Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
CHATANJE MUŠKARACA I ŽENA NA FACEBOOK GRUPAMA
Šerijat je došao sa pravilima i normama koje odgovaraju za sva vremena i sva mjesta. Od tih šerijatskih pravila su: Prvo – “Zatvaranje puteva koji vode u haram” (tzv. seddu ezzerai’a). Drugo – “Otklanjanje štete ima prednost nad pribavljanjem koristi”. Treće – “Ono što vodi u haram je haram”. U svjeviše
Šerijat je došao sa pravilima i normama koje odgovaraju za sva vremena i sva mjesta. Od tih šerijatskih pravila su:
Prvo – “Zatvaranje puteva koji vode u haram” (tzv. seddu ezzerai’a).
Drugo – “Otklanjanje štete ima prednost nad pribavljanjem koristi”.
Treće – “Ono što vodi u haram je haram”.
U svjetlu gore spomenutih šerijatskih pravila, koja su naravno zasnova na šerijatskim tekstovima, saznajemo propis dopisivanja muskaraca i žena koji jedni drugima nisu mahremi preko mesinđera, facebooka ili interneta uopćeno na bilo koji način, chatanjem ili slično. Ova tri šerijatska pravila ukazuju da je propis ovakvog dopisivanja zabrana, jer je vadžib zatvoriti puteve koji vode u činjenje harama, takođe jer je veće šteta od koristi istog i jer ono što vodi u haram je haram.
Ako bi se prigovorilo da u ovakvim dopisivanjima ima vrlo ozbiljnih i korisnih stvari, a što se ne može negirati, poput uspostavljanja prijateljskih veza, razmjene znanja, informacija ili materijala ili čak upoznavanja radi braka i slično, odgovor je da su ove koristi uglavnom umišljenje ili od šejtana uljepšane u odnosu na fitnu i opasnosti koje vrebaju u njima. A otklanjanju štete se daje prednost nad pribavljanju koristi ako je šteta veća, zbog toga je zabranjen alkohol iako u njemu ima koristi jer su šteta i grijeh u njegovom konzumiranju veći. Kaže Uzvišeni: “Pitaju te o vinu i kocki, reci: U njima ima velik grijeh a donose i korist ljudima, a njihov grijeh je veći od njihove koristi” (El-Bekara, 219).
Koliko su samo takva dopisivanja, čak i ona ozbiljna, korisna i plodna, odvela mnoge udate žene i oženjene muškarce, a da ne govorimo o neudatim i neoženjenim, u činjenje raznoraznih grijeha. A sve ono što vodi u haram (ili grijeh) je haram po tekstu šerijatskog pravila.
Neki se pravdaju time da kažu kako imaju veliko pouzdanje i povjerenje u sami sebe, da mogu da se samokontrolišu da vladaju sobom, i tome slično. Takvima kažemo: nije dozovljeno muslimanu da stavlja na ispit svoj iman time što će sebe staviti u fitnu i iskušenje jer je vrlo moguće da skrene i učini grijeh. Kaže Poslanik, sallallahu alejih ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Ebu Davu, Ahmed, Hakim i ostali, a prenosi ga Imran ibn Husajn, radijallahu anhu: “Ko od vas čuje da se Dedždžal pojavio neka se udalji od njega koliko može, doći će mu čovjek misleći o sebi da je mu’min pa će ga (Dedždžal) neprestano zavoditi sve dok ga ovaj ne počne slijediti zbog šubhi (obmana) koje vidi“. Pa tako nikoga ne smije obmanuti njegovo lijepo mišljenje o samom sebi da izlaže svoju vjeru u opasnost.
Takođe, lijep nijet i dobra namjera ne opravdavaju činjenje djela koja vode u harame ili djela koja su sama po sebi harami. O dopisivanju muskaraca i žena (koji jedni drugima nisu mahremi) preko mesinđera, facebooka ili interneta, chatanjem ili slično, su upitani mnogi savremeni šejhovi, poput Abdullaha Džibrin, Abdurrahmana Es-Suhejma, Abdullaha Fekih i Muhammeda Saliha Munedždžida, njihov odgovor je bio jednoglasan, tj. da to nije dozvoljeno. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Da li je po hanefijskom mezhebu dozvoljeno klanjati samo farzove?
AlejkumusSelam! Ono što je musliman obavezan klanjati od namaza su farzovi pet dnevnih namaza po svečetiri priznata fikhska mezheba: hanefijskom, malikijskom, šafijskom i hanbelijskom. Suneti koji se klanjaju uz farzove je mustehab klanjati oko čega nema razilaženja među učenjacima, pa ko ih klanjaviše
AlejkumusSelam! Ono što je musliman obavezan klanjati od namaza su farzovi pet dnevnih namaza po svečetiri priznata fikhska mezheba: hanefijskom, malikijskom, šafijskom i hanbelijskom. Suneti koji se klanjaju uz farzove je mustehab klanjati oko čega nema razilaženja među učenjacima, pa ko ih klanja ima nagradu, a ko ih izostavlja nema grijeha. Jedino su se učenjaci razišli oko vitr namaza, kod hanefija je vitr namaz vadžib, dok je kod ostala tri mezheba potvrđeni sunnet što je bliže ispravnom.
A hadis o kojem govoriš prenosi ga Ebu Hurejre, radijallahu anhu, gdje kaže da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Prvo za što će polagati rob račun na Sudnjem danu je propisani namaz, pa ako ga je upotpunio (dobro i jest). A u suprotnom biće rečeno: Pogledajte ima li on nafile (dobrovoljnog namaza). Pa ako bude imao nafile biće mu upotpunjen propisani namaz sa nafilom. Zatim će se uraditi slično tome sa ostalim farzovima“. (hadis bilježi Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed sa vjerodostojnim senedom) Prema tome, hadis upućuje da onaj ko ne upotpuni farz namaz u njegovom načinu klanjanja, a po nekima izostavljajući određeni namaz, da će mu to biti nadopunjeno nafila namazima. A što se tiče toga da podnevski i sabahski farz ne “vrijedi” ako se ne klanja sunnet, tako nešto nema osnova u Šerijatu. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Da li je Arš Allahov prijesto materijalne prirode?
Sto se tice ovog pitanja,ispravne generacije nisu se mnogo opterecavale time. Jedna od poznatijih izreka o kakvoci Allahovog uspinjanja na Ars je slijedeca: »Uspinjanje je poznato,nacin njegov nepoznat, iman (vjerovanje) u njega je vadzib(obavezno),a pitanje o njegovom nacinu je novotarija u vjeri.više
Sto se tice ovog pitanja,ispravne generacije nisu se mnogo opterecavale time. Jedna od poznatijih izreka o
kakvoci Allahovog uspinjanja na Ars je slijedeca: »Uspinjanje je poznato,nacin njegov nepoznat, iman (vjerovanje) u njega je vadzib(obavezno),a pitanje o njegovom nacinu je novotarija u vjeri. Od Allaha je objava,a na Poslaniku je da to dostavi ljudima,a na nama je da to potvrdimo i da se Allahu predamo»
Allah nam je dao malo znanja i mi na osnovu njega nismo u stanju da dokucimo nesto apstraktno sto nas razum nece moci razumjeti a time ni prihvatiti. Zato smo duzni da shvatimo to kao mudrost i milost spram nas od Naseg Stvoritelja sto nam ne trazi da razumijemo ono sto nije u nasem domenu.
Sto se tice dijela pitanja sta je Ars, kazemo kao sto knjige ispravnih prethodnika to potvrdjuju da je to
Allahov Prijesto, a ne neka smijernica. Moj savjet svakom ko ima ova pitanja da se bazira na onome sto ce biti pitan i odgovoran i da to ucini na najbolji moguci nacin, a ono sto nas Allah nece ni pitat netreba time da se opterecujemo. A Allah najbolje zna.
Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeKakav je propis o davanju zekata siromašnoj rodbini?
Davanje zekata bližnjoj rodbini spada u jednu od kategorija zekata i bitnije je od davanja drugima, jer se na taj način izvršava dužnost zekata, a uz to se i održavaju rodbinske veze. Ako čovjek ima brata, amidžu, oca ili majku kojima je potreban zekat, potrebnije je njima dati, nego nekome drugom.više
Davanje zekata bližnjoj rodbini spada u jednu od kategorija zekata i bitnije je od davanja drugima, jer se na taj način izvršava dužnost zekata, a uz to se i održavaju rodbinske veze. Ako čovjek ima brata, amidžu, oca ili majku kojima je potreban zekat, potrebnije je njima dati, nego nekome drugom. U slučaju da oni uzimaju zekat radi osnovnih životnih potreba, a čovjek je svakako dužan brinuti se o njima, tada im nije dozvoljeno davati zekat. Na taj način on bi samo podupirao već postojeći imetak i štitio se zekatom od obaveznog skrbljenja. (U slučaju da njegova rodbina nema sredstava za osnovne potrebe, on je obavezan trošiti na njih i tako se brinuti o njima, zato što mu je potrebna puno veća količina imetka od samog zekata. Ako bi dao zekat, sačuvao bi imetak od obaveznog skrbljenja, što u ovakvom slučaju nije dozvoljeno.)
Vidi manjePretpostavimo da čovjek ima siromašnog brata. On je obavezan brinuti se o svom bratu i trošiti na njega onoliko koliko potreba nalaže. Nije mu dozvoljeno dati zekat kako bi pokrio njegovo siromaštvo, jer on tim imetkom štiti vlastiti imetak od obaveznog skrbljenja i trošenja na svog brata. Ako bi njegov brat napravio štetu ili počinio neko zlodjelo i bio obavezan nadoknaditi takvo što imetkom, a nema mogućnosti za to, dozvoljeno mu je za taj dug dati zekat.
U ovom slučaju dozvoljeno je dati mu zekat, jer ispunjavanje duga nije obaveza, za razliku od skrbljenja, koje je obavezno.
Zaključujemo da čovjeku nije dozvoljeno dati zekat za rodbinu o kojoj je obavezan brinuti se, ako mu je namjera pokriti njihove materijane potrebe. Dozvoljeno mu je da im dâ zekat za nešto što inače nije obavezan. Koji je dokaz da je rodbini dozvoljeno dati zekat?
Dokaz je opći ajet koji govori o zekatu:
“Zekat pripada ubogima, siromašnima…”
Zabranjeno je davanje zekata rodbini sa namjerom pokrivanja njihovih osnovnih potreba (siromaštva), jer je to svojevrsno skidanje obaveze (vadžiba) sa sebe. Tako čovjek putem lukavstva skida obavezu zekata, a lukavstvom se ne može i ne smije izbjeći vadžib.
Šejh Ibn Usejmin
(Fetve učenjaka dvaju harema, str. 127)
Koji su uvjeti za obavljanje hadža i umre?
Uvjeti za obavljanje hadža i umre sadržani su u sljedećim stihovima: Hadž i umra su obavezni (vadžib), jednom u životu, bez odlaganja, svakom slobodnom muslimanu, pametnom, punoljetnom i sposobnom. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina
Uvjeti za obavljanje hadža i umre sadržani su u sljedećim stihovima:
Hadž i umra su obavezni (vadžib),
jednom u životu, bez odlaganja,
svakom slobodnom muslimanu,
pametnom, punoljetnom i sposobnom.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina
Vidi manjeStrah od džina, prikaza i slično
Alejkumusselam. Strah od džina, prikaza i slično ima dva stanja i oblika: Prvi – da strahuje od njihovog uznemiravanja prirodnim strahom, poput straha od neprijatelja u ljudskom liku ili straha od zvijeri i slično tome. Ovaj strah je prirodan kod ljudi pa s toga čovjek nije griješan zbog njega sve dviše
Alejkumusselam. Strah od džina, prikaza i slično ima dva stanja i oblika:
Prvi – da strahuje od njihovog uznemiravanja prirodnim strahom, poput straha od neprijatelja u ljudskom liku ili straha od zvijeri i slično tome. Ovaj strah je prirodan kod ljudi pa s toga čovjek nije griješan zbog njega sve dok ga taj strah ne odvede da uradi nešto što je haram. Taj strah se treba otklanjati onim što je propisano za to poput zikra, dove, oslanca na Allaha, a Allah je dovoljan onome ko se osloni na Njega, subhanehu ve te’ala, Zaštitnik onome ko kod Njega traži zaštitu.
Drugi – da strahuje od džina kao što strahuje od Allaha ili još više. Ovaj strah je širk i vadžib (obaveza) je čovjeku da ga ostavi i da se oslanja na Allaha, subhanehu, i da kod Njega traži utočište. Jer oni (džini) mu zaista ne mogu naštetiti.
Ako se neko puno boji džina i priviđa mu se u liku čovjeka koji dolazi iz tamnog mjesta iz ćoškova kuće i slično, onda je najvjerovatnije da je u pitanju vrsta sihra koji se zove sihr priviđanja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio pogođen ovom vrstom sihra tako da mu se priviđalo da je uradio neke stvari a nije ih uradio. Međutim, Allah, subhanehu ve te’ala, ga je izliječio svojom moći i poslao mu dva meleka koji su ga obavijestili da je opsihiren, ko ga je opsihirio, kako ga je opsihirio i gdje se nalazi taj sihr. U tom slučaju treba da traži utočište kod Allaha, subhanehu vete’ala, prije bilo čega drugog. Da Mu se obraća u dovama a On je Onaj ko se odaziva onome ko je u nevolji i koji otklanja nevolju, i koji olakšava tugu i brigu, subhaneh.
Zatim je na toj osobi da što više zikri i uči Allahovu Knjigu sa razmišljanjem i skrušenošću jer je u tome siguran lijek za ono što je u prsima, i za otklanjanje brige, tuge, straha i tjeskobe. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: “Mi objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima” (El-Isra’, 82) i kaže: “Reci: On je vjernicima upustvo i lijek” (Fusilet, 44), i kaže: “O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i upustvo i milost vjernicima” (Junus, 57), i kaže Uzvišeni: “One koji vjeruju i čija se srca kad se Allah pomene smiruju, a srca se doista, kad se Allah pomene smiruju” (Er-R’ad, 28).
Došlo je u vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Ahmed da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće nekoga zadesiti briga i tuga pa kaže: ALLAHUMME INNI ABDUKE VEBNU ABDIKE VEBNU EMETIKE, NASIJETI BIJEDIKE, MADIN FI HUKMIKE, ADLUN FI KADAIKE, ESELUKE BI KULLI ISMIN HUVE LEKE SEMMEJTE BIHI NEFSEKE, EV ALIMTEHU EHADEN MIN HALKIKE, EV ENZELTEHU FI KITABIKE, EV IST’SERTE BIHI FI ILMILGAJBI INDEKE, ENTE TEDŽ’ALULKUR’ANE REBI’A KALBI, VE NURE SADRI, VE DŽELAE HUZNI VE ZEHABE HEMI, a da Allah neće otkloniti njegovu tugu i brigu i da ih neće zamijeniti izlazom i olakšanjem. Pa je rečeno: O Allahov Poslaniče, hoćemo li je naučiti? Pa je rekao, sallallahu alejhi ve sellem: “Naravno, onaj ko je čuje treba da je nauči“.
Pa ako i nakon toga nastavi osjećati njihovo prisustvo nema smetnje da ode kod nekoga u čiju vjeru i bogobojaznost ima povjerenja a koji je od onih koji znaju da uče šerijatsku rukju da se liječi kod njega.
Prema tome, ne treba da se plašiš džina, prikaza i slično, nego postupi kako je gore opisano a shodno tvom stanju. Takođe, treba da znaš da je vjerovanje u postojanje džina i šejtana, onako kako je to opisano u Kur’anu i Sunnetu, sastavni dio imana i vjernik ne može biti vjernik a da u to ne vjeruje. Odlazak kod onih koji saljevaju strave nije dozvoljen jer taj način liječenja od straha je dio paganskog nasljeđa i nema uporišta u Šerijatu niti je medicinski a niti praktično dokazano. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Namaz u prostoriji gdje ima alkohola
Tebi je, prije svega, obaveza nasavjetovati rođaka i ukazati mu na zlo koje se nalazi u njegovoj kući. A kada je riječ o namazu u prostoriji u kojoj se nalazi kakvo opojno piće, on je ispravan. Prisustvo alkohola ne utječe na ispravnost namaza ako se ispune svi uvjeti (šartovi), elementarni (ruknoviviše
Tebi je, prije svega, obaveza nasavjetovati rođaka i ukazati mu na zlo koje se nalazi u njegovoj kući. A kada je riječ o namazu u prostoriji u kojoj se nalazi kakvo opojno piće, on je ispravan. Prisustvo alkohola ne utječe na ispravnost namaza ako se ispune svi uvjeti (šartovi), elementarni (ruknovi) i obavezni dijelovi namaza (vadžibi), a Allah najbolje zna.
Na pitanje odgovorio: dr. Safet Kuduzovic – Iz knjige “Fetve – pravne decizije (pitanja i odgovori)”
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Psovanje islamskih svetinja
Alejkumusselam! Psovanje Allaha, Poslanika, mushafa i slično automatski izvodi onog ko je bio musliman iz islama oko čega nema razilaženja među učenjacima ovog Ummeta. Muslimanu nije dozvoljeno da živi sa ženom murtedkinjom (otpadnicom od islama) po idžmau učenjaka, kao što mu nije dozvoljeno ni daviše
Alejkumusselam!
Psovanje Allaha, Poslanika, mushafa i slično automatski izvodi onog ko je bio musliman iz islama oko čega nema razilaženja među učenjacima ovog Ummeta. Muslimanu nije dozvoljeno da živi sa ženom murtedkinjom (otpadnicom od islama) po idžmau učenjaka, kao što mu nije dozvoljeno ni da oženi ženu mimo muslimanke ili kitabijke.
Prema tome poštovani brate, vadžib ti je da ostaviš tu ženu, da je pustiš i da joj daš talak. A bićeš veliki griješnik ako i dalje nastaviš živjeti sa njom a ona je u takvom stanju.
Takođe, nije ti dozvoljeno da njoj ostaviš djecu, moraš ih uzeti sa sobom svetroje, jer nije dozvoljeno da djeca budu pod skrbništvom nevjernice, jer će ih odvesti i navoditi na kufr, neće voditi računa o njihovom islamskom odgoju, moralu i slično. Poznato je fikhsko pravilo “Nema skrbništva kjafiru nad muslimanom“.
Po onome kako si ti opisao nema nade u njen popravak, prema tome uradi kako ti je gore rečeno znaj da u tome nemaš grijeha nego imaš sevap jer ona zbog psovanja Allaha i Poslanika zaslužuje mnogo gore i mnogo više od toga što ti je rečeno. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Je li moj otac griješan što me tjera da skinem nikab?
Zahvala pripada Uzvišenom Allahu. Prvo Obaveza je da žena pokrije lice pred ne-mahremima, prema ispravnijem mišljenju učenjaka, zbog mnogo dokaza koji su objašnjeni u odgovoru na pitanje pod rednim brojem 11774. Drugo Nije dozvoljeno da djevojka sluša svoga oca ili majku po pitanju nepokrivanja licviše
Zahvala pripada Uzvišenom Allahu.
Prvo
Obaveza je da žena pokrije lice pred ne-mahremima, prema ispravnijem mišljenju učenjaka, zbog mnogo dokaza koji su objašnjeni u odgovoru na pitanje pod rednim brojem 11774.
Drugo
Nije dozvoljeno da djevojka sluša svoga oca ili majku po pitanju nepokrivanja lica, jer nema pokornosti ničemu stvorenom ukoliko to uključuje nepokornost prema Stvoritelju.
Isto tako, nije dozvoljeno ocu da kaže svojoj kćerki da otkrije svoje lice, čak i ako on misli da je nikab mustehab, sve dok je ona uvjerena da je to obavezno, jer je ona dužna uraditi shodno saznanju do kog je došla i u šta je uvjerena, i biće pitana o tome na Sudnjem danu. Osoba se neće pomaknuti na Sudnjem danu, dok ne bude upitana o njegovom znanju i onome šta je uradio sa njim. Ona neće biti upitana o očevom mišljenju i o onome u šta je on vjerovao. Ako ona ne nosi nikab, ona je neposlušna svoje Stvoritelju, pa kakvo dobro će poslušnost ocu u tom slučaju njoj donijeti?
Poslanik, neka je Allahov mir i blagoslov na njega, je rekao:
” Nema poslušnosti u grijašenju Allahu, poslušnost je samo u dobru.”
( bilježe Buharija, 7257; Muslim, 1840)
Treće
Vidi manjeAko i pretpostavimo da je mustehab a ne vadžib da muslimanka pokrije lice pred muškarcima koji joj nisu mahrem, ni otac niti bilo ko drugi u tom slučaju nemaju pravo da joj kažu da otkrije svoje lice, jer bi se na taj način suprostavili pravilima I naredbama Allahovim. Kako musliman može sebi dozvoliti da čuje naredbu Allaha I Njegovog Poslanika , a onda izda uputstva za suprotno, I kaže nekome da ne radi ono što su Allah I Njegov Poslanik naložili ? Allah , u prijevodu značenja kaže:
‘’ Kada Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svom nahođenju postupiti.’’
(prijevod značenja sure el-Ahzab, 36.)
‘’ Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naređenju Njegovu (Njegovom sunnetu, zabranama, djelima obožavanja, izjavama), da ih iskušenje kakvo ne stigne(nevjerovanje, zemljotresi, ubijanje, da se nađu pod vladavinom tiranina) ili da ih patnja bolna ne snađe.’’
(prijevod značenja sure el-Nur, 63.)
Stvar je mnogo ozbiljnija od samog pitanja da li je nikab obaveza ili mustehab , onaj koji zabranjuje ono što su naredili Allah I Njegov Poslanik mora preispitati svoju vjeru.
Samo zamisli, o ti koji naređuješ nešto što je suprotno naredbni Poslanika, neka je Allahov mir I blagoslov na njega, da je Poslanik , neka je Allahov mir I blagoslov na njega, naredio tvojoj kćerki da pokrije lice dok si ti sjedio tu, kao nešto što je mustehab kao što ti vjeruješ , a ne kao nešto što je obavezno. Da li bi išao suprotno naredbni Poslanika, neka je Allahov mir I blagoslov na njega, ili bi joj rekao da sluša I povinuje se tome?
Niti jedan vjernik nema drugog izbora osim da sluša I pokorava se, kao što Allah kaže, u prijevodu značenja:
‘’Oni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega budu strahovali – oni će postići ono što budu željeli.’’
(prijevod značenja sure el-Nur, 51.)
Koja je razlika u praksi (sunnetu) Poslanika, neka je Allahov mir I blagoslov na njega, koji smo neposredno čuli I onog sunneta koji preneš preko pouzdanih ljudi I iz povjerljivih izvora? Zašto bi ga poslušali u prvom slučaju a ne bi u drugom?
Četvro
Ako otac strahuje da kčerka može biti uznemiravana ako nosi nikab, I to je strah iz opravdanih razloga, kao što je slučaj sa muslimanskim ženama koje žive u mjestima gdje se žene koje nose nikab maltretiraju, onda nema ništa loše u tome da joj kaže da ne nosi nikab, I u tom slučaju ona bi trebala da ga posluša kako bi otklonila moguću štetu. Ali ako njegov trah proizilazi iz paranoje I brige koja se ne zasniva na realnosti, onda u tom slučaju nije dozvoljeno da ga djevojka posluša u tome da ne nosi nikab.
Peto
Djevojka treba pokušati savjetovati svoga oca I uvjeriti ga da ona ima slobodu da sama izabere mišljenje za koje ona smatra da je ispravno, da li nalaženjem dokaze za to ili slijeđenjem učenjaka kojima ona vjeruje, I nije joj dozvoljeno prema šerijatu, da napusti to mišljenje, jer nije u skladu sa pogledima njenog oca. Isto tako, nije dozvoljeno njemu da natjera kćerku da slijedi njegovo mišljenje, I ne dopuštajuči joj da nosi nikab on prouzrokuje da ona padne u grijeh I neposlušnost, da li s tim što ne nosi nikab jednom, dva ili više puta. Svaki put kad izlazi pred muškarca koji joj nije mahrem otkrivenog lica, ona čini grijeh time.
Možda može potražiti pomoć ljudi koji mogu ubjediti njenog oca o tome.
Možda je jasno iz ovog odgovora da se ovdje ne radi o ubjeđivanju njenog oca da je nošenje nikaba obaveza. To se može ili ne može postici, na osnovu toga koliko su jasni dokazi I sredstva koja se koriste da bi ga ubjedili. Umjesto toga problem mora biti usmjereno na to da djevojka nije dužna slijediti mišljenje svoga oca, I nije joj dozvoljeno da napusti ono u šta je uvjerena, zarad njegovog mišljenja, I nije njmu dozvoljeno da je natjera da slijedi njegovo mišljenje. Nema smisla da ona upada u grijeh dok ne nauči napamet suru El-Bekare, ili dok on ne bude siguran u iskrenost njenih namjera, jer ona je griješna svaki put kad izlazi bez nikaba, kao što je gore navedeno.
Ako otac shvati ovo, I dopusti joj da radi ono što ona želi, to je ono što je željela. Ako on I dalje ustraje u ne dopuštanju, onda je osnovni princip da ona ne treba da ga posluša, kao što je gore navedeno. Ali ako se ona boji da se otac može razboljeti jer je ona išla protiv njegove volje, onda može otkriti svoje lice kada je sa njim, a pokriti ga kada izlazi na svoju ruku, bez da govori njemu o tome.
Molimo Allaha da joj pomogne I učini je postojanom.
A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Šejh Muhammed Salih el-Munedždžid
Izvor: http://islamqa.info/en/98382
Prevela: I.A.
Preuzeto sa – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com
Kada je okretanje prema kibli haram, mustehab, vadžib?
Haram (zabranjeno) je okretati se prema Kibli prilikom vršenja male ili velike nužde, tj. prilikom obavljanja fiziološke potrebe. Vadžib (obavezno) je okrenuti se prema Kibli u namazu. Mekruh (pokuđeno) je okrenuti se prema Kibli prilikom držanja džumanske hutbe (govora sa minbera). Mustehab (preporviše
Haram (zabranjeno) je okretati se prema Kibli prilikom vršenja male ili velike nužde, tj. prilikom obavljanja fiziološke potrebe. Vadžib (obavezno) je okrenuti se prema Kibli u namazu. Mekruh (pokuđeno) je okrenuti se prema Kibli prilikom držanja džumanske hutbe (govora sa minbera). Mustehab (preporučeno) je okrenuti se prema Kibli prilikom činjenja dove ili uzimanja abdesta.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina
Vidi manje