Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Mora li se žena, prije poroda, raspitati da li u bolnici ima doktorica?
Odgovorio - Dr. Safet Kuduzović
Odgovorio – Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li žena može putovati bez mahrema u prisustvu drugih žena?
Odgovorio - Dr. Safet Kuduzović
Odgovorio – Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeNejasnoće vezane za pitanje oralnog seksa
Uvažena i cijenjena sestro u islamu, na samom početku želio bih da vam se zahvalim na Vašem kontaktu, kao i visokom nivou kulture i poštovanja kojim je protkano Vaše pitanje. Vjerujte da je mnogo toga što bi se trebalo napisati da bi odgovor bio potpun i da se odgovori na sve ono što ste Vi tražili,više
Uvažena i cijenjena sestro u islamu, na samom početku želio bih da vam se zahvalim na Vašem kontaktu, kao i visokom nivou kulture i poštovanja kojim je protkano Vaše pitanje. Vjerujte da je mnogo toga što bi se trebalo napisati da bi odgovor bio potpun i da se odgovori na sve ono što ste Vi tražili, ali evo ja ću pokušati kratko da odgovorim na najbitnije što se traži u ovom pitanju.
Prvo, što se tiče Vaših riječi “da li imate saznanja o tome da li je iko od naših islamskih učenjaka u BiH imao priliku da pročita Vaš PRIRUČNIK O BRAČNOJ INTIMI, i da li su išta komentirali o dijelu gdje govorite da je oralno zadovoljavanje dozvoljeno u islamu”, ja mogu kazati da do ovog momenta do mene nije došla niti jedna kritika vezana za spomenuti priručnik, a što ne znači da priručnik nema grešaka i da nije podložan sugestijama i kritikama. Ali, ne znam da li ste obratili pažnju na prvu stranicu knjige na kojoj stoji da su dvojica magistara islamskih nauka recenzenti spomenutog priručnika. Duboko se nadam da su spomenuti magistri oni na koje bi trebalo da se odnose Vaše riječi ”učenjaci BiH”, naročito ako znamo da je jedan od njih, ne želeći da umanjim vrijednost drugog recenzenta, Safet Kuduzović koji je našoj javnosti poznat po naučnim radovima u kojima je više nego opravdao zvanje koje nosi. Čak štaviše, on mi je savjetovao, prilikom recenzije, nakon što sam to pitanje nedovoljno pojasnio, da pitanje oralnog seksa treba da bude jasno pojašnjeno.
Drugo, što se tiče Vaših riječi “to sam prvi put pročitala kod Vas”, ja samo mogu da kažem da čovjek treba da uči dok je živ i da ga nikada ne iznenadi nepoznavanje određenog pitanja, dok je to pitanje možda nekom drugom savršeno jasno i već poodavno ga poznaje. Tačno je da je to u jednu ruku tabu tema u literaturi na našem jeziku, ali ako pogledate naprimjer šta o tome ima napisano na arapskom jeziku, onda ćete vidjeti da postoji veliki broj eminentnih učenjaka koji su govorili o tom pitanju i koji su preferirali stav koji sam ja iznio u priručniku. Ne znam da li ste obratili pažnju na moje riječi da odgovorno tvrdim da u tom priručniku ne postoji propis a da to nije stav nekog od eminentnih učenja ovog ummeta.
Treće, ja sam tom pitanju, barem koliko se meni čini, pristupio poprilično studiozno, spomenuo sam argumente za tvrdnju da je oralni seks dozvoljen, a to su u osnovi dokazi koje navode islamski učenjaci kada govore o tom pitanju.
Četvrto, Vaše riječi “ali itekako mislim da oralni seks nije dozvoljen” su na mjestu, samo je problem što treba naći validan dokaz koji potvrđuje Vaš stav. U islamu čovjeku nije dopušteno da – u pitanju svakodnevnih postupaka ljudi koji nisu vezani za obredoslovlje, ibadete – kaže da određena stvar nije dopuštena izuzev ako za tu tvrdnju ima jasan i validan dokaz koji to zabranjuje. Također, musliman ne smije sebi dopustiti da o Allahovoj vjeri priča shodno svojim osjećajima. Ja potpuno mogu razumjeti da ima ljudi koji ne žele da prakticiraju oralni seks, što je normalno, ali to ne znači da je takav odnos zabranjen.
Velika je razlika narediti određenu stvar, a velika razlika kazati da je to dopušteno. Ako kažemo da je to dopušteno, tada onaj ko želi, neka to čini, a onaj kome se to ne sviđa, ili iz bilo kojeg drugog razloga – ima pravo da to ne čini. Kazao je Alija, r.a.: “Kada bi se vjera tumačila na osnovu shvatanja ljudi, onda bi bilo prioritetnije da se prilikom potiranja po mestvama potire donji dio mestvi (onaj koji se uprlja prilikom hodanja), ali sam vidio Allahovog Poslanika kako potire po gornjem dijelu mestvi.” Ova predaja jasno ukazuje da se propisi vjere ne uzimaju putem emocija i naših shvatanje, već shodno argumentima i na osnovu pravila koja su postavli učenjaci prvih generacija.
Peto, Vaše riječi “ali nažalost naša omladina voli sve sa Zapada” po meni su potpuno tačne i tu činjenicu sam spomenuo u uvodnoj riječi spomenutog priručnika. Svakako, jedan od ciljeva pisanja spomenutog priručnika jeste da se našoj omladini ponudi da o temi bračne intime nauče kroz prizmu onoga što su kazali islamski učenjaci, a ne gledajući serije ili iz knjiga koje su pisali ljudi koji ne vjeruju u Allaha, knjiga koje su daleko od islamskog edeba. Međutim, to isto ne znači da treba zabraniti sve što dolazi sa Zapada samo zato što je došlo sa Zapada. Svaku stvar koja nam dolazi sa Zapada, a isto tako i sa Istoka, mi premjerimo islamskim parametrima, nakon čega znamo da li je dozvoljena ili ne.
Uzvišenog Allaha molim da svima nama istinu pokaže istinom i da nam omili njeno slijeđenje, a da nam neistinu prikaže neistinom i omrazi njeno slijeđenje. A Allah najbolje zna.
Na pitanje odgovorio: prof. Elvedin Pezić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Da li je zabranjeno dopustiti djetetu da spava između oca i majke?
Nije mi poznat dokaz koji zabranjuje da dojenče ili malo dijete, koje ne razaznaje, spava kod ili između svojih roditelja. Nije mi poznato da su islamski učenjaci zabranjivali da bližnji rođak okupa dijete, a svakako je preče da ga kupa njegova majka, a Allah najbolje zna. Odgovorio: Dr. Safet Kuduzviše
Nije mi poznat dokaz koji zabranjuje da dojenče ili malo dijete, koje ne razaznaje, spava kod ili između svojih roditelja. Nije mi poznato da su islamski učenjaci zabranjivali da bližnji rođak okupa dijete, a svakako je preče da ga kupa njegova majka, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeKakav je stav islamskih učenjaka u vezi s Ibn Arebija?
Poznato pravilo kod islamskih učenjaka glasi: Ljudi se poznaju po istini, a ne istina po ljudima. Kada želimo znati ispravnost puta kojem pozivaju pojedinci ili skupine, dužnost nam je uporediti ga s kur’ansko-hadiskim citatima i mišljenjima islamskih učenjaka. Jedna od istaknutih ličnosti koja je oviše
Poznato pravilo kod islamskih učenjaka glasi: Ljudi se poznaju po istini, a ne istina po ljudima. Kada želimo znati ispravnost puta kojem pozivaju pojedinci ili skupine, dužnost nam je uporediti ga s kur’ansko-hadiskim citatima i mišljenjima islamskih učenjaka. Jedna od istaknutih ličnosti koja je obmanula i zadivjela skupine muslimana, naročito sufijsko-filozofske proklamatore, koji su, nažalost, stjecali vjersko znanje u neislamskim institucijama i apologetičkim tminama, bio je šejh Muhiddin Muhammed b. Ali b. Arebi es-Sufi. Napisao je mnoga djela, a najpoznatija su El-Futuhatul-mekijje i Fususul-hikem. Djelo Fususul-hikem, nažalost, prevedeno je i na bosanski jezik. Prevodilac dr. Rešid Hafizović, nakon bezrezervne proklamacije šiitskih nastranosti, ponudio je našoj javnosti novu enciklopediju Ibn Arebijevih zabluda. Tako je FIN-ov doktor akaida, po ko zna koji put, svjesno ili nesvjesno, pomogao u rušenju islamskog vjerovanja, smatrajući da čini uslugu islamu i muslimanima.
Šejhul-islam Ibn Tejmijje zapisao je: “Pričao mi je šejh Kemaluddin el-Meragi, a bio je učenjak svoga vremena, da je čitao Ibn Arebijevu knjigu Fususul-hikem, smatrajući je opusom odabranog Allahovog roba, znanstvenika.” Kada je naišao na određene pasuse, obratio se autoru: “Ovo oponira Kur’anu!” Ibn Arebi mu odgovori: “Sve u Kur’anu je širk, a tevhid je u onome što mi govorimo.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 2/244; 2/365; 11/241 i 13/186, i El-Dževabus-sahih, 4/500.) Imam Zehebi o spomenutom djelu kaže: “Fususul-hikem jeste njegovo najgore djelo. Ako ono što spominje u njemu nije nevjerstvo, onda nevjerstvo ne postoji na ovome svijetu.” Nakon toga kaže: “Mnoge njegove izjave i izreke mogu se simbolično protumačiti, ali nikako knjiga Fususul-hikem.” (Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 23/48-49.)
Imam mufessira Ibn Kesir rekao je: “U Fususul-hikemu postoji mnogo stvari čija spoljašnost ukazuje na jasno nevjerstvo.” (Vidjeti: El-Bidajetu ven-nihaja, 13/179.) Svevišnji Allah na početku sure El-Bekare kaže: “Onima koji ne vjeruju doista je svejedno, opominjao ti njih ili ne opominjao, oni ne vjeruju. Allah je zapečatio njihova srca i njihov sluh, a na njihovim očima je koprena i njima velika patnja pripada.” A Ibn Arebijev komentar na ajete glasi: “Onima koji ne vjeruju…”, tj. koji su svoju ljubav prikrili. “…doista je svejedno, opominjao ti njih ili ne opominjao…”, tj. svejedno je opominjao ih ili ne, zbog onoga što smo im Mi dali. “…oni ne vjeruju…”, tj. ne vjeruju u tebe niti prihvataju od tebe, već uzimaju od Nas. “Allah je zapečatio njihova srca…”, tj. ne razumijevaju osim Njega. “…i njihov sluh…”, tj. ne čuju osim Njega. “…a na njihovim očima je koprena…”, tj. ne vide osim od Njega, ne osvrću se na tebe niti na ono što je kod tebe (Allahov Poslaniče), jer smo im Mi dali od Sebe. “…i njima velika patnja pripada”, tj. azab od riječi el-uzubeh, što znači prijatan okus, tj. pripada im velika udobnost. (Vidjeti: Akidetu Ibni Arebi, str. 25, od imama Tekijuddina Muhammeda b. Ahmeda el-Fasija, koji je umro 832. h.g., a izvučena iz njegovog djela El-Ikdus-semin, 2/160-199.) Ibn Arebi u potpunosti izvrće značenja Allahovih riječi. Ovi ajeti odnose se na nevjernike, bez razilaženja među islamskim učenjacima, potom ih Ibn Arebi tumači izvan razumnom simbolikom i usmjerava ih na vjernike! Islamski učenjaci prigovarali su Ibn Arebiju i osuđivali njegovo vjerovanje koje je u koliziji sa izvornom islamskom doktrinom.
Kada su stanovnici Kaira upitali Ebu Muhammeda b. Abdusselama (umro 660. h.g.) o Ibn Arebiju, odgovorio je: “On je pokvarenjak, sramotan, smatrao je da svijet postoji oduvijek i nije zabranjivao nemoral.” (Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 23/49, i Akidetu Ibni Arebi, str. 25.) Na drugom mjestu Ebu Muhammed b. Abdusselam za njega kaže: “On je odmetnik od islama.” (Vidjeti: Hašijetu Ibni Abidin, 6/365.) Kadija Ijad tvrdi: “Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je nevjernik onaj ko smatra da svijet nije stvoren.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 12/202.) Ibn Arebi bio je zagriženi pozivač, pobornik i predstavnik vahdetul-vudžuda (panteizma, jedinstva postojanja). (Uporediti: El-Iber, 3/233, i Mizanul-iatidal, 3/559, od imama Zehebija.) Po sljedbenicima ovog pravca, ne postoji razlika između stvorenja i Stvoritelja – sva su stvorenja sjedinjena sa Stvoriteljem. Koje god stvorenje čovjek obožavao, on, ustvari, obožava Allaha, neka je visoko Svevišnji Allah od onoga što Mu neznalice pripisuju. Jednom je prilikom Ibn Arebi prošao sa skupinom ljudi pored lešine uginulog psa. Jedan od prisutnih upita ga: “Je li ova lešina također Allahovo Biće?!” “Da li postoji nešto izvan Allahovog Bića? Da, sve je u Njegovom Biću”, odgovori mu Ibn Arebi. (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 13/186.) Hafiz Ebu Zura Ahmed el-Iraki govorio je: “Nema sumnje da djela Fususul-hikem i El-Futuhatul-mekijja sadrže otvoreno nevjerstvo. Ako je to, uistinu, Ibn Arebi rekao i na tome umro, on je nevjernik, vječni stanovnik Džehennema.” (Vidjeti: Mesreut-tesavvuf, str. 157.)
Hafiz Ibn Ahmed Hakemi kaže: “U Ibn Arebijevim djelima Fususul-hikem i El-Futuhatul-mekijja postoji jasno poigravanje s kur’anskim ajetima i njihovo nakaradno tumačenje. U tim je djelima autor spomenuo nevjerstvo koje je gore od nevjerstva židova, koji kažu: ’Uzejr je Allahov sin’ i nevjerstva kršćana, koji kažu: ’Isa je Allahov sin, i on je Allah i jedan od trojice.’ Oni su utjelovili Allaha u jednu osobu, dok su ovi utjelovili sva stvorenja u Allahovo Biće.” (Vidjeti: Mearidžul-kabul, 1/302.) Ibn Hadžer upitao je svog učitelja, imama Siradžuddina Ebu Hafsa el-Bulkinija (umro 805. h.g.) u vezi s Ibn Arebijem, na šta je odgovorio: “On je nevjernik.” Kadija Ebu Zejd Ibn Haldun (umro 805. h.g.) rekao je: “Ove sufije, poput Ibn Arebija, Ibn Sebinija, Ibn Berredžana, imaju brojna djela koja su ispunjena otvorenim nevjerstvom… Ova djela treba uništavati, spaljivati ili sapirati vodom mastilo kojim su ispisana, tako da ne ostane ni jedno jedino slovo u njima. U tome je opća vjerska korist i potiranje zabludjelog vjerovanja.” (Vidjeti: Akidetu Ibni Arebi, str. 25.)
Tekijuddin es-Subki kaže: “Pozne sufije, kao Ibn Arebi i neki drugi, jesu zabludjele neznalice koje su odstupile od puta islama.” ( Vidjeti: Mesreut-tesavvuf, str. 157.) Ibn Arebi u svom djelu El-Futuhatul-mekijje, 2/252, spjevao je stih u kome kaže da je mjesto evlije kod Allaha veće od vjerovjesničkog. (Uporediti: El-Akidetut-tahavijja, 2/743, od poznatog hanefijskog učenjaka i kadije Ibn Ebul-Izza, koji je umro 793. h.g.) U istom djelu, 4/141, spjevao je stih u kome kaže da sve što se govori jesu Allahove riječi. U djelu Fususul-hikem, 1/63, Ibn Arebi tvrdi da, ako je Poslanik, ﷺ, onaj zadnji čerpić koji zatvara zdanje poslanstva, tada evlija predstavlja dva čerpića. (Vidjeti: El-Akidetut-tahavijja, 2/744.) Ebu Muhammed b. Absusselam u vezi s Ibn Arebijem rekao je: “On je nevaljalac, prezrenjak, lažov. Pitao sam ga u vezi sa sklapanjem braka s džinkinjom, na šta je odgovorio da se nije moguće oženiti s džinkinjom. Nakon kratkog vremena ispričao mi je kako je, ipak, oženio džinkinju koja mu je rodila tri sina. Jednog dana se razljutila i udarila ga ostatkom kosti, tako da je na njegovoj glavi ostao vidan ožiljak. Nakon toga se razljutila i otišla, i nikada se nije vratila.” (Vidjeti: Kasidetu Ibni Kajjim, 1/170.)
Brojni drugi učenjaci okarakterizirali su Ibn Arebija kao otpadnika od islama, zabludjelog sufiju, ili su kazali da se u njegovim djelima nalazi otvoreno nevjerstvo. Između ostalih, tu su: Muhammed b. Jusuf el-Džezeri (umro 711. h.g.), kadija Saduddin el-Harisi (umro 711. h.g.), Šemsuddin el-Džezeri (umro 711. h.g.), kadija Ibn Džemâah (umro 733. h.g.), kadija Zejnuddin el-Kittani (umro 738. h.g.), Nuruddin el-Bikri (umro 727. h.g.) Šerefuddin ez-Zevavi (umro 743. h.g.), Ebu Abdullah el-Vergami et-Tunisi (umro 803. h.g.) i neki drugi. (Vidjeti: Akidetu Ibni Arebi, 29-40.)
Smilovao se Allah, dželle šanuhu, imamu Šemsuddinu Zehebiju, koji je razmatrao Ibn Arebija i njegovo djelo Fususul-hikem, te je zaključio: “Tako mi Allaha, muslimanu je bolje živjeti kao neznalica, čuvati goveda, ne znajući ništa od islama, osim nekoliko sura koje će učiti na namazima i vjerovati u Allaha i Sudnji dan – to mu je bolje nego ovakve spoznaje i zablude.” (Vidjeti: Mizanul-iatidal, 3/660, od imama Zehebija.) A različite su izjave islamskih učenjaka kada se radi o Ibn Arebijevom pokajanju; neki tvrde da se Ibn Arebi pokajao i vratio na put ehli-sunneta.
Na kraju, molimo Svemogućeg Allaha da bude onako kako je rekao imam Zehebi: “Ako se Ibn Arebi odrekao svojih izreka (uvjerenja) prije smrti, uspio je, a to Allahu nije bilo teško učiniti.” (Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 23/49) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li se smatra novotarijom da neko kaže: Slijedim prvu generaciju muslimana?
Nakon pripisivanja islamu (Kur’anu i hadisu) musliman ne može učiniti bolje djelo od slijeđenja selefus-saliha, prvih generacija muslimana. Svaki vjernik s ponosom treba kazati da slijedi ili bar nastoji slijediti dobre prethodnike. Novotarija je zapravo kazati da nije potrebno slijediti odabrane geviše
Nakon pripisivanja islamu (Kur’anu i hadisu) musliman ne može učiniti bolje djelo od slijeđenja selefus-saliha, prvih generacija muslimana. Svaki vjernik s ponosom treba kazati da slijedi ili bar nastoji slijediti dobre prethodnike. Novotarija je zapravo kazati da nije potrebno slijediti odabrane generacije, koje su pohvaljene u jasnim kur’ansko-hadiskim tekstovima. Ko bude shvatao temelje vjerovanja ili obredoslovlja različito od Ebu Bekra, Omera, Osmana, Alije, Muavije i drugih prethodnika, načelno je skrenuo s Pravog puta. Ko je bolje shvatio Objavu od onih koji su prisustvovali njenom spuštanju, odnosno od generacija koje su vidjele ashabe i tabiine?! Ali šta znači slijediti dobre generacije? Pod slijeđenjem se podrazumijeva razumijevanje Kur’ana i hadisa u svjetlu njihovog shvatanja, slijedeći pravila i norme koje garantiraju ispravno shvatanje vjere, a ne slijepo slijeđenje bez obraćanja na primarne vjerske izvore: nepogrješivost u vjeri bila je svojstvo isključivo Poslanika, ﷺ. Omer, radijallahu anhu, sa minbera je poručivao: “O ljudi, samo je Poslanikovo, ﷺ, mišljenje neprikosnoveno, jer je plod objave; naša mišljenja su oličenje truda i pokušaja.” (Bejheki, u djelu El-Medhal, 1/194, i Ibn Abdulberr, u djelu El-Džamia, 2/1040-1041. Vidjeti: El-Muhalla, 1/61.)
Allah, dželle šanuhu, ukazuje nam na vrijednost slijeđenja prve generacije muslimana: “Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i ensarijama, i svima onima koji ih slijede u činjenju dobrih djela…” (Et-Tevbe, 100.) Dakle, stjecanje Allahovog zadovoljstva uvjetovano je slijeđenjem prvih generacija. Također je i Poslanik, ﷺ, preporučio slijeđenje pravednih vladara: “Dosljedno slijedite moj sunnet i praksu pravednih, upućenih vladara!” (Ebu Davud i Ahmed, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 6/526.) U hadisu koji su zabilježili Buharija i Muslim stoji da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao sljedeće: “Najbolji ljudi su oni koji žive u mom stoljeću, potom oni koji slijede, potom oni koji slijede.” Među razumom obdarenim nema razilaženja u mišljenju da je ugledanje u boljeg pohvalna stvar, posebno ako se radi o najboljim ljudima koji su kročili zemaljskom kuglom poslije poslanika i vjerovjesnika, a Uzvišeni najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li će čovjek biti odgovoran na ahiretu ako ne primjenjuje neke autentične hadise?
Musliman treba raditi prema sunnetu i ne treba prihvatiti jedan, a ostaviti drugi dio, jer je sve Poslanikova, ﷺ, praksa. Ako neko ostavi rad po nekom hadisu, gledamo da li je ostavljeno djelo obavezno (vadžib) ili poželjno (sunnet). Ako je riječ o obavezi, bit će odgovoran, u protivnom neće. Kada bviše
Musliman treba raditi prema sunnetu i ne treba prihvatiti jedan, a ostaviti drugi dio, jer je sve Poslanikova, ﷺ, praksa. Ako neko ostavi rad po nekom hadisu, gledamo da li je ostavljeno djelo obavezno (vadžib) ili poželjno (sunnet). Ako je riječ o obavezi, bit će odgovoran, u protivnom neće. Kada bi neko ostavio sve što se smatra sunnetom, učinio bi ružno djelo zbog koga će, u najmanju ruku, izgubiti veliku nagradu na Sudnjem danu. Međutim, ostavljanje nekih sunneta, ako Bog da, ne povlači odgovornost, ali se samim ostavljanjem toga, svakako, gubi veliko dobro, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeKoliko ima kiraeta učenja Kur'ana?
Islamski učenjaci razmatrali su kiraete i zaključili da postoji deset kiraeta na koje se muslimani mogu osloniti. Ti kiraeti pripisuju se sljedećim učačima: – Abdullah b. Amir Šami (u. 118. godine po H.); – Abdullah b. Kesir Mekki (u. 120. godine po H.); – Asim b. Ebin-Nedžud Kufi (u. 127. godine poviše
Islamski učenjaci razmatrali su kiraete i zaključili da postoji deset kiraeta na koje se muslimani mogu osloniti. Ti kiraeti pripisuju se sljedećim učačima:
– Abdullah b. Amir Šami (u. 118. godine po H.);
– Abdullah b. Kesir Mekki (u. 120. godine po H.);
– Asim b. Ebin-Nedžud Kufi (u. 127. godine po H.);
– Ebu Džafer Jezid b. Ka‘ka‘ Medeni (u. 130. godine po H.);
– Ebu Amr b. Ala Basri (u. 154. godine po H.);
– Hamza b. Habib Kufi (u. 156. godine po H.);
– Nafia Medeni (u. 169. godine po H.);
– Ali b. Hamza Kisai (u. 187. godine po H.);
– Jakub b. Ishak Hadremi, (u. 205. godine po H.); i
– Halef b. Hišam Basri (u. 229. godine po H.).
Većina današnjih muslimana uči po kiraetu Hafsa (Ebu Omera b. Sulejmana Kufi, u. 180. godine po H.), on od Asima b. Ebin-Nedžuda, koji je učio pred Zirrom b. Hubejšem i Ebu Abdurrahmanom Sulemijem, a oni su učili pred: Ibn Mes’udom, Alijom, Osmanom, Ubejjom i Zejdom b. Sabitom, a oni pred Poslanikom, ﷺ.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeŠta znači mali kvadratić koji se nalazi ispod riječi medžraha u 41. ajetu sure Hud?
U ovoj riječi ﭽ ﮓ ﭼ nakon harfa “ra” s fethom, postoji dužina “ja”, pa će se harf “ra” čitati mehko: “re” sa dužinom. Dakle, izgovor ove riječi glasio bi ovako: “medžrêha”, mehko “ra” s dvije dužine. Ovo je jedina riječ u Kur’anu ovakve strukture, a Allah najbolje zna. Odgovorio: Dr. Safet Kuduzoviviše
U ovoj riječi ﭽ ﮓ ﭼ nakon harfa “ra” s fethom, postoji dužina “ja”, pa će se harf “ra” čitati mehko: “re” sa dužinom. Dakle, izgovor ove riječi glasio bi ovako: “medžrêha”, mehko “ra” s dvije dužine. Ovo je jedina riječ u Kur’anu ovakve strukture, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeKada harf ba dođe nakon harfa mim sa sukunom, koji je ispravan položaj usana prilikom izgovora?
Ovo se pravilo zove “ihfa šefevi”, a izgovara se kao pravilo “iklab”: usne nisu potpuno spojene, već su blago rastavljene i izgovara se “mim” s gunnom (kroz nos), i to s dvije dužine. Ovo je ispravniji izgovor “ihfa šefevija” nego izgovor sa spojenim usnama, iako, se prakticiraju i jedan i drugi načviše
Ovo se pravilo zove “ihfa šefevi”, a izgovara se kao pravilo “iklab”: usne nisu potpuno spojene, već su blago rastavljene i izgovara se “mim” s gunnom (kroz nos), i to s dvije dužine. Ovo je ispravniji izgovor “ihfa šefevija” nego izgovor sa spojenim usnama, iako, se prakticiraju i jedan i drugi način, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manje