Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je dozvoljeno klanjati nafilu između akšama i jacije?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Apsolutno da. Da li je dozvoljeno klanjati nafilu između akšama i jacije, znači nafila se ne može klanjati nakon što se klanja ikindija sve do zalaska sunca. Kada zađe sunce može se klanjati nafila i prije akšama, pa akšam, pa poslijeviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Apsolutno da. Da li je dozvoljeno klanjati nafilu između akšama i jacije, znači nafila se ne može klanjati nakon što se klanja ikindija sve do zalaska sunca. Kada zađe sunce može se klanjati nafila i prije akšama, pa akšam, pa poslije akšama i sve do jacije i nakon jacije, sve je to vrijeme kada je čovjeku, vjerniku, dozvoljeno da klanja nafilu, tako da nema nikakve smetnje. Od samog zalaska sunca, čak znači u vjerodostojnim hadisima je došlo da su ashabi nakon što bi sunce zašlo, prije, znači nakon što bi bio proučen ezan za akšam, klanjali bi nafilu prije akšama. To je kod nas jedna nepoznanica.
Znači, Allahov Poslanik, alejhisselam, bi vidio ashabe da nakon što bude proučen ezan za akšam, da klanjaju nafilu prije farza, i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to nije osporio, čak štaviše, u nekim hadisima je kazao “klanjajte prije akšama, klanjate prije akšama, neka klanja ko hoće.” tako da, nema smetnje klanjati nafilu prije akšama, pa klanjamo farze, pa klanjamo nafilu poslije akšama, i sve do jacije i vrijeme u kojem se može klanjati opća nafila.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeKoje je značenje riječi ‘afije’?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Postoje vjerodostojni hadisi u kojima je Allahov Poslanik, alejhi salatu ve selam, preporučio da čovjek moli Allaha za ‘afijeh’. U svakom danu čovjek jutarnji i večernji zikr kada uči, znači Allahov Poslanik je preporučio da se u jutaviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Postoje vjerodostojni hadisi u kojima je Allahov Poslanik, alejhi salatu ve selam, preporučio da čovjek moli Allaha za ‘afijeh’. U svakom danu čovjek jutarnji i večernji zikr kada uči, znači Allahov Poslanik je preporučio da se u jutarnjem i večernjem zikru uče dove u kojima čovjek traži ‘el afije fi-d-dunja ve-l ahire’ – tražim Gospodaru el afije i na dunjaluku i na ahiretu.
Ja, konkretno, sam taj hadis spominjao kada sam komentarisao dove jutarnjeg i večernjeg zikra. Konkretno: na predavanju broj 2, 27ma minuta, gdje sam baš govorio o tome da ta riječ ‘afije’, veoma je teško prevesti je na bosanski jezik zbog njene širine i ne poznajem ni danas dan da postoji određeni termin koji adekvatno može dati značenje riječi ‘afije’. Tako da naše daije, da li su spominjale ovaj hadis kroz svoja predavanja – apsolutno jesu, to što mi nismo čuli to je naš problem. Da li je hadis o traženju afije vjerodostojan – jeste vjerodostojan.
Hadisi u kojima se preporučuje traženje afije i na dunjaluku i na ahiretu su vjerodostojni. Šta je značenje afije? Može se prevoditi sa određenim terminima, ali ti termini ne daju pravo značenje. Može značiti blagostanje, može značiti krepost, čednost, blagostanje, mir, oprost grijeha itd. Jednostavno, jedna izuzetno široka riječ, pa je lijepo da čovjek, vjernik, kako u jutarnje i večernjem zikru, tako i u svojim drugim dovama, moli Uzvišenog Allaha da mu podari afijeh. Afijeh, znači rekli smo da je to jedan izuzetno širok pojam koji obuhvata dobro i dunjaluka i, inšallah, i dobro ahireta.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeŠta možemo uraditi za mejjita nakon njegove smrti?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Govorili smo više puta kroz naša oredavanja, kroz naše odgovore i pisali smo dosta puta putem fejsbuka, kada su u pitanju djela koja mogu uraditi živi a da koristi od njih imaju mrtvi. Prvo djelo jeste dova. Neprestano da dovimo Allahviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Govorili smo više puta kroz naša oredavanja, kroz naše odgovore i pisali smo dosta puta putem fejsbuka, kada su u pitanju djela koja mogu uraditi živi a da koristi od njih imaju mrtvi.
Prvo djelo jeste dova. Neprestano da dovimo Allahu, subhanehu ve te'ala, i na sedždi, i u našim dovama, i prije namaza, i poslije namaza.. da dovimo da se Uzvišeni Allah smiluje našim roditeljima, da im oprosti grijehe, da ih sačuva kaburskog azaba, itd. Znači prva stvar jeste dova.
Druga stvar jeste sadaka. Da udijelimo sadaku na njihovo ime.
Potvrđeno je vjerodostojnim hadisima da čovjek, ako udijeli sadaku na ime svojih roditelja, da će oni, ako Bog da, imati nagradu od toga. Isto tako, potvrđeno je vjerodostojnim hadisima da insan, ko nije obavio hadždž i umru, ako njegovi nasljednici ili neko drugi za njega obave hadždž ili umru, ili nekoga pošalju kao bedela da za njega obavi hadždž ili umru, on će od toga, ako Bog da, imati korist.
Ostaje ta stvar koja je izuzetno rasprostranjena u našem podneblju, a to je učenje kur'ana pa da se nagrada učenja kur'ana pokloni za mejjita. Nije to bila neka praksa selefa, prvih generacija, ali isto tako učenjaci poput Ibn Tejmijje, Ibnul Kajjima, i mnogi drugi učenjaci ummeta, smatrali su da nema u tome ništa loše, nalognom svim ovim djelima koja smo spomenuli. Da insan prouči nešto od kur'ana, ali da on prouči, ne da plati nekome da prouči i da na kraju nagradu tog učenja kojeg je on trebao da dobije, da tu nagradu pokloni nekom od svojih umrlih. Velik broj učenja je smatrao da je to, inšallah, dozvoljeno raditi. Tako da, nema smetnje znači, uz dovu, uz sadaku, uz hadždž, uz umru, da čovjek nešto od kur'ana prouči i da nagradu od toga pokloni nekome od svojih umrlih.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeKoji je propis zaklinjanja Poslanikom?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Strogo je zabranjeno da se čovjek zaklinje Poslanikom. Jedina zakletva koja je u Islamu dozvoljena jeste zakletva Uzvišenim Allahom, subhanehu ve te'ala; Njegovim imenima; ili Njegovim svojstvima. To je jedino dozvoljeno u Islamu. Zakviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Strogo je zabranjeno da se čovjek zaklinje Poslanikom. Jedina zakletva koja je u Islamu dozvoljena jeste zakletva Uzvišenim Allahom, subhanehu ve te'ala; Njegovim imenima; ili Njegovim svojstvima. To je jedino dozvoljeno u Islamu. Zakletva Poslanikom, Kabom, džamijom… bez obzira o čemu se radilo, jedino čime je čovjek dozvoljeno da se zakune jeste Allahom, subhanehu ve te'ala. Strogo, strogo.. znači i vjerodostojnim hadisima je došlo da je strogo zabranjeno da se čovjek zaklinje bilo čime, osim Allahom.
Kod našeg naroda je poznato, uzrečicom ljudi se zaklinju roditeljima, neko se zaklinje ocem, neko se zaklinje majkom, nekada su se ljudi zaklinjali imenima predsjednika, neko se zaklinje Poslanikom, neko Kabom, itd. – sve je to neispravno i strogo zabranjeno. Zato osobe koje imaju uzrečicu da se u govoru zaklinju roditeljima, trebaju da paze, kontrolišu svoj jezik, i da tu uzrečicu izbace iz svog vokabulara.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeČesto vidim kako ljudi uče suru Jasin za nekog mrtvog, da li to ima koristi?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Preferiramo mišljenje da nema smetnje da insan lično prouči nešto od Kur'ana i da nagradu toga pokloni umrlom. Zar u Kur'anu ne stoji da je Kur'an opomena živima? Ne kažemo da učimo Jasin da bi bio opomena mrtvima. Mi učimo Kur'an, aviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Preferiramo mišljenje da nema smetnje da insan lično prouči nešto od Kur'ana i da nagradu toga pokloni umrlom.
Zar u Kur'anu ne stoji da je Kur'an opomena živima? Ne kažemo da učimo Jasin da bi bio opomena mrtvima. Mi učimo Kur'an, a u hadisima Božijeg Poslanika je obećano da za svaki harf čovjek ima sevap, a svaki sevap se deseterostruko nagrađuje. Pa kada proučimo suru Jasin ne učimo ju mrtvome, već da zaradimo sevap, a taj sevap poklanjamo našem mejitu.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeKada klanjam za imamom, kod kojih namaza treba učiti sure?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Kada su u pitanju namazi u kojima se uči tiho (podne i ikindija), ako govorimo o džematu tada učimo na svakom rekatu i Fatihu i suru. Ako su u pitanju namazi u kojima se uči naglas (sabah, akšam, jacija) tada ćemo slušati kiraet imamaviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Kada su u pitanju namazi u kojima se uči tiho (podne i ikindija), ako govorimo o džematu tada učimo na svakom rekatu i Fatihu i suru. Ako su u pitanju namazi u kojima se uči naglas (sabah, akšam, jacija) tada ćemo slušati kiraet imama na rekatima u kojima imam uči naglas (na akšamu i jaciji: prvi i drugi, na sabahu prva dva. Na akšamu na trećem rekatu moramo učiti Fatihu i na jaciji na trećem i četvrtom moramo učiti Fatihu).
Ako smo sami, na svim namazima i rekatima se mora proučiti Fatiha. Ako je u pitanju prvi i drugi rekat, onda se mora proučiti i sura.
Kada je u pitanju preticanje imama misli se na preticanje u pokretima, jer ne možemo znati do kojeg dijela je imam došao sa učenjem pa da npr. učimo Fatihu, a ne znamo da li smo ga pretekli ili nismo. Ne gleda se na to, već ono što je strogo zabranjeno u hadisima Božijeg Poslanika je preticanje imama u pokretima (npr. ne smijemo otići na ruku prije imama).
Audio isječak odgovora
Vidi manjeDa li je ispravnije zikriti nakon farza ili nakon čitavog namaza?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Apsolutno je ispravnije i bolje da se zikri nakon farza. Kao što je došlo u vjerodostojnim hadisima da ĉovjek treba rastavljati farze i nafilu koja dolazi nakon farza zikrom. Tako da svakako ne treba od toga praviti neko krupno pitanjviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Apsolutno je ispravnije i bolje da se zikri nakon farza. Kao što je došlo u vjerodostojnim hadisima da ĉovjek treba rastavljati farze i nafilu koja dolazi nakon farza zikrom. Tako da svakako ne treba od toga praviti neko krupno pitanje ali ako ćemo gledati šta je bolje, šta je prioritetnije, onda je bolje i prioritetnije da se farzi klanjaju, proučimo zikrove i nakom toga ustanemo i klanjamo, ako Bog da, sunnete – ako postoje sunneti nakon farza.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeDa li je obavezno potirati vrat pri uzimanju abdesta?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Vjerodostojni hadisi (koje spominju Buharija i Muslim) ne spominju da je Allahov Poslanik prilikom uzimanja abdesta potirao vrat. Pogotovo ne onako kako se to radi kod nas u današnje vrijeme, kada je vrat postao zaseban dio abdesta. Tviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Vjerodostojni hadisi (koje spominju Buharija i Muslim) ne spominju da je Allahov Poslanik prilikom uzimanja abdesta potirao vrat. Pogotovo ne onako kako se to radi kod nas u današnje vrijeme, kada je vrat postao zaseban dio abdesta. Tako da, znači, insan kada abdesti neće potirati po vratu.
E sada imamo momenat gdje imamo osobe koje su tako naučile, starije osobe. To su ljudi “mukallibi”, slijede nekoga od koga su naučili i ne treba od tog pitanja praviti neku veliku galamu. Treba osobe koje su mlađe podučiti da se vrat ne potire prilikom uzimanja abdesta. Ljudi koji su tako naučili , ne treba se s njima oko toga raspravljati, ali definitivno u vjerodostojnim hadisima se ne spominje potiranje vrata prilikom uzimanja abdesta.
E sada, osoba koja je svjesna toga da je to neispravno može u datim momentima, kao što kaže šejh dr. Safet Kuduzović da imamo hadise da je Allahov Poslanik zabranio da se išta doda na abdest koji je on, sallallahu alejhi ve sellem, pokazao, samo potiranje vrata je dodavanje nečega, tako da to bi moglo otići i u vid zabrane. Tako da osoba koja je mlada, svjesna, razumije šta su dokazi, hadisi, Buharija i Muslim, i tako dalje, ne treba apsolutno da potire vrat prilikom uzimanja abdesta. Dok starije osobe koje su tako naučile od ljudi koji su njima autoriteti, ne treba s njima oko toga praviti svađu.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeDa li ima vjersko utemeljenje u islamu, da kada se pije alkohol, namaz nije validan 40 dana?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Postoje vjerodostojni i autentični hadisi u kojima je Allahov Poslanik, alejhisselam, kazao da osobi koja konzumira alkohol 40 dana neće biti primljen namaz. E sada ovdje ima jedna jako bitna napomena, ta osoba mora klanjati. Kada insviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Postoje vjerodostojni i autentični hadisi u kojima je Allahov Poslanik, alejhisselam, kazao da osobi koja konzumira alkohol 40 dana neće biti primljen namaz. E sada ovdje ima jedna jako bitna napomena, ta osoba mora klanjati. Kada insan ne bi klanjao tih 40 dana, napravio je ogroman grijeh. Po nekoj ulemi samo jedan namaz ako ostaviš ti više nisi musliman, kamo li 40 dana. Pa osoba koja je konzumirala alkohol mora klanjati svaki namaz, ali se kod Allaha namazi ne primaju zbog toga što je konzumirao alkohol.
Znači, osoba koja je konzumirala alkohol MORA I DALJE KLANJATI, ali njegovi namazi nisi 40 dana primljeni kod Uzvišenog Allaha, tebareke ve te'ala.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeDa li se smije farbati brada?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Transkript: Da li je dozvoljeno da se farba brada - dozvoljeno je. Islamski učenjaci su čak smatrali pohvalnim i lijepim da čovjek, kada njegova brada osijedi i pobijeli, da je ofarba. Ono što je zabranjeno i što je došlo u hadisima jeste da se iviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Transkript:
Da li je dozvoljeno da se farba brada – dozvoljeno je. Islamski učenjaci su čak smatrali pohvalnim i lijepim da čovjek, kada njegova brada osijedi i pobijeli, da je ofarba. Ono što je zabranjeno i što je došlo u hadisima jeste da se izbjegava crna boja.
Znači dozvoljeno je muškarcima farbati i kosu i bradu, ali samo da se izbjegava crna boja. Kao što je došlo u vjerodostvojnim hadisima kada su Poslaniku, alejhisselam, donijeli Ebu Bekrovog, radijallahu ‘anhu, oca a bio je ostario, njegova kosa i brada su bile sijede, pa je Allahov Poslanik, alejhisselam, kazao: “Promijenite to. Neku boju ofarbajte ali samo izbjegavajte crnu boju.”
Tako da muškarci znači smiju farbati bradu. To farbanje treba da bude umjereno i da ne bude oponašanje nemoralnih osoba, oponašanje nemuslimana, već u nekom skladu koji doliči vjerniku, ako Bog da, nije sporno, samo da ne bude crna boja.
Audio isječak odgovora
Vidi manje