napomenuti da čovjek za svog života treba nastojati učiniti što više dobrih djela koja će mu koristiti na onome svijetu, i ne treba se oslanjati na to da će neko poslije njegove smrti nešto učiniti za njega.
Isto tako priliku za dobročinstvo prema drugima, a posebno prema roditeljima, treba iskoristiti za njihova života. I briga o vlastitom onosvjetskom statusu treba da bude ispred brige o bilo čijem drugom statusu, ali ne smijemo biti ni škrti po tom pitanju.
Sada ćemo spomenuti stvari od kojih će umrli uz Allahovu, dž.š., pomoć imati koristi, a to je sljedeće:
1.Oglašavanje dženaze
Oglašavanje dženaze je veoma bitno kako bi se što više ljudi skupilo da klanjaju dženazu, jer će umrlom upravo to biti od velike koristi. Kaže Poslanik, a.s.: ”Nema muslimana koji umre pa mu dženazu klanja četrdeset ljudi, koji ne čine širk Allahu, a da Allah neće primiti njihovo zauzimanje za njega.” (Muslim)
2.Posjećivanje kabura
Posjećivanje kabura je korisno i za umrlog, ali i za živog. Otuda je zabrana posjećivanja kabura, koja je bila u početku validna, derogirana hadisom kojim se to dopušta. Burejde, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: «Bio sam vam zabranio posjećivanje kabura, a od sada ih posjećujte!». (Muslim) Od posjete kaburu umrla osoba ima izuzetnu korist. To se očituje i selamom koji se uputi umrloj osobi i dovom Allahu Uzvišenom da joj oprosti grijehe i sačuva je kaburskog azaba.
3.Dova za umrlog
Umrla osoba će imati koristi od dove živoga, zbog toga treba što češće upućivati dove za naše umrle. Dokaz za ovo su riječi Allaha, dželle šanuhu: ‘’Oni koji poslije njih dolaze – govore: ‘Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla…’’’ (Prijevod značenja, El-Hašr, 10.)Isto tako nalazimo dosta hadisa poput hadisa da je Muhammed, a.s., tražio oprosta za Ebu Selemu, pa onda hadisi koji su došli za dženazu u kojima se traži oprost za umrle… i mnogi drugi dokazi.
4.Izvršenje zavjeta.
Ako se umrla osoba zavjetovala da će nešto uraditi (što nije u koliziji sa šerijatom) pa je u tome smrt spriječila, onda njeni nasljednici trebaju to za nju da izvrše. Ibn Abbas, r.a., prenosi da je jedna žena došla Vjerovjesniku, s.a.v.s, i kazala: “Moja majka se zavjetovala da će obaviti hadždž, ali ju je smrt preduhitrila. Hoću li ja za nju obaviti hadždž?” Poslanik, s.a.v.s., reče: ”Da, otiđi za nju na hadždž, jer šta misliš da je iza tvoje majke ostao kakav dug, da li bi ga za nju ti odužila?” Ona odgovori: ”Da.” ”Oduži je, jer je u izvršenju dugova, Allah najpreči.” (Buharija)
5.Vraćanje duga
Ako umrla osoba bude imala kakav dug, njegovi najbliži dužni su vratiti taj dug. To je najbolje učiniti prije klanjanja dženaze. Brojni su primjeri iz Poslanikove, s.a.v.s, prakse koji idu tome u prilog. Tako, naprimjer, stoji da Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije htio klanjati dženazu nekom čovjeku koji je umro pod dugom, dok Ebu Katade, r.a, nije preuzeo obavezu platiti njegov dug, pa je tek tada Poslanik, s.a.v.s, istupio pred džemat i klanjao dženazu! (Buharija)
6.Upotpunjavanje neizvršenih ibadeta (hadždž, post, i sl.)
Ukoliko je umrla osoba bila obavezna izvršiti neki ibadet, a nije ga obavila, to će nadoknaditi neko od njene porodice ili nasljednika. Dokaz za ovo je hadis u kojem stoji da je neka žena upitala Allahovog Poslanika, s.a.v.s: «Allahov Poslaniče, majka mi je bila dužna postiti mjesec dana, pa hoću li ja to nadoknaditi?» Vjerovjesnik, s.a.v.s, odgovorio je: «Posti za nju!». Žena je dodala: «Ona nikada nije obavila hadždž, pa mogu li ja to učiniti za nju?» Vjerovjesnik, s.a.v.s, odgovorio je: «Obavi hadždž za nju!» (Muslim)
7.Dobro djelo koje učini dijete umrlog
Sve što dijete uradi od dobrih djela, ide u prilog i umrlim roditeljima i oni u tome imaju nagradu, a djetetu se ništa od sevapa ne umanjuje. Brojne su predaje koje bilježe Buharija, Muslim, i dr. u kojima ashabi pitaju da li će imati nagradu i oni i njihovi roditelji, ako oni za njih podijele sadaku ili učine neko dobro djelo. Poslanik, s.a.v.s, odgovarao je potvrdno. Šejh Džibrin, kada govori o ovome, navodi mnoge stvari koje dijete može da uradi za svoje roditelje.
8.Sadaka i vakuf
Umrla osoba će imati izuzetnu korist od obične i trajne sadake, odnosno vakufa, bilo da je ona to ostavila ili neko to čini od njene imovine nakon njene smrti. To može biti gradnja džamije, puta, bolnice, česme ili bilo šta što koristi ljudima, i sve dok traje taj hajrat, njemu će nagrada teći i on će od toga imati koristi. Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je neki čovjek došao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: «Allahov Poslaniče, moja je majka iznenada umrla, a da je išta progovorila, smatram da bi dala sadaku. Da li će ona imati nagradu ako ja za nju udijelim sadaku?» Odgovorio je: «Da.» (Buharija i Muslim)
9.Klanje kurbana
Od stvari koje koriste mrtvima je i klanje kurbana za njih. Dokaz za ovo je hadis u kojem se navodi da je Poslanik, s.a.v.s., prilikom klanja kurbana rekao sljedeće: ”U ime Allaha, Allahu primi od Muhammeda i njegove porodice.” (Muslim) A pod njegovom porodicom smatraju se i živi i mrtvi. Po ovom pitanju šejh Usejmin, r.h., kaže sljedeće: ”Ne znam da ima tekst koji direktno govori da se može samo za umrlog nanijetiti kurban, bolje je da nanijeti za sebe i za svu svoju porodicu, bili oni živi ili mrtvi, slijedeći time sunnet. U slučaju da zanijeti samo za umrlu osobu, ne možemo reći da je to haram ili bidat.” (Fetava Nurun ‘ale-d-Derb).Spomenuli smo stvari koje je dozvoljeno raditi za umrle osobe. Postoje stvari koje nije dozvoljeno raditi za umrle i koje se smatraju novotarijama poput: tevhida, mevluda, sedmine, četeresnice, polugodišnjice, godišnjice i drugih obreda koji nemaju nikakvog utemeljenja u šerijatu.
I na kraju, upućujmo dove Svevišnjem Allahu da se smiluje nama i našim umrlima, oprosti im grijehe, pređe preko njihovih hrđavih djela i uvede ih u Džennet. Amin!
prof. Suad Drpljanin
preuzeto sa minber.ba
Vidi manjehttps://minber.ba/koju-korist-umrli-ima-od-ivog-sp-829611208/
Mozete li mi objasnisti šta je Tedžvid?
Alejkumuselam. Tedžvid je riječ arapskog porijekla, koja u jezičkom smislu označava uljepšavanje. Tedžvid prema svojoj definiciji označava izgovaranje svakog slova na način kako je to propisano, u smislu da se to slovo izgovori iz svoga ishodišta, sa svojim osobinama i sl. Osnova za ovu nauku jesteviše
Alejkumuselam.
Tedžvid je riječ arapskog porijekla, koja u jezičkom smislu označava uljepšavanje.
Tedžvid prema svojoj definiciji označava izgovaranje svakog slova na način kako je to propisano, u smislu da se to slovo izgovori iz svoga ishodišta, sa svojim osobinama i sl.
Osnova za ovu nauku jeste 4. ajet sure El-Muzzemmil, u kojem Allah kaže: „A Kur'an pažljivo izgovaraj.“
Kada je riječ o kiraetima, najkraće rečeno jeste da su to načini učenja Kur'ana, shodno arapskim dijalektima koji su bili prisutni. Ta razlika nije nastala uticajem ljudi, nego je tako objavljeno. Dokaz tome je hadis kojeg prenosi Ibn Abbas, a u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Džibril me podučavao Kur'anu po jedan harf (jedan dijalekt, način izgovora), pa sam tražio da poveća broj harfova, sve dok nije povećao na sedam harfova.“ Bilježi Buharija, br. 3047., i Muslim, br. 819.
Omer, r.a., rekao je: „Čuo sam Hišama b. Hakima kada suru El-Furkan uči drugačije nego što sam je ja učio, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je pokazao kako se ona uči.Htio sam odmah otići do njega (da sa njim to raspravim), a onda sam sačekao dok ne završi sa učenjem.Pošto je završio sa učenjem, stegoh ga ogrtačem i dovedoh Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, čuo sam ovoga gdje uči suru El-Furkan drugačije od onoga kako si me podučio.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu reče: ‘Uči.’, i on je proučio onako kako sam ga ja čuo, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: ‘Ovako je objavljena.’ Onda meni reče: ‘Uči.’, i kada sam proučio, on reče: ‘I ovako je objavljena’. Zatim reče: ‘Ovaj Kur'an je objavljen na sedam harfova, pa učite harfom koji je za vas najlakši.'” Bilježi Buharija, br. 2287., i Muslim, br.818.
Ashabi su učili od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zatim prenosili onako kako su naučili, a onda su došli ljudi koji su se posvetili tome, te su kiraeti dobili ime po njima. Ovo ne znači da su oni od sebe izmislili taj način učenja, nego su se posvetili jednom načinu, pa je svaki način dobio ime po svome učaču.
—————-
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC
Vidi manjeDa li je dozvoljeno provjeravati i raspitivati se o sumnjivim stvarima?
Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Bilal, radijallahu anhu, jednom donio Allahvom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dobrih datula. “OD KUDA SU ONE?” - upitao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. “Imali smo slabe datule” - rekao je Bilal “i ja sam zamijenio dva sa'a slviše
Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Bilal, radijallahu anhu, jednom donio Allahvom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dobrih datula. “OD KUDA SU ONE?” – upitao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. “Imali smo slabe datule” – rekao je Bilal “i ja sam zamijenio dva sa'a slabih za jedan sa'a dobrih kako bih počastio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.” “Uh, uh!” – začudio se Vjerovjesnik – “stvarna kamata, prava kamata! Ne radi to, nego kada hoćeš da ih kupiš, prodaj te datule za nešto drugo, pa ih s tim sebi kupi!” (Buhari, br. 2312; i Muslim, 1594)
– Ovaj hadis je dokaz da je dozvoljeno/propisano provjeravati i raspitivati se o sumnjivim stvarima i da se to ne smatra pretjerivanjem i zastranjivanjem u vjeri, nego bogobojaznošću i predostrožnošću, jer je to radio i sam Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Dakle, takav je propis samo o sumnjivim stvarima, dok stvari koje nisu sumnjive, nije propisano dodatno provjeravati i cjepidlačiti.
Allah najbolje zna!
Mr. Hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa zvaničnog telegram kanala koji vodi Mr. Hfz. Amir Smajić
Vidi manjeGDJE SE VEŽU RUKE PRILIKOM STAJANJA U NAMAZU?
Tekst hadisa: Od Vaila b.Hudžra se prenosi da je kazao:“Klanjao sam sa Poslanikom sallallahu alejhi ve selleme ,pa je on stavio desnu ruku na lijevu,na prsa. Stepen hadisa: Bilježi ga Ibn Huzejme 1/243 i Bejheki 2/30,putem Muemmela b.Ismaila,od Sufjana od Asima b.Kulejba,a on od svoga oca,a on od Vaviše
Tekst hadisa:
Od Vaila b.Hudžra se prenosi da je kazao:“Klanjao sam sa Poslanikom sallallahu alejhi ve selleme ,pa je on stavio desnu ruku na lijevu,na prsa.
Stepen hadisa:
Bilježi ga Ibn Huzejme 1/243 i Bejheki 2/30,putem Muemmela b.Ismaila,od Sufjana od Asima b.Kulejba,a on od svoga oca,a on od Vaila b.Hudžra.
Muemmel putem kojeg se prenosi ovaja hadis je saduk[1] koji je imao lose pamćenje.Ibn Mein ga je proglasio pouzdanim.
O njemu Ebu hatim veli:”Saduk,strog u pridržavanju sunneta,ali je imao puno grešaka.”
Također ga je imam Darekutni I grupa drugih učenjaka opisala kao osobu koja ima loše pamćenje I koja ima puno grešaka.[2]
Osnova ovog hadisa se nalazi u zbirci sahih hadisa od Muslima,ali bez spomena da je stavi ruke na prsa.
I to je dodatak koji je munker,a sa čijim spomenom se izdvojio samo Muemmel b.Ismail.
Također je ovaj hadis prenesen putem Asima b.Kulejba,ali bez već spomenutog dodatka.
Također ja u ovoj predaji slijedi i Muhammed b.Hudžr,ali prenoseći predaju u kojoj nije spomenut Sufjan,kao što se to dolazi u zbirci imama Bejhekija 2/30,međutim lanac te predaje je veoma slab.[3]
Stavovi učenjaka po pitanju vezivanja ruku u namazu:
1.Ruke se vežu na prsima i ovaj stav zastupa imam Šafija,a odabrao ga je i imam Ševkani(Nejlu-l-evtar, 2/211)
2.Ruke se vežu ispod prsa,ali iznad pupka.Ovo je mezheb imama Malika,po jednom predanju Šafije i Ahmeda.Rekao je imam Ebu Davud :“Ahmed je smatrao da se ruke drže malo iznad pupka,a nije problem ukoliko se stave ispod pupka.Ovaj stav je od Šafijskih učenjaka izabrao imam Nevevi i pripisao ga Seidu b.Džubejru i Davudu.(Sunenu-l-Bejheki 2/31,El-Medzmu’ 3/313 I Nejlul Evtar 2/211)
3.Ruke se vežu ispod pupka I ovo je stav hanefijskog mezheba I po jednoj predaji stav imama Ahmeda,a imam Maverdi spominje da je to ustvari I zvanični stav hanbelijskog mezheba..Dokaz tome je predaja u kojoj Alija veli:”Sunnet je da se u namazu ruke vežu ispod pupka.”[4]
4.Klanjač ima pravo izbora da stavi ruke ili iznad ili ispod ili na sami pupak…
Rekao je imam Tirmizi:”Neki od učenjaka smatraju da se stavljaju ruke iznad pupka,a neki da se stavljaju ispod…(Džami’u-t-tirmizi, 2/33)
Ovo je i najprihvatljivi i najjasniji stav po ovome pitanju,jer se u sunnetu prenosi da se desna ruka stavlja na lijevu,a nije preneseno mjesto gdje se vežu,tako da klanjač može da bira.(Abdullah b.Salih el-Fewzan,Minhatul ‘allam fi šerhi-l-bulugi-l-meram 3/42-47)
[1] Saduk je peti stupanj pouzdanosti,kako to navodi šejh Nuruddin Itr u svojoj knjizi Menhedžu-n-nakdi fi ulumi-l-hadisi, str.110
[2] Tehzibu-t-tehzib 10/339,340
[3] El-I'alam bi tahjiri-l-musalli bi mekani vad'i-l-jedejni ba'de tekbireti-l-ihram,str.25
[4] Ebu Davud 756, Abdullah b.Ahmed 2/224 Zevaidul musned,od Abdurrahmana b,Ishaka,od Zijada b.Zejda Es-Suvaia,od Ebu Dzuhejfe,od Alije.A ovaj lanac prenosilaca je slab,jer se u njemu nalazi Abdurrahman b.Ishak koji je slab prenosilac po koncenzuzu ucenjaka el-džerha ve ta’dila,zatim Zijad b.Zejd čije je stanje nepoznato.A pored toga još jedan dokaz njegove slabosti je što taj prenosilac prenosi od Alije predaju suprotnu ovoj.
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeKada je i na kojim namazima pohvalno učiti sure El-Kafirun i El-ihlas?
1.Na prva dva rekata sabahskih sunneta Od Ebu Hurejre, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata sabah namaza učio sure kul ja ejjuhe-l-kafirun i kul huvellahu ehad.[1] Tumačeći ovaj hadis islamski učenjaci naglašavaju da se pod izrazom dva rekata podrazumijevaju sabahskviše
1.Na prva dva rekata sabahskih sunneta
Od Ebu Hurejre, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata sabah namaza učio sure kul ja ejjuhe-l-kafirun i kul huvellahu ehad.[1]
Tumačeći ovaj hadis islamski učenjaci naglašavaju da se pod izrazom dva rekata podrazumijevaju sabahski sunneti.[2]
2.Na dva rekata nakon obavljenog tavafa oko Ka'be
Od Džabira b. Abdullaha se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata nakon tavafa učio sure kul ja ejjuhe-l-kafirun i kul huvellahu ehad.[3]
3.Na zadnja dva rekata vitr namaza
Ubejj b.Ka'b prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme učio na drugom rekatu vitr namaza suru El-Kafirun, a na trećem suru El-Ihlas.[4]
4.Na akšamskim sunnetima
Prenosi se od Ibn Omera da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na akšamskim sunnetima učio suru El-Kafirun i El-Ihlas.[5]
5.Na početku noći i dana [6]
[1] Sahihu Muslim, babu-s-tihbabi rek’atej sunneti-l-fedžri, 1/502, hadis br.726
[2] Vidi: Alijj El-Kari, Mirkatu-l-mefatih šerh miškati-l-mesabih, 2/694
[3] Hadis bilježi Muslim pod brojem 1218 i Tirmizi
[4] Hadis bilježi Ahmed 3/406, Nesai 3/235, a ispravnim ga je ocijenio Ibn Hibban (2436); Vidi:Džami'u-l-usul uz komentar Abdu-l-Kadira Arnauta 6/53)
[5] Hadis bilježe Ahmed 2/24 I Nesai 2/170
[6] Vidi:Zadu-l-Me’ad 1/316
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeKoji hadisi govore o vrijednosti sure El-Fatiha?
-Od Ibn Abasa, r.a. se prenosi da je rekao:“Jednom dok je sjedio Džibril kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, čuo je zvuk iznad sebe (kao škripa kod otvaranja vrata), pa je podigao glavu i rekao: Ovo su nebeska vrata, danas su se otvorila a do sada nikad prije nisu bila otvarana, pa je sišao mviše
-Od Ibn Abasa, r.a. se prenosi da je rekao:“Jednom dok je sjedio Džibril kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, čuo je zvuk iznad sebe (kao škripa kod otvaranja vrata), pa je podigao glavu i rekao: Ovo su nebeska vrata, danas su se otvorila a do sada nikad prije nisu bila otvarana, pa je sišao melek i reče: Ovo je melek, sišao je na Zemlju, nikada do sada nije silazio pa se poselamio i rekao :Raduj se zbog dva svjetla, koja si dobio, nijedan poslanik ih do sada nije dobio, početak Kur'ana, znači Fatiha i zadnji ajeti sure El-Bekare, nećeš proučiti ni harf od toga a da ti se ne dadne.“ (Sahihu Muslim)
-Prenosi se od Ebu Seida ibn el-Muali'a, r.a. da mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem rekao:“Hoćeš li da te podučim najvrjednijoj suri iz Kur'ana prije nego izađeš iz mesdžida? Pa me je uzeo za ruku, i kad smo izlazili iz mesdžida, ja sam mu to napomenuo a on mi reče: El-hamdu lillahi rabbi-l-alemin, to je sedam ajeta koji se ponavljaju i Kur'an Veličanstveni koji mi je dat.“ (Sahihu-l-Buhari)
– Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem rekao:“Rekao je Uzvišeni Allah: Podijelio sam namaz između Sebe i Moga roba na dva dijela, a Mom robu pripada ono što zatraži, pa kad kaže rob:“Hvala Allahu Gospodaru svjetova“, Allah kaže: Moj rob mi zahvaljuje, pa kad kaže:“Milostivog, Samilosnog“, Allah kaže:Moj rob me hvali, pa kad kaže:“Vladaru Sudnjeg dana“, Allah kaže: Moj rob me slavi, pa kad kaže:“Samo Tebe obožavamo i samo od tebe pomoć tražimo“, Allah kaže:ovo je između Mene i Moga roba, a Mom robu pripada ono što zatraži. Pa kad kaže:“Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali niti onih koji su zalutali“. Allah kaže:Ovo je za Mog roba, a njemu pripada ono što zatraži.“ (Sahihu Muslim)
-Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem rekao:“Tako mi Onoga u čijoj je Ruci moja duša, nije objavljena u Tevratu, ni u Indžilu, ni u Zeburu, ni u Furkanu slična njoj, ona je sedam ajeta koji se ponavljaju i Kur'an Veličanstveni koji mi je dat.“ (Sunen et-Tirmizii hadis je hasenun sahih)
-Od Ebu Seid el-Hudrija, r.a., se prenosi da je rekao:“Bili smo na putu pa smo odmarali, dođe nam jedna žena i reče da je poglavar plemena bolestan, a da su ljudi odsutni, pa da li ima neko od vas da mu prouči rukju. Pa je ustao čovjek, za kojeg nismo znali da uči rukju. Proučio mu je rukju te je poglavar ozdravio i naredio da mu se dadne trideset ovaca i napojili su nas mlijekom. Kasnije smo pitali čovjeka da li je znao rukju ili je samo učio, a on je odgovorio da nije ništa učio posebno osim početka Kurana, sure Fatihe. Poslije toga nismo pričali dok nismo došli kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selem u Medinu, pa kad smo došli, upitali smo ga o tome, a on je rekao:“Kako je znao da je ona (Fatiha) rukja, odredite i meni dio onoga što ste dobili.“ (Sahihu-l-Buhari)
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeKakvim opasnostima su izloženi ljudi koji su na vlasti?
Od Burejde, r.a., se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao:“ Postoje tri vrste kadija (sudija), od kojih će dvije u vatru, a jedna u džennet. Onaj ko bude znao istinu i presudio po njoj će u džennet. Onaj ko bude znao istinu, ali ne presudi prema njoj će u vatru, a u vatru će iviše
Od Burejde, r.a., se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao:“ Postoje tri vrste kadija (sudija), od kojih će dvije u vatru, a jedna u džennet. Onaj ko bude znao istinu i presudio po njoj će u džennet. Onaj ko bude znao istinu, ali ne presudi prema njoj će u vatru, a u vatru će i onaj ko ne zna istinu, te ljudima sudi na osnovu neznanja.“ (Hadis bilježe četverica (sakupljača Sunena), a ispravnim ga je ocijenio Hakim)
Ovaj hadis je dokaz da će među sudijama uspjeti i biti sačuvan vatre samo onaj ko bude znao istinu i radio po njoj. Dakle, rad po istini je temelj, jer onaj ko zna istinu, a ne sudi po njoj je u vatri, kao i onaj ko sudi na osnovu neznanja.
Također se iz ovog hadisa razumije zabrana postavljanja za sudiju onoga ko nema znanja.
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: “ Ko bude određen za sudiju, takav je zaklan bez noža.“
(Hadis bilježi Ahmed i četverica-sakupljača Sunena-, a ispravnim ga je ocijenio Ibn Huzejme i Ibn Hibban)
Hadis ukazuje na opasnost u koju upada onaj ko dođe na poziciju sudije i kao da se time želi reći da onaj ko dođe na tu poziciju izložio je sebe klanju, pa neka se pazi i čuva, jer, ukoliko bude sudio po onome što nije ispravno, a zna šta je ispravno ili bude sudio po neznanju, završit će u vatri.
Po izrazom izložio je sebe klanju se podrazumjeva sopstvena propast.
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao : “ Vi se trudite da dođete na vlast, a ona će biti kajanje na Sudnjem danu…“
(Hadis bilježi Buhari)
Bilježi Taberani i Bezzar sa ispravnim lancem prenosilaca od Aufa b.Malika sljedeću verziju: “ Prvo kod vlasti je kuđenje, drugo kajanje, a treće kazna na Sudnjem danu, samo ne onome ko pravedan bude.“
Mnogi su oni koji su se odrekli vlast, kao što su Imam Šafija, koji je trebao biti postavljen kao sudija od strane halife Me’muna. Isto to je učinio i Ebu Hanife kojem je halifa Mensur ponudio da bude sudija, pa je zbog toga što nije htio prihvatiti, bio zatvoren i udaran.
Bilježe Hakim i Bejheki da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme: “ Ko dadne vlast nekome nad grupom ljudi, a za tu poziciju ima neko ko je Allahu draži, takav je pronevjerio Allaha, Njegova Poslanika i muslimansku zajednicu.“
Bilježi Ebu Davud sa dobrim lancem prenosilaca :“Ko bude tražio vlast nad muslimanima, pa je dobije, te njegova pravednost prevlada nepravednost, ući će u džennet, a ako nepravednost bude prevladala pravednost, ući će u vatru.“
Sa arapskog preveo:Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manje