Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Šta kažu hanefijski pravnici za plaćanje hodži da prouči Jasin na mezaru roditelja
Učenje Kur'ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur'ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati nviše
Učenje Kur'ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur'ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati naknada. Poznati hanefijski učenjak Ibn Abidin kaže: “Iznajmljivanje učača Kur'ana je ništavnost (ar. batil), to nije činio niko od pravednih vladara.” A Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Stav imama Ebu Hanife u vezi s učenjem Kur'ana na mezarju
Učenje Kur'ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebu Izz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur'ana na kaburu smatrao pogrdnim. Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmedviše
Učenje Kur'ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebu Izz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur'ana na kaburu smatrao pogrdnim. Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmed, po odabranoj verziji, Ebu Bekr Mervezi, Ibn Tejmijje i neki drugi.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Da li gasuljenje umrlog obavezuje kupanje
Sunnet je da se okupa onaj ko je okupao mejjita, a da uzme abdest onaj ko ga je nosio. Ebu Hurejre, radijaIlahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ogasuli mejjita, neka se okupa, a ko ga bude nosio, neka uzme abdest. ” . Islamski učenjaci nisu jednoglasni kada je rviše
Sunnet je da se okupa onaj ko je okupao mejjita, a da uzme abdest onaj ko ga je nosio. Ebu Hurejre, radijaIlahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ogasuli mejjita, neka se okupa, a ko ga bude nosio, neka uzme abdest. ” . Islamski učenjaci nisu jednoglasni kada je riječ o autentičnosti ovog hadisa: neki ga smatraju slabim, jedni dobrim, a neki, opet, vjerodostojnim. Iako je hadis imperativnog karaktera, nijedan islamski učenjak, osim Ibn Hazma, nije rekao da je to kupanje, odnosno uzimanje abdesta obavezno. Imam Hakim zabilježio je sljedeće Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko okupa mejita ne mora se kupati, vaši mrtvi nisu nečisti; dovoljno je oprati ruke. ” Ibn Sa'd i Bejheki sa ispravnim lancem prenosilaca zabilježili su da je Ibn Omer, radijallahu anhu, nosio Seida b. Zejda, klanjao mu dženazu potom ušao u džamiju i klanjao ne abdestivši se. U drugom predanju stoji da je Ibn Omer, radijallahu anhu, izjavio: “Okupali smo mejita pa su se neki ljudi okupali, a drugi nisu.” Slične su izjave prenesene od Ibn Mes'uda, Ibn Abbasa, Sa'da b. Ebu Vekkasa, Ibn Omera i Aiše, radijallahu anhum. A Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Kako klanjati bajram-namaz u velikoj gužvi
U slučaju velike gužve dopušteno je klanjati shodno mogućnostima. Ako se sedžda ne može učiniti na tlo, učinit će se na leđima klanjača ispred sebe. Uzvišeni Allah ne opterećuje čovjeka preko njegovih mogućnosti. Omer b. Hattab rekao je: “Kada je velika gužva činite sedždu na leđima svoga brata.” Ovviše
U slučaju velike gužve dopušteno je klanjati shodno mogućnostima. Ako se sedžda ne može učiniti na tlo, učinit će se na leđima klanjača ispred sebe. Uzvišeni Allah ne opterećuje čovjeka preko njegovih mogućnosti. Omer b. Hattab rekao je: “Kada je velika gužva činite sedždu na leđima svoga brata.” Ovo je stav Sevrija, Šafije, Ahmeda, Ishaka hanefijskih učenjaka.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Da li se na bajram-namazu dižu ruke prilikom donošenja tekbira
Koliko znam, ne postoji predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao ruke prilikom donošenja tekbira, kako na prvom, tako ni na drugom rekatu. Ali postoji predanje u kojem stoji da je Omer b. Hattab dizao ruke prilikom tekbira. Šejhul-islam Ibnul-Kajjim u kapitalnom djelviše
Koliko znam, ne postoji predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao ruke prilikom donošenja tekbira, kako na prvom, tako ni na drugom rekatu. Ali postoji predanje u kojem stoji da je Omer b. Hattab dizao ruke prilikom tekbira. Šejhul-islam Ibnul-Kajjim u kapitalnom djelu Zadul-mead, l/443, kaže da je Ibn Omer također dizao ruke izgovarajući tekbire na bajram-namazu. Međutim, šejh Albani zapisao je da nije uspio naći spomenuto Ibn Omerovo, radijallahu anhu, predanje. Ipak, neki islamski učenjaci dizanje ruku prilikom donošenja tekbira smatraju legitimnim. To je stav Ataa, EvzaUa, Šafije, Ahmeda, Ibn Munzira i Davuda. A Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Može li žena predvoditi druge žene u namazu?
Skoro svi učenjaci smatraju da žena ne može predvoditi muškarce u namazu, po njima, takav namaz nije validan. Da je imamet žena bio poznat među prvim generacijama dokaz su predanja zabilježena u hadiskim zbirkama. Rejta Hanifijja govorila je: “Aiša, radijallahu anha, predvodila bi nas u namazu i staviše
Skoro svi učenjaci smatraju da žena ne može predvoditi muškarce u namazu, po njima, takav namaz nije validan. Da je imamet žena bio poznat među prvim generacijama dokaz su predanja zabilježena u hadiskim zbirkama. Rejta Hanifijja govorila je: “Aiša, radijallahu anha, predvodila bi nas u namazu i stala bi između nas.” Hudžejra b. Husajn izjavila je: “Ummu Selema predvodila nas je u namazu i stajala je s nama u saff.” Preneseno je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ummu Vereki naredio da predvodi žene u svojoj kući. Komentirajući predanje, imam Ebu Tajjib Abadi kaže: “Hadisi ukazuju da žena-imam stoji u saffu sa ženama, a ne ispred njih.” Poznati hanbelijski pravnik Ibn Kudame napominje: “Kada žena predvodi žene u namazu stat će s njima u saff, i to po konsenzusu učenjaka koji dopuštaju imamet žene.” Ikrime prenosi da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, govorio: “Žena-imam stoji sa ženama u saffu.” O stupnju vjerodostojnosti navedenih predanja vidjeti knjigu Odlike i propis namaza u džematu, str. 78-80, Safeta Kuduzovića, a Allah najbolje zna.
________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Vidi manjeZadržavanje na ruku'u kako bi drugi prispjeli na namaz
Nema problema u tome da imam sačeka muktedije koji kasne, ali pod uvjetom da time ne pričinjava poteškoću drugim klanjačima, jer kolektivna korist ima prednost nad individualnom. Ovo je stav imam Ahmeda, Ishaka, Ebu Sevra i Ibrahima, po jednoj verziji. O ovom pitanju postoje još dva mišljenja: prvo,više
Nema problema u tome da imam sačeka muktedije koji kasne, ali pod uvjetom da time ne pričinjava poteškoću drugim klanjačima, jer kolektivna korist ima prednost nad individualnom. Ovo je stav imam Ahmeda, Ishaka, Ebu Sevra i Ibrahima, po jednoj verziji. O ovom pitanju postoje još dva mišljenja: prvo, sačekat će ih u svakom slučaju; i, drugo, neće ih čekati s ruku'om. A Allah najbolje zna.
__________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Na koji način se obavljanja sedžda tilavet?
Kada se čini ta sedžda bolje je ustati pa iz stojećeg položaja pasti na sedždu nego iz sjedećeg, ali su oba postupka ispravna. To zastupaju neki šafijski, hanbelijski i neki drugi pravnici. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio sedždu zahvale (sedžei-šukr) iz stojećeg položajviše
Kada se čini ta sedžda bolje je ustati pa iz stojećeg položaja pasti na sedždu nego iz sjedećeg, ali su oba postupka ispravna. To zastupaju neki šafijski, hanbelijski i neki drugi pravnici. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio sedždu zahvale (sedžei-šukr) iz stojećeg položaja. Ovo se, također, zaključuje iz činjenice da je dobrovoljni namaz obavljen stojeći bolji od namaza obavljenog sjedeći. Buharija i Muslim zabilježili su da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u poznim godinama života noćni namaz klanjao u sjedećem položaju. Kada bi učenje priveo kraju, ustao bi i činio ruku’ pa sedždu. I to nam ukazuje da je sedžda iz stojećeg položaja vrednija i potpunija, jer tada svi dijelovi tijela padaju na tlo, za razliku od sedžde iz sjedećeg položaja. Kada je riječ o predanju u kojem stoji da je Muavija, radijallahu anhu, učinio sedždu zahvale kada je čuo za nepravedno ubistvo Resulullahovog, sallallahu alejhi ve sellem, unuka Hasana b. Alije, ono je, odgovorno tvrdim, potvora zlonamjernih laika na ovog časnog ashaba. Koliko znam, u priznatim i vjerodostojnim izvorima apsolutno ne postoji takvo predanje, njega je naveo samo Ebu Omer Endelusi u djelu El-Ikdul-ferid, 4/331, i to bez lanca prenosilaca. A ova knjiga prilično obiluje kojekakvim neosnovanim pričama koje se suprotstavljaju ispravnim verzijama i zdravom razumu. Muavija, radijallahu anhu, između ostalih ashaba, zapisivao je Objavu. Irbad b. Sarija, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio: “Moj Allahu, pouči Muaviju Kur’anu i sačuvaj ga džehennemske vatre!” A jednom je prilikom Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, za Muaviju, radijallahu anhu, zamolio: “Moj Allahu, uputi ga na Pravi put i učini ga od onih koji ukazuju na Pravi put.” Zar je moguće da se Muavija, radijallahu anhu, ashab za kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovako molio, raduje nasilničkom i mučkom ubistvu Hasana b. Alije?! Imam Ahmed, 13/180, sa ispravnim lancem prenosilaca, zabilježio je da je Muavija, radijallahu anhu, pripovijedao: “Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ljubi Hasanov jezik” ili je rekao: “…Hasanove usne; zaista Vatra neće pržiti jezik”, ili je rekao: “…usne koje je ljubio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem”. Zar nakon ovakvih autentičnih predanja kazati da je Muavija bio prijatno iznenađen smrću predvodnika džennetskih mladića?! To bi uistinu bio apsurd i velika potvora na ovog časnog ashaba.
__________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Vidi manjeKako se klanja istihara namaz?
Istihara-namaz je zaseban namaz, i sastoji iz dva rekata. Klanja se kao sabahski farz, odnosno sunnet. Nakon namaza treba proučiti dovu: “Allahumme, inni estehiruke bi ilmike ve estakdiruke bi kudretike…” koja se može pronaći i u knjizi Put pravog muslimana, l/343. Bitno je naglasiti da nakon istihaviše
Istihara-namaz je zaseban namaz, i sastoji iz dva rekata. Klanja se kao sabahski farz, odnosno sunnet. Nakon namaza treba proučiti dovu: “Allahumme, inni estehiruke bi ilmike ve estakdiruke bi kudretike…” koja se može pronaći i u knjizi Put pravog muslimana, l/343. Bitno je naglasiti da nakon istihara-namaza ne treba čekati nekakav poseban znak, san i sl., već se treba osloniti na Allaha i učiniti ,ono šta čovjek smatra najispravnijim po određenom pitanju, a Allah najboije zna.
__________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Vidi manjeNamaz nakon vitr namaza
Mnogi klanjači, naročito u ramazanu, nakon teravih-namaza i vitra žele klanjati dodatne nafile noću, pa se često vodi polemika je li dopušteno klanjati nakon vitra. Islamski učenjaci kažu da je dobrovoljne namaze legitimno klanjati u svim vremenima, osim ako postoji validan argument koji izuzima odrviše
Mnogi klanjači, naročito u ramazanu, nakon teravih-namaza i vitra žele klanjati dodatne nafile noću, pa se često vodi polemika je li dopušteno klanjati nakon vitra. Islamski učenjaci kažu da je dobrovoljne namaze legitimno klanjati u svim vremenima, osim ako postoji validan argument koji izuzima određeno vrijeme. Osnovni dokaz učenjaka koji smatraju da nakon vitr-namaza nije ispravno klanjati jeste hadis koji su zabilježili najpoznatiji hadiski autoriteti od Ibn Omera da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka vaš posljednji namaz noću bude vitr.” Navedeni hadis ukazuje da nakon vitra ne treba klanjati noćni namaz. Međutim, imam Muslim zabilježio je predanje od Aiše, radijallahu anha, u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dva rekata nakon vitr-namaza, i to u sjedećem položaju. Slično predanje prenosi i Ummu Selema, radijallahu anha, s vjerodostojnim lancem prenosilaca, kako tvrdi šejhul-islam Ibn Tejmijje u djelu Medžmu'ul-fetava, 23/92. Hadis koji prenosi Aiša, radijallahu anha, ukazuje na legitimnost namaza nakon vitra, što, opet, oponira Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, hadisu: “Neka vaš posljednji namaz noću bude vitr.” Postoji mogućnost usaglašavanja ovih hadisa: namaz nakon vitra bio je specifičan za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ne za sljedbenike njegovog ummeta. Međutim, ovaj način usaglašavanja hadisâ nije ispravan iz dva razloga: prvo, da bi se određeno djelo smatralo propisanim isključivo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, treba postojati jasan argument iz Kur’ana, hadisa ili konsenzusa učenjaka, što u ovom slučaju ne postoji, već se zaključuje iz predanja čija se prividna oprečnost želi usaglasiti; i, drugo, u sunnetu se navodi hadis koji ukazuje da namaz nakon vitra nije specifičan samo za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Naime, Sevban, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Put je, zaista, napor i opterećenje, pa kada neko klanja vitr, neka nakon toga klanja dva rekata, ako se ne probudi, to će mu biti umjesto noćnog namaza.” 1 Ibn Huzejme je u svome Sahihu prilikom navođenja ovog hadisa naslovio poglavlje: Dokaz da je dopušteno klanjati nakon vitra i da namaz koji je klanjao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije vrijedio eksplicitno za Vjerovojesnika, sallallahu alejhi ve sellem, mimo ostalih ljudi. Za Ibn Huzejmino mišljenje opredijelio se šejh Albani u djelu Silsiletul-ehadisis-sahiha, 4/647. Jedini način na koji možemo usaglasiti ove hadise jeste da kažemo: predanja u kojima se spominje namaz nakon vitra ukazuju na ispravnost i dopuštenost obavljanja namaza u tom vremenu, iako je bolje i preče da posljednji namaz u noći bude vitr, što je bila najčešća praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedini, koliko znam, ko je namaz nakon vitra svrstao među pritvrđene sunnete bio je Ebul-Hasan el-Amidi, poznati hanbelijski pravnik, koga nisu podržali čak ni sljedbenici hanbelijskog mezheba. Imam Nevevi tvrdi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao ova dva rekata da postupkom objasni da se smije klanjati u ovom vremenu, a ne da se klanjanje poslije vitra uzme kao stalna praksa.2 Ovo mišljenje zastupa većina učenjaka hanefijske, malikijske i hanbelijske, a poznato je mišljenje i kod šafijske pravne škole. Prenosi se da su ga također zastupali: Ebu Bekr, Sa'd, Ammar, Ibn Abbas, Aiša, Evzai i Alkama.3 Neki učenjaci kažu da je dopušteno klanjati nakon vitra, ali prethodno treba klanjati jedan rekat kojim bi se prethodni vitr učinio dvorekatnim namazom kao klasične nafile pa se, uopće, ne bi računao vitrom. Potom bi se nakon noćnog namaza klanjao vitr. Ovaj stav je poznat u šafijskoj pravnoj školi i prenosi se od Osmana, Alije, Usame, Ibn Omera, Ibn Mes'uda i Ibn Abbasa.4 Ovo mišljenje nije utemeljeno, tim prije jer se vitr, nakon što se ispravno obavi, ne može preobraziti u klasični noćni namaz, dodavajući mu jedan rekat, i takav postupak, koliko mi je poznato, nije bio praksa odabranih generacija. Također, jedan dio islamskih učenjaka smatra da nije ispravno nakon vitra dodati jedan rekat, jer, kako tvrde, u šerijatu nije poznata jednorekatna nafila, što je stav učenjaka hanefijske pravne škole i imama Ahmeda, po jednoj verziji.5 Dakle, ako se doda jedan rekat, time se bit prethodnog vitra neće promijeniti, pa će ponovno klanjanje vitr-namaza doći u koliziju s riječima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ne postoje dva vitr-namaza u jednoj noći.”6 Neki klanjači, nakon što imam preda selam na vitru, ustanu i klanjaju još jedan rekat, budući da žele klanjati dodatni noćni namaz. Ovim postupkom može se izgubiti nagrada spomenuta u hadisu koji prenosi Ebu Zerr, kada su nakon noćnog namaza s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, tražili da im nastavi klanjati do zore, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sa imamom dok ne završi namaz, bit će mu upisano kao da je klanjao noćni namaz cijelu noć.”7 Dakle, bolje je završiti namaz sa imamom, a potom ko želi može ponovo klanjati noćni namaz bez ponavljanja vitra, a Allah najbolje zna.
__________
1 Ibn Hibban, 6/315/2577, Ibn Huzejme, 2/159/1106, Tahavi, u djelu Šerhul-meani, 1/341, Taberani, 2/92/1410, i Darekutni, 2/26/1165, 1167. Ibn Hadžer i šejh Albani ovaj hadis smatraju vjerodostojnim. Vidjeti: Kešfus-sitr, str. 18, i Silsiletul-ehadisis-sahiha, 4/646-647.
2 Vidjeti: El-Medžmu, 4/23.
3 Vidjeti: Sahihu fikhis-sunne, 1/386.
4 Vidjeti: Ibid., 1/386.
5 Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 1/438, Šerhu umdetil-ahkam, 2/84, od Ibn Dekika, Tenkihut-tahkik, 1/514, od Ibn Abdulhadija, Fethul-Bari, 2/479, i Sahihu fikhis-sunne, 1/387.
6 Tirmizi, Ebu Davud, Ahmed i Taberani, 8/333. Imam Tirmizi i Ibn Hadžer ovo su predanje smatrali dobrim. Vidjeti: Fethul-Bari, 2/481.
7 Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ibn Hibban, 6/288/2547, s lancem prenosilaca koji ispunjava Muslimove kriterije.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Vidi manje