Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Postoji li poseban namaz koji se klanja ili dova koja se uči za viđenje Poslanika u snu?
Snoviđenje Poslanika, ﷺ, velika je blagodat koju Svemogući Allah daje onome kome On želi od Svojih robova. Musliman može moliti da ga Allah obdari tom blagodati. Ljudi koji poznaju i slijede Poslanikov, ﷺ, sunnet imaju veću mogućnost da usniju Poslanika, ﷺ. Ne znam da postoji posebna dova za snoviđeviše
Snoviđenje Poslanika, ﷺ, velika je blagodat koju Svemogući Allah daje onome kome On želi od Svojih robova. Musliman može moliti da ga Allah obdari tom blagodati. Ljudi koji poznaju i slijede Poslanikov, ﷺ, sunnet imaju veću mogućnost da usniju Poslanika, ﷺ. Ne znam da postoji posebna dova za snoviđenje Vjerovjesnika, ﷺ.
Vidi manjeU jednom apokrifnom hadisu stoji: “Koji god vjernik klanja uoči petka dva rekata, učeći na svakom rekatu Fatihu i po dvadeset puta suru Ihlas, zatim nakon selama kaže hiljadu puta: ’Sallallahu ala Muhammedin En-Nebijjil-umijj’, vidjet će me u snu, a ko me vidi u snu, Allah će mu oprostiti grijehe.” (Ibnul-Dževzi, u djelu El-Mevduat, 3/132-133. Ovaj isti imam kategorički je odbacio ovaj hadis. Imam Zehebi ovaj hadis smatra ništavnim. Vidjeti: Tertibul-mevduat, str. 165.) Lanac prenosilaca ovog hadisa ima nekoliko mahana, a njegov tekst se kosi s vjerodostojnim hadisima. Između ostalih, sučeljava se s hadisom koji je zabilježio imam Muslim, a u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, zabranio da se noć uoči petka odredi za ibadet. Imam Nevevi u djelu El-Minhadž, 8/18, naveo je konsenzus pravnika da je pokuđeno odrediti noć uoči petka za ibadet, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li namaz u revdi u Poslanikovoj džamiji ima posebnu vrijednost?
Koliko mi je poznato, ne postoji vjerodostojan i jasan hadis koji govori da je namaz u revdi vredniji od namaza u ostalim dijelovima Poslanikove, ﷺ, džamije. Možda se takva činjenica može zaključiti iz vjerodostojnog hadisa: “Prostor između moje kuće i moga minbera je jedna od džennetskih bašči“ (Buviše
Koliko mi je poznato, ne postoji vjerodostojan i jasan hadis koji govori da je namaz u revdi vredniji od namaza u ostalim dijelovima Poslanikove, ﷺ, džamije. Možda se takva činjenica može zaključiti iz vjerodostojnog hadisa: “Prostor između moje kuće i moga minbera je jedna od džennetskih bašči“ (Buharija i Muslim.), a Allah najbolje zna.
Vidi manjeOdgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li se za sva djela u Mekki i Medini ima posebna nagrada kao za namaz?
Poslanikov, ﷺ, sunnet ukazuje nam da namaz u Mesdžidul-haramu i Poslanikovoj, ﷺ, džamiji ima posebnu vrijednost. Nije mi poznato da postoji autentičan argument koji ukazuje da su sva učinjena djela u Mekki i Medini vrednija nego na drugim mjestima. Da jesu vrednija – možda bi se moglo zaključiti izviše
Poslanikov, ﷺ, sunnet ukazuje nam da namaz u Mesdžidul-haramu i Poslanikovoj, ﷺ, džamiji ima posebnu vrijednost. Nije mi poznato da postoji autentičan argument koji ukazuje da su sva učinjena djela u Mekki i Medini vrednija nego na drugim mjestima. Da jesu vrednija – možda bi se moglo zaključiti iz općih dokaza koji govore o vrlinama ova dva grada. U jednom hadisu stoji da je Poslanik, ﷺ, upitan o ljudima koji će prvi ući u Džennet, pa je rekao: “Vjerovjesnici, šehidi i mujezini: mujezin džamije u Mekki, džamije u Medini i džamije u Kudsu, potom ostali ljudi, shodno svojim djelima.” (Ibn Sa‘d, 7/689 – Kenzul-ummal, i Fakihi, u djelu Ahbaru Mekka, 1/134/1305, s ništavnim lancem prenosilaca.)
Ibn Omer prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ramazan u Mekki vredniji je od hiljadu ramazana mimo Mekke.” (Bezzar, 1/403/665 – Muhtesaru zevaidil-Bezzar, od Ibn Hadžera, sa slabim lancem prenosliaca. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/145, i Es-Silsiletud-daifa, 2/231-232.) U hadisu koji prenosi Džabir, radijallahu anhu, stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ramazan u mojoj džamiji vredniji je od hiljadu ramazana mimo nje, izuzev džamije u Mekki.” (Bejheki, u djelu Šuabul-iman, 3/486-487/4147, s ništavnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Daiful-džamia, str. 522/3572.) U verziji koju prenosi Ibn Abbas stoji: “Ko isposti ramazan u Mekki i bude klanjao noćni namaz, takvom će biti upisano kao da je ispostio sto hiljada ramazana mimo Mekke.” (Ibn Madže, Fakihi, 2/314/1574, i Bejheki, u djelu Šuabul-iman, 3/347/3729, i 3/487/4149, s izuzetno slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Ilelul-hadis, 2/51, od Ibn Ebu Hatima, Misbahuz-zudžadža, 3/46, i Daiful-džamia, str. 776/5375. Šejh Albani, u djelu Es-Silsiletud-daifa, 2/232, ovaj hadis smatra apokrifnim.)
Imam Gazali smatra da se za sva djela urađena u Medini zaslužuje hiljadu puta veća nagrada u odnosu na djela urađena na drugim mjestima. (Vidjeti: Subulus-selam, 2/217.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeKolika je nagrada za namaz obavljen kod Kabe?
Svevišnji Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim, kao što je odlikovao određene ljude nad drugim i određena vremena nad ostalim vremenima. Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da su Mekka i Medina dva najbolja mjesta na svijetu, i da namazi u dva Harema imaju posebnu vrijednost. Džabiviše
Svevišnji Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim, kao što je odlikovao određene ljude nad drugim i određena vremena nad ostalim vremenima. Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da su Mekka i Medina dva najbolja mjesta na svijetu, i da namazi u dva Harema imaju posebnu vrijednost.
Džabir prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, a namaz u Mesdžidul-haramu vredniji je sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” (Ahmed, Tirmizi, Tahavi, 3/127, i Zehebi, u djelu Sijeru ealamin-nubela, 22/255. Mnogi hadiski stručnjaci prihvatili su ovaj hadis kao vjerodostojan. Vidjeti: Et-Temhid, 6/26, Tenkihut-tahkik, 2/453, od Ibn Abduhadija, Misbahuz-zudžadža, 1/250, i Irvaul-galil, 4/341.) Abdullah b. Zubejr prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, osim što je namaz u Mesdžidul-haramu vredniji sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” (Ahmed, Tahavi, 3/127, i Ibn Hibban, 4/499/1620. Imam Ibn Hazm, Munziri, Kurtubi, Ibnul-Kajjim, Albani i neki drugi ovo predanje smatraju autentičnim, a imam Nevevi smatra ga dobrim. Vidjeti: El-Muhalla, 7/290, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 9/385, El-Medžmu, 7/471, Zadul-mead, 1/48, i Sahihul-džamia, 2/714.)
Imam Ebu Bekr Nekkaš veli: “Izračunao sam vrijednost jednog namaza u Mesdžidul-haramu: vrijedi kao životni vijek u kojem se klanja pet dnevnih namaza u trajanju od pedeset pet godina, šest mjeseci i dvadeset dana.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/82.) U ovu nagradu, svakako, nije uračunata vrijednost kolektivnog namaza u Mesdžidul-haramu za dvadeset i sedam puta koja je predmet razilaženja među učenjacima i koja zahtijeva poseban naučni pristup.
Ova odlika, po mišljenju šafijskih i hanbelijskih učenjaka, obuhvata kako obavezne tako i dobrovoljne namaze, za razliku od imama Ebu Hanife i Malika koji smatraju da se nagrada odnosi isključivo na propisane namaze. Međutim, da li je ova obilna nagrada specifična samo za one koji klanjaju u Mesdžidul-haramu ili, pak, vrijedi za sve džamije u Mekki pa i šire od toga, predmet je razilaženja među islamskim učenjacima. Kada je riječ o ovom mišljenju, islamski učenjaci imaju četiri mišljenja: prvo, pod izrazom Mesdžidul-haram misli se na Kabu; drugo, misli se na mesdžid koji okružuje Kabu; treće, misli se na cijelu Mekku; i, četvrto, misli se na Harem (sveto područje koje je šire od same Mekke).
Svaka od tih skupina nastoji potkrijepiti svoje mišljenje vjerodostojnim argumentima. Međutim, učenjaci koji smatraju da se nagrada odnosi samo na one koji klanjaju u džamiji koja okružuje Kabu imaju najjače argumente. Stoga ćemo se ograničiti na iznošenje samo njihovih dokaza.
Uzvišeni Allah kaže: “I ne borite se protiv njih kod Mesdžidi-harama dok vas oni tu ne napadnu…” (El-Bekare, 191.) U drugom ajetu Allah, dželle šanuhu, rekao je: “O vjernici, mnogobošci su sama pogan i neka se više ne približavaju Mesdžidul-haramu poslije ove godine…” (Et-Tevbe, 28.) Također je rekao: “Nevjernicima i onima koji odvraćaju od Allahovog puta i Mesdžidul-harama – a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mještanina tako i za došljaka – i onome ko u njemu htjedne bilo kakvo nasilje učiniti, dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi.” (El-Hadždž, 25.) Navedni ajeti odnose se na mesdžid koji okružuje Kabu. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 12/36, El-Medžmu, 3/189-190, i Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)
Poslanik, ﷺ, je u prethodno spomenutom hadisu kazao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, a namaz u Mesdžidul-haramu vredniji je sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” U ovom hadisu spomenuta je vrijednost namaza u Poslanikovoj, ﷺ, džamiji, a izuzet je Mesdžidul-haram, pa bi izuzetak trebao odgovarati onome iz čega je izuzet, što znači da se radi o dvije poznate džamije: u Medini i Mekki. Šejh Ibn Usejmin napominje: “Kako je nagrada specifična samo za Poslanikovu, ﷺ, džamiju, tako je specifična za džamiju u Mekki. Na ovu činjenicu ukazuje hadis: ’Putovanje se poduzima samo u tri džamije: Mesdžidul-haram, Mesdžidul-Aksa i moju džamiju.’ Ako bi neko otputovao radi neke od mekkanskih džamija, osim radi Mesdžidul-harama, uradio bi šerijatom zabranjeno djelo, jer nije dopušteno poduzimanje putovanja osim radi džamijâ u kojima ima posebna nagrada za obavljene namaze.” (Vidjeti: Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)
U jednoj verziji ovog hadisa stoji: “…namaz u njoj (Poslanikovoj, ﷺ, džamiji) vredniji je od hiljadu namaza u drugim džamijama, osim džamije koja pripada Kabi.” (Muslim, 9/140/1396, Ahmed i Taberani.) I ova verzija bezuvjetno ukazuje da se radi o džamiji koja okružuje Kabu, a ne o drugim mekkanskim džamijama, odnosno Mekki, odnosno Haremu općenito.
Kada bi se musliman zavjetovao da će boraviti u itikafu određeni broj dana u Mesdžidul-haramu, a potom boravio u nekoj od mekkanskih džamija ili nekom stambenom objektu unutar Mekke ili Harema, time ne bi ispunio dati zavjet po konsenzusu islamskih učenjaka. Ova činjenica nam ukazuje da se izraz Mesdžidul-haram odnosi na džamiju koja okružuje Kabu. Napomena: svi oni koji klanjaju u povezanim saffovima s Mesdžidul-haramom imaju nagradu spomenutu u ovom hadisu, makar klanjali izvan džamije, iako su saffovi koji su bliže džamiji i Kabi vredniji, jer su bliži prvim saffovima, a prvi saffovi imaju posebnu vrijednost, a Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je pokuđeno učiti Kur’an, klanjati nafile i spavati između ikindije i akšam-namaza?
Učenje Kur’ana između ikindije i akšam-namaza nije pokuđeno. To je poželjno činiti u bilo koje doba dana ili noći. Također, nije pokuđeno spavati između ova dva namaza. Predanje koje govori o tome nije vjerodostojno. (Ebu Ja‘la, 4/278/4897, Dejlemi, 3/493/5534, i neki drugi muhaddisi, s ništavnim (iviše
Učenje Kur’ana između ikindije i akšam-namaza nije pokuđeno. To je poželjno činiti u bilo koje doba dana ili noći. Također, nije pokuđeno spavati između ova dva namaza. Predanje koje govori o tome nije vjerodostojno. (Ebu Ja‘la, 4/278/4897, Dejlemi, 3/493/5534, i neki drugi muhaddisi, s ništavnim (izuzetno slabim) lancem prenosilaca. Vidjeti: El-Mevduat, 3/466, od Ibnul-Dževzija, Ithaful-hajeretil-mehera, 5/543, od imama Busirija, Es-Silsiletud-daifa, 1/112-114, i Daiful-džamia, str. 845, od šejha Albanija.) Koliko znamo, ne postoji validan dokaz koji zabranjuje spavanje nakon ikindija-namaza, a Allah najbolje zna.
Većina pravnika zabranjuje klanjanje nakon ikindija-namaza, na osnovu sljedećeg hadisa: “Nema namaza poslije sabah-namaza, dok sunce ne izađe, niti poslije ikindija-namaza, dok sunce ne zađe.” (Buharija i Muslim.) Ali neki učenjaci smatraju da je zabranjeno klanjati samo onda kada sunce počne mijenjati boju iz jako žute u blago crvenu. U tom smislu povode se za predanjem koje je prenio Alija, radijallahu anhu, a gdje je Poslanik, ﷺ, zabranio namaz nakon ikindije, osim ako je sunce još visoko, tj. nije se počelo približavati horizontu. (Ebu Davud, Nesai, Tajalisi, Tahavi i Ahmed, 1/129. Vjerodostojnim su ga ocijenili sljedeći učenjaci: Ibn Hazm, u djelu El-Muhalla, 2/271, Iraki, u djelu Tarhut-tesrib, 2/187, i Ibn Hadžer, u djelu Fethul-Bari, 2/63.)
Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je suvišno donijeti nijjet riječima?
Nijjet za namaz i sve druge ibadete donosi se isključivo srcem. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Nijjet za abdest, gusul, tejemmum, namaz, hadždž, zekat, iskupnine i ostale ibadete ne donosi se riječima već srcem, i to po konsenzusu islamskih učenjaka. Nijjet riječima uvedena je stvar. To nije preneviše
Nijjet za namaz i sve druge ibadete donosi se isključivo srcem. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Nijjet za abdest, gusul, tejemmum, namaz, hadždž, zekat, iskupnine i ostale ibadete ne donosi se riječima već srcem, i to po konsenzusu islamskih učenjaka. Nijjet riječima uvedena je stvar. To nije preneseno od Poslanika, ﷺ, ni od ashaba. Uprkos tome, ummet je danas uveliko iskušan ovom ružnom novotarijom.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava 22/140-141.) Njegov učenik Ibnul-Kajjim tvrdi: “Poslanik, ﷺ, otpočinjao je namaz s tekbirom: Allahu ekber. Nijjet nikada nije izgovarao naglas, niti ijedan ashab, niti ijedan od četiri imama. O izgovaranju nijjeta naglas nema ni ispravnih ni neispravnih hadisa.” (Vidjeti: Zadul-mead 1/136-137.) Veliki hanefijski učenjak Ibn Ebul-Izz konstatirao je: “Imami četiri pravne škole jednoglasni su u mišljenju da se nijjet donosi srcem, i nije nam poznato da su govorili ljudima: ’Izgovarajte nijjet riječima.’” (Vidjeti: El-Kavlul-mubin, str. 94.) Šejh Ibn Baz u djelu El-Fetava, 1/237, tvrdi sljedeće: “Izgovaranje nijjeta riječima jeste novotarija. Poslanikov, ﷺ, sunnet upućuje da se nijjet donosi srcem. Nema pouzdanih dokaza da su Allahov Poslanik, ﷺ, ashabi i učenjaci (prvih generacija) izgovarali nijjet riječima.” (Ko želi saznati više detalja o pitanju neka pogleda sljedeća djela: El-Evsat, 3/71, El-Idžma, str. 42-58, i El-Medžmu, 5/186-187.) Isti je slučaj s nijjetom za abdest: nijjet se donosi srcem, a prije abdesta se izgovori bismilla, tim prije jer je Resulullah, ﷺ, rekao: “Nije ispravan namaz onoga ko nema abdesta, a abdest nije ispravan ako se prije njega ne spomene Allahovo ime.” (Ebu Davud, Ibn Madže i Hakim, 1/245/519, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeKako se upotpunjuju ruku’ i sedžda?
Upotpunnjavanje ruku’a i sedžde obaveza je. Namaz u kojem ova dva rukna nisu upotpunjena nije ispravan. Allahov Poslanik, ﷺ, jednom je prilikom vidio čovjeka da klanja ne upotpunjavajući ruku’, a sedždu je činio kao pijetao kada kljuca zrnje, pa je taj njegov namaz ovako prokomentirao: “Kada bi umroviše
Upotpunnjavanje ruku’a i sedžde obaveza je. Namaz u kojem ova dva rukna nisu upotpunjena nije ispravan. Allahov Poslanik, ﷺ, jednom je prilikom vidio čovjeka da klanja ne upotpunjavajući ruku’, a sedždu je činio kao pijetao kada kljuca zrnje, pa je taj njegov namaz ovako prokomentirao: “Kada bi umro na ovome što čini, ne bi umro kao sljedbenik Muhammedovog, ﷺ, ummeta. On liči na gladnog čovjeka koji jede hurme: uzme jednu ili dvije koje mu ništa ne koriste, niti glad utole.” (Bejheki, Ibn Huzejme i Taberani, 4/115-116/3840, s dobrim lancem prenosilaca, tvrde imam Munziri i Hejsemi.) U autentičnom predanju stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Najgori kradljivci jesu oni koji kradu od svoga namaza.” “Allahov Poslaniče, kako se krade od namaza?!”, upitaše ashabi, a Poslanik, ﷺ, odgovori: “Neupotpunjavanjem ruku’a i sedžde.” (Ahmed i Ibn Hibban, 5/206/1888, sa ispravnim lancem prenosilaca, tvrde imam Hakim, Zehebi i Busiri.) Imam Buharija zabilježio je predanje u kojem stoji da je Huzejfe, radijallahu anhu, vidio nekog čovjeka da klanja, ali ne upotpunjava ruku’ i sedždu, pa mu je rekao: “Nisi klanjao, a kada bi umro na tome, ne bi umro na fitri na kojoj je stvoren Muhammed, ﷺ.” Imam Bezzar u svome Musnedu, 7/241-242/2819, dodaje da je taj čovjek rekao kako već četrdeset godina tako klanja, pa mu je Huzejfe b. Jeman, radijallahu anhu, rekao: “Allaha mi, nisi obavljao namaz četrdeset godina.” U nekim predanjima, opet, stoji da će ljudi klanjati šezdeset godina, a njihovi namazi neće biti primljeni, jer neće upotpunjavati ruku’ i sedždu. Jedno takvo zabilježio je Asbehani u djelu Et-Tergib, 2/236, s dobrim lancem prenosilaca. (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 6/1/81.) Ibn Mes’ud prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Nije ispravan namaz onoga čovjeka koji ne smiri leđa na ruku’u i na sedždi.” (Tirmizi, Nesai i Darekutni, 1/340/1301, sa ispravnim lancem prenosilaca, tvrde imam Tirmizi, Darekutni, Iraki, Sujuti i Ševkani.) Navevši ovaj hadis, imam Ševkani konstatirao je: “Hadis je dokaz da je smirivanje leđa na ruku’ i sedždi obavezno. Većina islamskih pravnika smatra da nije validan namaz onoga ko tako ne čini.” (Vidjeti: Nejlul-evtar, 2/252, i El-Kavlul-mubin fi ahtail-musallin, str.120-121.) U drugom predanju stoji da Uzvišeni Allah ne obraća pažnju na namaz čovjeka koji se ne smiruje na ruku’ i sedždi. (Dija Makdisi, u djelu El-Muhtara, 8/167/183, Taberani, 8/405-406/8261, s vjerodostojnim lancem prenosilaca, a imam Hejsemi, u djelu Medžmeuz-zevaid, 4/22, tvrdi da su njegovi prenosioci pouzdani.) Imam Kurtubi naveo je i potvrdio Ibn Abdulberrove riječi: “Nije ispravan ruku’, ni stajanje poslije ruku’a, ni sedžda, ni sjedenje između dvije sedžde sve dok se klanjač potpuno ne smiri u svakom položaju. I to je stav većine učenjaka.” (Vidjeti: Tefsirul-Kurtubi, 1/347.) Dakle, neophodno je paziti na način obavljanja namaza, jer je primljen samo onaj namaz koji se ispravno obavi. Poslanik, ﷺ, govorio je: “Čovjek klanja a od namaza mu bude upisana samo desetina, ili devetina, ili osmina, ili sedmina, ili šestina, ili petina, ili četvrtina, ili trećina, ili polovina.” (Ebu Davud i Ebu Ja‘la, 3/189-190/1615, s dobrim lancem prenosilaca.)
Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMože li se propisani namaz obaviti u Kabi?
Islamski učenjaci imaju podijeljena mišljenja kada je riječ o obavljanju namaza unutar Kabe. Učenjaci hanefijske i šafijske pravne škole takav namaz smatraju ispravnim. (Vidjeti: El-Umm, 1/98, El-Mebsut, 2/79, El-Benaja, 3/330.) Ovo je mišljenje imama Ahmeda, po jednoj verziji, i nekih hanbelijskihviše
Islamski učenjaci imaju podijeljena mišljenja kada je riječ o obavljanju namaza unutar Kabe. Učenjaci hanefijske i šafijske pravne škole takav namaz smatraju ispravnim. (Vidjeti: El-Umm, 1/98, El-Mebsut, 2/79, El-Benaja, 3/330.)
Ovo je mišljenje imama Ahmeda, po jednoj verziji, i nekih hanbelijskih pravnika. (Vidjeti: El-Insaf, 1/496.) Od savremenih učenjaka odabrao ga je Ibn Usejmin. (Vidjeti: Eš-Šerhul-mumtia, 2/253.) Uzvišeni Allah rekao je: “I Ibrahimu i Ismailu stavili smo u obavezu da Kabu Moju očiste za one koji je budu obilazili koji u njoj budu boravili, ruku’ i sedždu činili.” (El-Bekare, 125.)
U sunnetu se navodi preko deset hadisa koji ukazuju da je dopušteno klanjati unutar Kabe. Ova predanja nisu napravila razliku između propisanih i dobrovoljnih namaza, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeKoje su to stvari koje pomažu klanjanje noćnog namaza?
Stvari koje pomažu obavljanje noćnog namaza su mnogobrojne, a evo nekih: 1. Iskrenost prema Allahu, dž.š. Uzvišeni Allah naređuje da se djela samo Njemu iskreno čine: “A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju.” (El-Bejjine, 5.) Kad ojača iskrenosviše
Stvari koje pomažu obavljanje noćnog namaza su mnogobrojne, a evo nekih:
1. Iskrenost prema Allahu, dž.š. Uzvišeni Allah naređuje da se djela samo Njemu iskreno čine: “A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju.” (El-Bejjine, 5.)
Kad ojača iskrenost roba on je više sklon uputi ka pokornosti i dobrim djelima koja ga približavaju Allahu. U hadisu Ubejja ibn Ka’ba, r.a., prenosi se da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Obraduj ovaj ummet visokim položajem, vjerom, uzvišenošću, pobjedom i vlašću na Zemlji. Ko od njih bude radio djela ahireta za dunjaluk, na ahiretu neće imati ništa.” (Ahmed u Sahihul-džami’u, 2825.)
Mutrif ibn Abdullah ibn Eš-Šehir kaže: “Ispravnost se djela gleda kroz ispravnost srca, ispravnost srca kroz ispravnost nakane (nijjeta).” Ibnul-Kajjim, Allah mu se smilovao, kaže: “Shodno veličini nakane roba i njegovog htijenja i želje, dolazi do upute i pomoći od Uzvišenog. Allahova se pomoć spušta robovima ovisno o veličini njihovog htijenja, nakana, želja i strahopoštovanja, a također i poniženje dolazi ovisno o ovim faktorima. Zato su ispravni prethodnici čvrsto nastojali sačuvati svoja djela pokornosti Allahu, kao npr. noćni-namaz. Neki je čovjek upitao Temima ibn Evsa ed-Darija, r.a., o noćnom namazu, rekavši: “Kako ti s noćnim namazom?” Temim se žestoko razljuti, pa reče:
“Tako mi Allaha, rekat koji klanjam sredinom noći u tajnosti, draži mi je nego da klanjam cijelu noć pa da to ispričam ljudima.”
Ejjub Es-Sihtijani je klanjao cijelu noć. Kad bi se zora približila vratio bi se i legao u postelju, a kada bi zora nastupila podigao bi glas kao da je tek ustao.
2. Da onaj koji želi klanjati osjeti da ga Allah zove na noćni namaz. Kad rob osjeti da ga njegov Gospodar i Zaštitnik poziva, Kojem ničija pokornost nije potrebna, veća je mogućnost da se čovjek odazove. Uzvišeni kaže: “O ti, umotani! Probdij noć, osim malog dijela; – polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo više od nje, i izgovaraj Kur’an pažljivo.” (Muzemmil, 1-4.)
Sa’d ibn Hišam ibn Amir, r.a., rekao je Aiši, r.a.: “‘Obavijesti me o noćnom namazu Poslanika, ﷺ. !’ A ona reče: ‘Zar ne učiš: ‘O ti, umotani!”? Rekoh: ‘Dakako!’ Ona reče: ‘Allah, dž.š., je naredio noćni namaz kao strogu obavezu na početku ove sure. Poslanik, ﷺ. i ashabi su jednu godinu klanjali. Za ovu suru dvanaest mjeseci nije objavljen završetak, sve dok Allah nije na njenom kraju objavio olakšanje. Noćni je namaz postao dobrovoljno djelo nakon što je bio stroga obaveza.'” (Muslim.)
3. Poznavati vrijednost noćnog namaza. Ko spozna vrijednost ovog ibadeta ustrajno će čuvati vezu s Allahom, dž.š., klanjajući u ovom (spomenutom) periodu. Od predaja koje su došle potvrđen je hadis Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, ﷺ. rekao: “Najbolji namaz, poslije propisanog, je namaz u sredini noći, a najbolji post poslije mjeseca ramazana je post Allahovog svetog mjeseca muharrema.” (Muslim.)
Abdullah ibn Amr, r.a., prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Allahu najdraži namaz jeste Davudov namaz, a Allahu najdraži post jeste Davudov post. Spavao bi pola noći, klanjao trećinu, zatim spavao (preostalu) šestinu noći. Jedan dan bi postio, a drugi bi mrsio.” (Muttefekun alejhi.)
Amr ibn Abese veli da je Vjerovjesnik, ﷺ. rekao: “Rob je najbliži Gospodaru u zadnjem dijelu noći. Pa ako možeš biti od onih koji spominju Allaha u to doba, onda to budi.” (Et-Tirmizi i En-Nesai.)
U hadisu od Ibn Mesuda, r.a., kaže se da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Naš Gospodar se začudi dvojici ljudi: Čovjeku koji se izvuče iz postelje i porodice i ode na namaz. Tada Allah Uzvišeni kaže: ‘O meleki, pogledajte Mog roba digao se na namaz napustio postelju i porodicu, i došao na namaz iz želje i težnje da zadobije ono što je kod Mene.'” (Ahmed, hadis je hasen – dobar; Sahihut-Tergib 258.)
Noćni namaz tjera nemar srca, kao što se prenosi u hadisu Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa, r.a., da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Ko klanja noćni namaz učeći deset ajeta, neće biti ubrojan u nemarne. Ko klanja učeći stotinu ajeta, bit će upisan u pokorne, a ko klanja učeći hiljadu ajeta, bit će upisan u one koji dosta blaga posjeduju.” Ebu Davud i Ibn Hibban. (Hadis je hasen – dobar. Sahihut-Tergib 258.)
Jahja ibn Muaz kaže: “Lijek srca je u pet stvari: učenju Kur’ana s razmišljanjem, praznom stomaku, noćnom namazu, skrušenosti u zadnjoj trećini noći i druženju s dobrima.”
4. Pogledati postupke ispravnih prethodnika prilikom noćnog namaza, a naročito njihovu vezanost za taj namaz. Naši prethodnici bi se naslađivali noćnim namazom i mnogo mu se radovali. Abdullah ibn Vehb kaže: “Svako je naslađivanje u osnovi jedna slast, osim ibadeta. Ibadet ima tri slasti: dok si u ibadetu, kada ga se sjećaš i kada budeš dobio nagradu za njega.” Muhammed ibn el-Munkedir kaže: “Od dunjalučkih naslada nije ostalo ništa, osim: noćnog namaza, susreta s braćom i namaza u džematu.” Sabit el-Bennani kaže: “Ne nalazim ništa slađe u mom srcu od noćnog namaza.” Jezid er-Rekkaši kaže: “S dužinom noćnog namaza dolazi radost očiju iskrenih robova, a sa dužinom žeđi njihova se srca raduju susretu s Allahom.” Muhalled ibn Husejn kaže: “Nisam se probudio noću a da nisam našao Ibrahima ibn Edhema kako spominje Allaha i klanja. Tada bi mi teško bilo, ali bih se utješio sljedećim ajetom: ‘To je Allahova milost koju On daje onome kome hoće – a u Allaha je milost velika.'” (El-Džumua, 4.)
Ebu Asim en-Nebil kaže: “Ebu Hanifu su nazivali ‘Stub’ zato što je mnogo klanjao (uspravno stajao u namazu).” Od El-Kasima ibn Mu’ina se prenosi da je rekao: “Ebu Hanifa je proveo noć u namazu učeći ajet: ‘Međutim, Smak svijeta im je rok, a Smak svijeta je užasniji i gorči.’ (El-Kamer, 46.)
Ponavljao ga je plačući, a dove bi skrušeno upućivao.”
Ibrahim ibn Šemmas kaže: “Gledao sam Ahmeda ibn Hanbela kako provodi noći u ibadetu dok je još dijete bio.” Kaže Ebu Bekr el-Mirvezi: “Bio sam s imamom Ahmedom oko četiri mjeseca u vojsci. Uvijek bi noću klanjao, a danju bi učio Kur’an. Imam Buhari bi klanjao i zadnji dio noći bi proveo u ibadetu učeći oko polovine ili trećine Kur’ana. U ovom bi periodu noći završavao hatmu svaka tri dana. Ibn Abdu-l-Hadi opisuje noćni namaz šejhul-islama Ibn Tejmijje: “Noć bi provodio daleko od svih ljudi, osamio bi se sa svojim Gospodarom, bio bi skrušen i neprestano bi učio Kur’an. Ponavljao bi različite vrste noćnih i dnevnih ibadeta. Kad bi stupio u namaz njegovi udovi bi drhtali tako da se naginjao lijevo-desno.” Ibn Redžeb govori o svom učitelju Ibnul-Kajjimu: “Ibadetio je i provodio noći u ibadetu, a namaz mu je bio izuzetno dug. Nisam vidio njemu sličnog u ibadetu, znanju o Kur’anu, hadisu i imanu – vjerovanju.” Ibn Hadžer opisuje svog učitelja Hafiza el-Irakija: “Stalno sam bio s njim. Nisam vidio da je ikada izostavio noćni namaz, nego mu je to postala navika.”
5. Spavati na desnoj strani. Poslanik, ﷺ. svoj je ummet podučio spavanju na desnoj strani. To se prenosi u hadisu Ebu Hurejre, r.a.: “Kada neko od vas legne u postelju, neka je krajem svoje odjeće ispraši, jer ne zna šta je iza njega došlo u postelju. Zatim neka legne na desni bok i kaže: “Bismike Rabbī veda’tu dženbī ve bike erfe’uh. In emsekte nefsī ferhamhā, ve in erseltehā fahfizhā bimā tahfazu bihi ibādekes-sālihīn. (S tvojim imenom, moj Gospodaru, liježem na svoj bok i Tobom ga podižem. Ako uzmeš moju dušu smiluj joj se, a ako je vratiš sačuvaj je onim čime čuvaš Svoje dobre robove.)” (Muttefekun alejhi.)
Od El-Bera’a ibn Aziba se prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ. rekao: “Kad htjedneš leći u postelju uzmi abdest kao i za namaz, a zatim lezi na desni bok.” (Muttefekun alejhi.)
Od Hafse, radijjallahu anha, se prenosi da je rekla: “Kada bi Poslanik, ﷺ. legao stavio bi desnu ruku pod desni obraz.” (Taberani; Sahihul-džami, 4523.)
Ibnul-Kajjim kaže: “U Poslanikovom, ﷺ. lijeganju na desni bok ima tajna, a ona je da je srce na lijevoj strani. Kad čovjek zaspi na lijevoj strani san postane otežan, jer je srce labavo i opušteno.“
6. Leći u krevet pod abdestom. Naveli smo hadis El-Bera’a ibn Aziba, r.a., u kojem je Poslanik, ﷺ. rekao: “Kad htjedneš leći u postelju, uzmi abdest kao i za namaz.” (Muttefekun alejh.)
Od Muaza ibn Džebela, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Svakom muslimanu koji zanoći s spomenom Allaha i pod abdestom, te se u noći probudi i zamoli Allaha za dobro dunjaluka i ahireta, Allah će mu to dati.” (Ebu Davud i Ahmed; Sahihuldžami, 5754.)
Prenosi se u hadisu Ibn Abbasa, r.a., da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Čistite ova tijela, Allah vas čistim učinio. Svaki rob koji zanoći čist (pod abdestom) uz njega će zanoćiti nad glavom i melek. Kad se okrene noću (melek) kaže: ‘Allahu moj oprosti Svome robu jer je on čist zanoćio.'” (Taberani, a Munziri kaže: “Lanac prenosilaca je dobar”, Sahihul-džami, 3831.)
7. Rano leći. San neposredno poslije jacije je poslanička preporuka, lijepa osobina i zdrava navika. O vrijednost ranog lijeganja govori hadis Burze el-Eslemija, r.a., koji prenosi od Poslanika, ﷺ. da je volio malo odgoditi jaciju, a prezirao prije nje spavati te poslije nje pričati.” (Buhari.) Ibn Hadžer prenosi od El-Kadija Ijada da je za riječi: “a prezirao prije nje spavati” rekao: “Jer to uzrokuje da se jacija ne klanja u njeno pravo ili odabrano vrijeme, kao što sijeljenje poslije jacije uzrokuje izostavljanje noćnog namaza”. Ibn Rafi’ kaže: “Omer ibnul-Hattab, r.a., bi ljude štapom tjerao poslije jacije govoreći: ‘Ustajte, možda vas Allah opskrbi namazom!'”
Što se tiče samog spavanja, potrebno je izabrati odgovarajuću postelju, tako da ne treba pretjerivati u pogledu posteljine (dušek), posebne mehkoće i udobnosti, jer sve to uzrokuje dug san i nemar, izaziva lijenost i opuštenost. U hadisu Aiše, radijjallahu anha vjerodostojno se prenosi da je rekla: “Poslanikov, ﷺ. jastuk, na kojem je spavao, je bio od štavljene kože ispunjen palminim lišćem.” (Ebu Davud i Ahmed; Sahihul-džami, 4714.)
Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je Omer, r.a., ušao kod Poslanika, ﷺ. dok je bio na hasuri koja je na njegovom boku ostavila tragove. Omer, r.a., reče: “‘O Allahov Vjerovjesniče, da si uzeo postelju ugodniju od ove!’ Poslanik, ﷺ. reče: ‘Ja nemam želje za dunjalukom. Za mene je dunjaluk kao kad jahač putuje (vrućim) ljetnim danom, pa se u dijelu dana skloni u hlad, a zatim produži.'” (Ahmed i El-Hakim; Sahihul-džami, 5545.)
Aliji ibn Bekkaru, Allah mu se smilovao, bi njegova sluškinja namjestila postelju, a on bi tu postelju opipao i rekao: “Tako mi Allaha, ti si posteljo divna, tako mi Allaha, ti si ugodna, ali Allaha mi neću večeras na tebi biti”. Zatim bi ustao i klanjao sve do zore. Također ne bi trebalo pretjerivati sa spavanjem. Ibrahim ibn Edhem kaže: “Ako prespavaš noć, a dan provedeš beskorisno i grijehe budeš stalno činio pa kako ćeš udovoljiti Onome ko o tebi stalno brine!”
8. Pridržavati se učenja propisanog zikra prije spavanja. Ovi zikrovi su čvrsti bedem koji, Allahovim odobrenjem, čuvaju od šejtana i pomažu ustajanje na noćni namaz. Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Kad neko od vas legne u postelju neka je krajem svoje odjeće ispraši, jer ne zna šta je iza njega došlo u postelju. Zatim neka legne na desni bok i neka kaže: ‘Bismike Rabbī veda’tu dženbī ve bike erfeuh, in emsekte nefsī ferhamhā ve in erseltehā fahfazhā bimā tahfezu bihi ibādekes-sālihīn.’ (S tvojim imenom, moj Gospodaru, liježem na svoj bok i Tobom ga podižem. Ako uzmeš moju dušu smiluj joj se, a ako je vratiš sačuvaj je onim čime čuvaš Svoje dobre robove.)” (Muttefekun alejhi.)
Od Aiše, radijjallahu anha se prenosi da je Poslanik, ﷺ. prilikom lijeganja u postelju svake noći skupio dlanove, zatim puhnuo u njih učeći: “Kulhuvallahu Ehad, Kul e’uzu br Rabbil-felek i Kul e’uzu bi Rabbin-nas”, a zatim bi dlanovima potro ono što bi mogao od svog tijela počinjući od glave i lica, pa naniže. To bi radio tri puta.” (Muttefekun alejhi.)
Od ibn Mesuda, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Ko naveče prouči zadnja dva ajeta iz sure El-Bekare, dovoljna su mu (zaštita).” (Muttefekun alejhi.)
Od Enesa ibn Malika, r.a., se prenosi da bi Poslanik, ﷺ. prilikom lijeganja u postelju govorio: “Hvala Allahu koji nas je nahranio i napojio, i Koji nam je dovoljan, a koliko je ljudi bez zaštitnika i bez utočišta!” (Muslim.)
U predaji se spominje da je Ebu Hurejri, r.a., šejtan rekao: “Kada legneš u postelju prouči Ajetul-kursijju (Allahu la ilahe illa Huvel-Hajjul-Kajjum) sve do kraja. S tobom će neprestano biti čuvar od Allaha i šejtan ti se neće približiti sve dok ne osvaneš.” Ebu Hurejre, r.a., je to spomenuo Poslaniku, ﷺ. , a on mu reče: “Rekao ti je istinu, a on, inače, laže.” (Muttefekun alejhi.)
Vidi manjeOd Alije ibn Ebi Taliba, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. svojoj kćerki Fatimi, radijjallahu anha kada je došla od njega tražiti slugu, rekao: “Hoćete li da vas uputim na nešto bolje od sluge? Kada legnete u postelju recite 33 puta Subhanallah, 33 El-hamdu lillah i 34 puta Allahu ekber – to vam je bolje od sluge!” (Muttefekun alejhi.)
Od Enesa ibn Malika, r.a., prenosi se da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Uči (Kul ja ejjuhel-kafirun) kada želiš zaspati, jer (ova sura) je odricanje od širka.” (Bejheki, Sahihul-džami 1172.)
Od Hafse, radijjallahu anha prenosi se da bi Poslanik, ﷺ. prilikom lijeganja stavio desnu ruku pod desni obraz i rekao: “Allahu, sačuvaj me Tvoje kazne kada proživiš Svoje robove!” (Ebu Davud, Sahihul-džami 4532.)
Od El-Bera’a ibn Aziba, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Kada želiš leći, uzmi abdest kao za namaz, a zatim lezi na desni bok i reci: ‘Allahu moj, Tebi sam se pokorio, svoje lice tebi okrenuo, Tebi svoje ovlasti predao, u Tvoje okrilje pribjegao iz želje i bojazni od Tebe. Nema utočišta niti skloništa od Tebe osim kod Tebe. Vjerujem u Tvoju Knjigu koju si objavio, u Poslanika kojeg si poslao.’ – pa ako umreš umro si na ispravnoj vjeri (fitri). Neka ti ove riječi budu zadnje što progovoriš” (Muttefekun alejhi.)
Musliman treba redovno učiti i propisane zikrove prilikom buđenja iz sna. Vjerodostojno se prenosi u hadisu Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Kada se neko od vas probudi neka kaže: ‘Hvala Allahu koji mi je dušu povratio, moje tijelo sačuvao i dozvolio mi da Ga spominjem.'” (Tirmizi i Nesai, Sahihul-džami 326.)
Od Ubade ibn Samita, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Ko se probudi u noći neka kaže: ‘Lā ilāhe illallāhu vahdehu lā lašerīke leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve alā kulli šej’in kadīr. El-hamdu lillāh, subhanallāh, ve lā ilāhe illallāhu vallāhu ekber. Ve lā havle ve lā kuvvete illā billāh’, a zatim kaže: Allahu moj oprosti mi ili nešto drugo zamoli, dova će mu biti uslišana. Ako uzme abdest i klanja namaz će mu biti primljen.” (Buhari.)
Imam Ibn Bettal veli: “Allah jezikom svoga Poslanika, ﷺ. obećava onome ko se probudi izgovarajući riječi jednoće svoga Gospodara, iz pokornosti Njegovoj vlasti, priznajući Njegove blagodati i zahvaljujući na njima i ne pripisujući Mu ono što Mu ne dolikuje, izgovarajući tespih i pokorno učeći tekbir, predajući mu se iz nemoći i potrebe za Njegovom pomoći – da ako Ga nešto zamoli, On će mu se odazvati, a ako klanja, namaz će mu biti primljen. Zato, onaj do koga dođe ovaj hadis treba se okoristiti njegovim prakticiranjem i iskreno svoj nijjet učiniti u ime Gospodara.” Od El-Beraa ibn Aziba se prenosi da je rekao: “Poslanik, ﷺ. bi prilikom buđenja iz sna govorio: ‘Hvala Allahu, koji nas je oživio nakon što nas je usmrtio i Njemu ćemo biti proživljeni.'” (Muslim.)
U hadisu Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da bi Poslanik, ﷺ. kada bi se probudio protrljao lice rukom, a zatim pogledao u nebo i proučio deset zadnjih ajeta iz sure Ali-Imran (Inne fi halkissemavati vel-erdi…) (Muslim.) Imam En-Nevevi kaže: “U hadisu se spominje da je lijepo potrati lice od sna i učiti spomenute ajete prilikom buđenja.”
9. Nastojati spavati poslije podne namaza (kajlula). Od Enesa, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Spavajte u podnevsko vrijeme jer šejtan tada ne spava!” (Taberani; es-Sahiha 2643.)
Ishak ibn Abdullah kaže: “Kajlula je djelo dobrih ljudi. Ona odmara srce i pomaže ustajanje na noćni namaz”. El-Hasan el-Basri je prošao sredinom dana kroz pijacu i opazio kako se nadvikuju i prave žamor, pa upita: “Zar ovi danju ne spavaju?!” Odgovoriše: “Ne.” On reče: “Vidim da će njihova noć biti zlokobna.”
10. Čuvati se pretjerivanja u jelu i piću. Pretjerivanje u jelu i piću je jedna od velikih prepreka čovjeku da ustane na noćni namaz. Pretjerivanje u jelu i piću odvaja čovjeka od noćnog namaza. Prenosi se u hadisu El-Mikadama ibn Ma’da Jekriba, r.a., da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Čovjek ne može napuniti goru posudu od svog stomaka. Dovoljni su mu zalogaji koji će mu život održati. Pa ako mora, neka trećinu stomaka napuni hranom, trećinu vodom, a neka trećinu ostavi za disanje.” (Tirmizi i Ibn Madže; Sahihul-džami 5674.)
Od Ebu Džuhejfe, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao čovjeku koji je u njegovom prisustvu podrignuo: “Sustegni se od podrigivanja. Ljudi koji su bili najsitiji na dunjaluku, bit će najgladniji na ahiretu.” (El-Hakim; Sahihul-džami 1190.)
Sufjan es-Sevri kaže: “Malo jedite, sačuvat ćete noćni namaz!” Ma’kal ibn Habib je vidio neke ljude kako mnogo jedu, pa reče: “Ne vidim da naši prijatelji žele dočekati noć (tj. noćni namaz)!” Vehb ibn Munebbih kaže: “Najdraži čovjek šejtanu je izjelica-spavalica.”
11. Boriti se protiv vlastitog nefsa u pogledu noćnog namaza. Ovo je jedno od naboljih sredstava koja pomažu ustajanju na noćni namaz, jer ljudski nefs po svojoj naravi teži lošem. Ko mu se odazove na poziv odvest će ga u propast i uništenje. Uzvišeni nam naređuje borbu, pa kaže: “I radi Allaha se istinski trudite”
I kaže: “One koji se u ime Nas bore mi ćemo Našim putevima uputiti, a Allah je sa dobročiniteljima!”
Od Fudaleta ibn Ubejda se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Mudžahid (borac) je onaj ko se bori protiv svog nefsa u ime Allaha.” (Tirmizi i Ibn Hibban; Silsiletus-sahiha, 549.)
U hadisu Ukbe ibn Amira, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Čovjek iz mog ummeta, koji klanja noćni namaz, svoj nefs čisti, a na njemu su čvorovi. Kad abdesti ruke, rasplete se jedan čvor. Kad abdesti lice, rasplete se sljedeći čvor. Kad potare glavu rasplete se, također, čvor, i kada opere noge rasplete se čvor. Tada Uzvišeni Allah onima iza zastora kaže: ‘Pogledajte u Mog roba kako se nadmeće sa svojim nefsom i kako Me moli! Šta god Me zamoli to mu i pripada!'” (Ahmed i Ibn Hibban; Sahihut-Tergib 627.)
Muhammed ibn El-Munkedir kaže: “Nadmetao sam se sa svojim nefsom četrdeset godina sve dok mi se nije potčinio.” Sabit el-Bennai kaže: “Ukroćivao sam svoj nefs u pogledu noćnog namaza dvadeset godina, te sam i slast u njemu osjećao dvadeset godina.” Omer ibn Abdulaziz kaže: “Najbolja su djela u kojima se nefs prisili na njih.” Abdullah ibn El–Mubarek kaže: “Dobre prethodnike su nefsovi podsticali na dobro, a naši nefsovi gotovo samo navode na pokuđeno. Zato ih trebamo prisiljavati!” Katade kaže: “O čovječe, ako želiš doći do dobra putem aktivnosti, pa tvoj nefs teži mrzovolji, raskalašenosti i dosadi. Ali, vjernik je taj koji se nadmeće!”
12. Čuvanje od grijeha i nepokornosti. Ako musliman želi postići čast razgovora s Allahom dž.š., osjetiti mir u Njegovom spomenu u toku noći, neka se čuva grijeha. Onaj ko se isprlja nečistoćom grijeha neće biti upućen na noćni namaz. Neki čovjek reče Ibrahimu ibn Edhemu: “Ne mogu da klanjam noćni namaz, pa daj mi lijeka!’ Reče: ‘Ne čini Mu nepokornost danju, pa ćete On podići pred Sebe da mu klanjaš noću. Tvoje stajanje pred Njim u noći je najveća počast. Grješnik ne zaslužuje tu počast.” Neki čovjek reče El-Hasenu el-Basriju: “O Ebu Seide, zanoćim zdrav i želim klanjati noćni namaz i pripremim se za abdest, pa šta mi je, zašto ne klanjam!?” On mu odgovori: “Svezali su te tvoji grijesi!” El-Hasan kaže: “Rob počini grijeh pa mu se zabrani klanjanje noću i post danju.” El-Fudajl ibn Ijjad kaže: “Ako ne možeš noću klanjati i danju postiti, znaj da si lišen i sputan. Sputali su te tvoji grijesi.”
13. Obračunati se sam sa sobom zbog ostavljanja noćnog namaza. Samoobračun je odlika dobrih i simbol iskrenih. Uzvišeni kaže: “O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.”
Imam Ibnul-Kajjim kaže: “Ako će rob biti odgovoran za sve pa čak i za vid, sluh i srce, kao što Uzvišeni kaže: ‘Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.’
Onda je potrebno da se sam preračuna prije nego što se bude razmatrao njegov obračun.”
Noćni namaz je ibadet koji srce veže za Allaha, dž.š. On čini srce jakim da prebrodi prolazna životna iskušenja i savlada nefs u trenucima kada se glasovi ne čuju, oči spavaju i spavači prevrću u posteljama. Zato je noćni namaz mjerilo iskrene namjere i odlika velikih duša. Uzvišeni ih je pohvalio i odvojio od ostalih riječima: “Da li je onaj koji u noćnim časovima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tle i stojeći, strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga….? Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!'” (Ez-Zumer, 9.)
Noćni namaz je pritvrđeni sunnet na čije je obavljanje Poslanik, ﷺ. podsticao: “Držite se noćnog namaza jer je on praksa dobrih ljudi prije vas, povod da se približite vašem Gospodaru i da vam se oproste grijesi. Noćni namaz zabranjuje zlo i tjera bolest od tijela.” (Tirmizi i Ahmed.)
U hadisu Poslanika, ﷺ. se spominje: “Najbolji namaz poslije propisanih namaza je noćni namaz.”
Poslanik, ﷺ. je čuvao noćni namaz. Nije ga ostavljao ni na putovanju ni kod kuće. Klanjao bi kao predvodnik sinova Ademovih iako mu je sve oprošteno sve dok mu se ne bi pete nadule. To mu je spomenuto, pa je rekao: “Zar ne trebam biti rob zahvalni?” (Muttefekun alejhi.)
Tako su i naši dobri prethodnici činili. Ebud-Derda, r.a., bi govorio: “Klanjajte dva rekata u noćnoj tami zbog kaburske tame.”
Ahmed ibn Harb je rekao: “Čudim se onome koji zna da mu se Džennet ukrašava iznad njega, a vatra potpaljuje ispod njega kako spava između njih.”
Omer ibn Zerr bi rekao kad bi ugledao da noć pada: “Došla je noć i noć ima svoje strahopoštovanje, a preče je da se Allaha bojimo.” Zato je Fudajl ibn Ijjad rekao: “Zatekao sam ljude koji se stide Allaha u noćnoj tmini zbog dugog spavanja.” Sjedio je na boku, a kad bi se pomaknuo rekao bi: “Nije ovo za tebe.” Ustani i uzmi udjela za ahiret.” El-Hasen el-Basri bi reci: “Ne znamo djelo koje je teže od ukroćivanja noći i dijeljenja imetka.” Rečeno mu je: “Zašto oni koji klanjaju noći imaju najljepša lica od svih ljudi?” Reče: “Zato što su se osamili s Milostivim, pa ih je On zaodjenuo Svojim nurom.”
Žene dobrih prethodnika su se trudile klanjati noćni namaz, pokoravajući se Allahu, dž.š. Pa gdje su današnje žene u odnosu na ta velika djela?! Urve ibn ez-Zubejr kaže: “Jedan dan sam došao Aiši, radijjallahu anha da je poselamim pa sam je zatekao kako klanja i uči govor Uzvišenog: ‘Allah je na nas blagodat Svoju spustio i sačuvao nas gorke patnje.‘
Vidio sam je kako ponavlja ovaj ajet i plače. Sačekao sam je, a kada mi je dosadilo čekanje otišao sam radi svoje potrebe na pijacu. Kad sam se vratio ona je isto kao i prvi put ponavljala ovaj ajet plačući.” U hadisu Enesa ibn Malika, r.a., se prenosi da je Poslanik, ﷺ. rekao: “Rekao mi je Džibril: ‘Obiđi Hafsu ona mnogo posti i mnogo klanja.'” (Hakim, Sahihul-Džami’a 4227.)
Muaza el-Adevija iz reda dobrih tabiinki je na noć vjenčanja klanjala sa svojim mužem Silom ibn Ešjemom sve do zore. Kad su ubijeni njen muž i sin u džihadu po cijelu noć bi klanjala, ibadetila i skrušena bila, a danju bi spavala. Kad bi zadrijemala u noćnom namazu rekla bi: “O dušo, san je pred tobom.” Kad bi Habiba el-Adevija klanjala jaciju, otišla bi na krov svoje kuće, obukla košulju i mahramu i rekla: “O moj Bože, zvijezde su izašle, oči zaspale, vladari svoja vrata pozatvarali a Tvoja vrata su otvorena. Svako se sa svojim voljenim osamio, ja ovdje stojim pred Tobom. Zatim bi stala u namaz, potajno dozivala svoga Gospodara sve do pojave zore. Pred zoru bi rekla: Bože moj, ova noć ode, a dan se pojavi. Teško meni, da li si mi primio ovu noć – pa da sebi čestitam, ili si mi je odbio – pa da sebi sućut izrazim.” Amra supruga Habiba el-Adžemija klanjala je jedne noći dok joj je muž spavao. Kada se zora približila muž je još spavao. Ona ga je probudila i rekla mu: “Ustani, moj gospodine. Noć je otišla dan je došao, pred tobom je dug put a opskrba oskudna. Karavane dobrih su otišle ispred nas, a mi smo ostali.”
Molimo Allaha da nas pomogne u spomenjanju Njega, zahvaljivanju i ibadetu Njemu. Neka je salavat i selam na našeg poslanika, Muhammeda, ﷺ.
Muhammed Salih el-Munedždžid
Ako namaz ne klanjam u njegovom prvom vremenu, jesam li dužan proučiti ezan?
Ezan je simbol dini-islama, i ne treba ga nikada izostavljati. Buharija i Muslim zabilježili su da je Enes b. Malik pripovijedao: “Kada bi došao u neko mjesto, Poslanik, ﷺ, sačekao bi zoru, i ako bi čuo ezan, otišao bi na drugu stranu, a ako ne bi čuo ezan, napao bi stanovnike toga mjesta.” Hadis jviše
Ezan je simbol dini-islama, i ne treba ga nikada izostavljati. Buharija i Muslim zabilježili su da je Enes b. Malik pripovijedao: “Kada bi došao u neko mjesto, Poslanik, ﷺ, sačekao bi zoru, i ako bi čuo ezan, otišao bi na drugu stranu, a ako ne bi čuo ezan, napao bi stanovnike toga mjesta.” Hadis jasno ukazuje na odliku i mjesto ezana u islamu. Onaj ko klanja zasebno ili sa svojom porodicom u džematu, proučit će ezan i ikamet. Ako to ne učini, namaz će biti ispravan, ali nije lijepo postupio. (Vidjeti: Nejlul-evtar, 2/42-43 i Avnul–Mabud, 4/50.)
Vidi manjeKao dokaz islamski učenjaci koriste hadis Ukbeta b. Amira el-Džuhenija u kome stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: ”Allah se čudi pastiru koji na planinskom vrhu prouči ezan i klanja. Uzvišeni Allah kaže (Svojim melekima): ‘Pogledajte Moga roba, proučio je ezan i uspostavio namaz, Mene se boji, oprostio sam mu i uveo ga u Džennet’” (Ebu Davud, 2/4/1203, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihu Suneni Ebi Davud, 1/329.), a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović